Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu prijeteći da će u tom slučaju „bombardovati Moskvu“, prema dobijenom audio-snimku, prenosi CNN.

„Putinu sam rekao: ‘Ako uđeš u Ukrajinu, bombardovaću Moskvu. Nemam izbora'“, čuje se Tramp na snimku sa donatorskog skupa.

„A onda je Putin rekao: ‘Ne vjerujem ti.’ Ali vjerovao mi je 10 odsto“, dodao je Tramp.

Američki predsjednik je, takođe, tvrdio da je poslao sličnu poruku kineskom predsjedniku Si Đinpingu, upozoravajući ga da će SAD bombardovati Peking ako Kina izvrši invaziju na Tajvan.

„Mislio je da sam lud. Ali nikada nismo imali problem“, rekao je Tramp o Siju.

Snimci sa više zatvorenih događaja za prikupljanje sredstava u kampanji za Trampov drugi mandat u Njujorku i Floridi 2024. godine, koje su dobili novinari Džoš Dozi, Tajler Pejdžer i Isak Arnsdorf, objavljeni su u njihovoj novoj knjizi „2024“, a do sada nisu bili prezentovani javnosti, prenosi CNN.

Trampov tim je odbio da komentariše njihov sadržaj, navodi američka televizija.

Ove sedmice Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog Putinovog odbijanja mirovnog dogovora sa Ukrajinom i rekao da ruski predsjednik „prodaje gomilu gluposti“ SAD-u.

„Nisam zadovoljan Putinom. Vrlo sam nezadovoljan njime“, rekao je Tramp tokom sastanka svog kabineta, navodi CNN.

Pit Hegset, američki ministar odbrane, prošle sedmice je odobrio pauzu u isporuci oružja Ukrajini, a sada se doznalo da prije te odluke, nije obavijestio Bijelu kuću, reklo je za CNN pet izvora upoznatih sa situacijom.

Ovaj potez izazvao je haos unutar administracije dok su pokušavali da shvate zašto je došlo do obustave i da to objasne Kongresu i ukrajinskoj vladi.

Predsjednik Donald Tramp je u utorak sugerisao da nije on odgovoran za tu odluku, ali nije dao direktan odgovor novinarima, samo je naglasio da će SAD nastaviti slati odbrambeno oružje Ukrajini.

Haotičan proces
Ovaj događaj naglašava često haotičan proces donošenja politika unutar Trampove administracije, naročito pod Hegsetovim vodstvom u Ministarstvu odbrane.

Ovo je drugi put ove godine da je Hegset odlučio obustaviti isporuku američkog oružja Ukrajini, iznenadivši visoke zvaničnike za nacionalnu sigurnost.

Prvi put se to desilo u februaru, a odluka je brzo povučena, rekla su tri izvora za CNN, prenosi “Avaz”.

Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu, Kit Kelog (Keith Kellogg), i državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), koji je i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, takođe nisu bili unaprijed obaviješteni o pauzi i za nju su saznali iz medijskih izvještaja.

Dva izvora su navela da Hegset nije obavijestio Bijelu kuću zbog toga što nema šefa kabineta ni pouzdane savjetnike koji bi ga mogli podstaći da bolje koordinira važne političke odluke s ostalim agencijama.

Nedugo nakon što je saznao za pauzu prošle sedmice, Tramp je naredio Hegsetu da ponovo pokrene isporuku barem dijela municije, konkretno presretačkih raketa za Patriot sisteme protivzračne odbrane, koji su ključni za zaštitu ukrajinskih civila od stalnih ruskih napada raketama i dronovima.

Mnoge od tih municija već se nalaze u Poljskoj i mogle bi brzo biti prebačene u Kijev, rekao je jedan visoki zvaničnik administracije.

Paket oružja dodijeljen je još u vrijeme prethodne administracije i već je bio na putu za Ukrajinu kada je zaustavljen. U telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, Tramp je umanjio svoju ulogu u odluci da se obustavi isporuka oružja.

Zahlađenje odnosa
Tramp se, kako kažu dva izvora, čini manje spremnim da sada Rusiji da “pobjedu” tako što bi obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

U posljednjim sedmicama ohladio se prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer je sve jasnije da Putin nije spreman za mirovne pregovore s Ukrajinom.

Jedan evropski zvaničnik rekao je za CNN da je Trampovo razočaranje Putinom bilo očigledno tokom samita NATO-a u Nizozemskoj prošlog mjeseca, te da je prema njihovim saznanjima pauza u isporuci oružja Ukrajini “zaista nije potekla“ od Trampa.

Njemački avion, raspoređen za pomorski nadzor u Crvenom moru, “bez razloga i bez prethodnog kontakta” je bio “napadnut laserom” od strane kineskog ratnog broda tokom rutinske misije, objasnio je portparol Saveznog ministarstva odbrane.

Kineski ratni brod je ranije nekoliko puta viđen u tom području.

Prema riječima portparola ministarstva, avion pogođen laserom je takozvana multisenzorska platforma (MSP).

Avion učestvuje u misiji EUNAVFOR Aspides od prošlog oktobra i, kao “leteće oko” misije, daje značajan doprinos izviđanju područja na širokom području. Podaci koje je MSP dobio “značajno doprinose komandi misije i uključenih partnera”, objasnio je portparol, prenosi Focus.

Dodao je da MSP-om upravlja civilni pružatelj usluga. Međutim, osoblje njemačke vojske uključeno je u angažovanje aviona.

Misija EUNAVFOR Aspides, koju predvodi EU, namijenjena je zaštiti važne trgovačke rute kroz Crveno more od napada jemenske milicije Hutija, koja tamo napada teretne brodove od početka rata u Gazi u oktobru 2023.

Ursula fon der Lajen danas je odbacila prijedlog za izglasavanje nepovjerenja njoj kao predsjednici Evropske komisije kao pokušaj “iz priručnika ekstremista” i teoretičara zavjere.

Evropski parlament u četvrtak će glasati o nepovjerenju predsjednici Evropske komisije nakon što je 75 poslanika, mahom desnice, sakupilo potpise da bi do tog glasanja došlo. Oni Njemici prvenstveno zamjeraju odbijanje da objavi razmjenu poruka sa direktorom američke farmaceutske kompanije “Fajzer” Albertom Baurlom tokom pandemije koronavirusa, prenosi Index.hr.

Komisija je odbila zahtjev novinara da objavi prepisku Baurle i Fon der Lajen iz 2021. godine o nabavci vakcina.

Opšti sud Evropske unije u maju je presudio da Komisija nije dala dovoljne razloge da ne objavi prepisku, na šta se evropsko izvršno tijelo žalilo.

Odbrana Fon der Lajen
Fon der Lajen se danas branila da je konačan dogovor između EU i “Fajzera” bio u interesu Evrope te da nije postignut u tajnosti jer ga je potom pregledalo i odobrilo svih 27 evropskih prestonica.

Kritičare je nazvala “teoretičarima zavjere”, “antivakserima” i proruskim igračima koji metode crpe iz “najstarijih priručnika ekstremista”.

Njihov cilj je polarizacija društva, potkopavanje povjerenja u demokratiju, širenje lažnih tvrdnji o uticaju na izbore i revizija istorije, nastavila je Fon der Lajen.

Naglasila je da “nije tajna” da je bila u kontaktima sa farmaceutskom industrijom, ali i da je njena strategija obezbijedila da sve članice EU imaju jednak pristup vakcinama usljed pandemije.

Centralizacija moći
Potpisnici predloga predvođeni Rumunom Gheorgheom Pipereom, poslanikom konzervativaca (ECR), predsjednici EK zamjeraju i navodnu centralizaciju moći, “odvajanje“ od evropskih građana i uticaj na nacionalne izbore.

Nije izgledno da će Parlament u četvrtak zaista i izglasati nepovjerenje Fon der Lajen jer su za to potrebne dvije trećine glasova, a velike političke grupe su već najavile da neće podržati prijedlog.

Međutim, današnja rasprava mnogima od njih bila je prilika da iznesu svoje kritike, pa i na račun njene Evropske narodne stranke jer se po pitanju migracija i zelenih politika svrstala uz desnicu koju naziva ekstremističkom.

“Da li želite da vladate sa onima koji hoće da unište Evropu ili sa onima koji se svaki dan bore da je grade?“, upitala ju je Iratkse Garsija Perez, šefica socijalista i demokrata.

“Vi hranite čudovište” ekstremne desnice i “ono će vas na kraju pojesti”, rekao je pak šef zelenih Bas Ajkhut.

Snimak drona koji je “New York Times” dobio na uvid pokazuje koliko su teški uslovi u kojima ukrajinski vojnici pokušavaju obraniti Konstantinovku.

Grad se nalazi na udaru ruske ljetne ofanzive u Donjeckoj oblasti, gdje su ruske snage posljednjih mjeseci ostvarile najveći teritorijalni napredak od 2022. godine.

Rusija sada kontroliše više od dvije trećine Donjecka. Ali, da bi zauzela ostatak, mora osvojiti gradove koji su još pod ukrajinskom kontrolom i ključni su za vojnu logistiku.

Zato je Konstantinovka jedan od glavnih ciljeva. Ona je južni ulaz u lanac gradova koji čine zadnju veću obrambenu liniju Ukrajine u Donjecku. Ako padne, gotovo svi gradovi sjevernije biće na dometu ruskih dronova. Time bi Moskva bila korak bliže svom cilju – potpunom osvajanju Donjecke oblasti.

Ruske snage stvorile su džep dubok 16 kilometara oko ukrajinskih jedinica koje brane Konstantinovku, djelimično ih opkolivši s istoka, juga i zapada. Svaki pokret unutar tog područja ruski dronovi prate danonoćno, kažu ukrajinski vojnici i oficiri.

Jedinice su često zarobljene sedmicama bez rotacije i bez mogućnosti da se ranjeni evakuišu.

“Izuzetno je teško dostaviti zalihe, zamijeniti vojnike – zapravo bilo šta napraviti”, rekao je Makas, oficir iz 12. brigade Azov.

Ukrajina se priprema za mogući konačni ruski napad na Konstantinovku, iako bi se borbe mogle otegnuti mjesecima. Pitanje je hoće li Rusija napasti direktno, kao u Bahmutu 2023, ili će pokušati zatvoriti obruč i prisiliti Ukrajince na povlačenje, kao što je učinila u Avdejevki prošle godine.

U svakom slučaju, ukrajinski vojnici kažu da Rusija sada ima veliku prednost jer koristi dronove u puno većem obimu nego prije.

“Prije su mogli pogoditi ciljeve unutar 2-3 kilometra”, rekao je Oleksandr, komandant jedinice iz 93. brigade koja upravlja bespilotnim vozilima.

“Sada udaraju svakih 10 do 20 minuta, i to na udaljenosti od 15 kilometara od prve linije. Sve unutar tog područja se uništava”, dodaje on.

Kad ih se pita što je promijenilo situaciju, svi ukrajinski vojnici navode isti naziv: Rubikon – elitna ruska jedinica za dronove.

Ove godine istakli su se u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje su spriječili ukrajinsko napredovanje stalnim napadima na glavnu cestu snabdijevanja. U proljeće su premješteni kod Konstantinovke i primijenili istu taktiku: sistemski napadaju ceste, vozila i antene.

“Igra se promijenila kad su oni stigli”, rekla je Rebeka Maciorovski, američka volonterka koja vodi medicinsku jedinicu u 53. mehanizovanoj brigadi Ukrajine.

Napadi oko Konstantinovke toliko su česti da ukrajinski vojnici više ni ne izlaze iz svojih skloništa.

“Šalimo se da je odlazak na WC sada gotovo herojski čin”, rekao je Mikola, vojnik koji se bori jugoistočno od grada.

Guverner Donjecke oblasti prošlog je mjeseca pozvao stanovnike na evakuaciju, rekavši da je to “pitanje preživljavanja”.

Ali ruska nadmoć u vazduhu sve više otežava evakuaciju nekoliko hiljada civila koji su ostali u Konstantinovki, nekadašnjem gradu od 70.000 stanovnika.

Put kojim se dolazi do Konstantinovke puna je ožiljaka ruskih napada – izgorjeli automobili i razrušene zgrade. Na jednom dijelu razapeta je mreža koja bi trebala zaustaviti dronove. Na ulazu u grad sjeverne strane stoji natpis: “Dobrodošli u pakao.”

Ruske snage često masovno bombarduju gradove kako bi oslabili ukrajinsku obranu prije napada. Makas, oficir iz 12. brigade Azov, rekao je da ne vjeruje da će Rusija napasti Konstantinovku direktno i tako rizikovati ulične borbe. Smatra da će je pokušati zaobići, napredujući sa sjevera s obje strane džepa koji su stvorili, prije nego što zatvore obruč oko grada.

“Ovo je pravi pakao”, opisuju ukrajinski vojnici stanje oko grada.

Granične kontrole postaju sve češća pojava unutar Evropske unije. Poljska je postala dvanaesta evropska zemlja koja se odlučila na ovaj korak, iako je cilj Šengenskog prostora upravo suprotan – slobodno kretanje bez unutrašnjih granica. Postavlja se pitanje: da li Evropska unija još može sačuvati slobodu putovanja?

Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja članica Šengenskog prostora koja je uvela kontrole na granicama. Ovo je direktna reakcija na pojačane kontrole koje Njemačka već danima sprovodi na svojoj granici s Poljskom, prenosi Dojče vele.

To nije iznenađenje, smatra poslanik Evropske narodne stranke Paskal Arimon. Prema njegovim riječima, sve više vlada preovladava mišljenje da granične kontrole nisu nužno negativne i da su se pokazale funkcionalnim.

„Ali upravo zato s njima treba postupati izuzetno oprezno – uvijek ih treba sagledavati u evropskom kontekstu“, poručuje Arimon, belgijski poslanik u Evropskom parlamentu. On poziva Evropsku komisiju da izvrši pravnu analizu i provjeri da li su ove mjere u skladu s članom 25. Šengenskog zakonika.

Zakonski okvir za privremene kontrole

Član 25. Šengenskog zakonika dozvoljava državama da ponovo uvedu privremene granične kontrole na period od deset dana, bez prethodne najave, ako postoji neposredna prijetnja, poput sumnje na teroristički napad.

Kontrole se zatim mogu produžiti na maksimalno šest mjeseci, a u izuzetnim slučajevima i do dvije godine – ako je ugrožen javni red ili unutrašnja bezbjednost. Kao čest primjer navodi se veliki priliv migranata.

Evropska komisija stalno ističe da ovakve mjere moraju biti vremenski ograničene i uvedene samo kao krajnja opcija.

Portparol Komisije Markus Lamert naglašava da i susjedne zemlje i sama Komisija moraju biti informisane o svakoj odluci. Dodaje da su u stalnom kontaktu sa svim pogođenim stranama.

Dugotrajne kontrole bez sankcija

U praksi se, međutim, sve češće dešava da Komisija „zažmiri“ na dugotrajne kontrole. Tako su kontrole na njemačko-austrijskoj granici u Bavarskoj na snazi još od jeseni 2015. godine, dok Danska kontroliše granicu s Njemačkom već punih osam godina.

Komisija nema ovlašćenja da zabrani već najavljene kontrole. Može samo da iznese svoje mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.

Šengen pod pritiskom

Još nije jasno da li su sve trenutno važeće kontrole širom Evrope zaista opravdane. Osim Njemačke i Poljske, granične kontrole trenutno sprovode i Francuska, Holandija, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španija i Slovačka. Belgija, kao trinaesta zemlja, planira da uvede kontrole tokom ljeta.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Bruner upozorava da se radi o zabrinjavajućem trendu i podsjeća na vrijednosti koje je Šengen donio:

„Ovo se mora zaustaviti. Moramo ispuniti svoju dužnost kao Evropska komisija.“

On poziva na što brže sprovođenje Pakta o azilu i migracijama. „Pozivamo države članice da to ubrzaju“, dodaje Bruner.

U Briselu se i dalje nadaju da bi sloboda kretanja unutar Evrope mogla biti sačuvana ako se Pakt o azilu i migracijama u potpunosti implementira do ljeta 2026. godine. Ključni uslov za to je efikasnija zaštita spoljašnjih granica Evropske unije.

Demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, povlačenje tužbi i ukidanje sankcija protiv Rusije, kao i vraćanje zamrznute imovine – moraju biti dio mirovnog sporazuma, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

– Ukrajina treba da se vrati izvorima svoje državnosti i da slijedi duh i slovo dokumenata koji su stvorili njenu pravnu osnovu – rekao je Lavrov u intervjuu Madjar Nemzetu.

Ministar je podsjetio da je 1970. godine Generalna skupština UN usvojila Deklaraciju o principima međunarodnog prava, u kojoj je navedeno da se princip teritorijalnog integriteta primjenjuje na države čije vlasti poštuju princip jednakosti i samoopredeljenja naroda.

– Svakom nepristrasnom posmatraču je očigledno da kijevski režim, koji je rusofobiju uzdigao na rang državne politike, ne predstavlja stanovništvo koje govori ruskim jezikom u Ukrajinu, uključujući Krim, Sevastopolj, Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson – objasnio je on.