VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Rusija i Kina zalažu se za vladavinu međunarodnog prava

    Putin: Rusija i Kina zalažu se za vladavinu međunarodnog prava

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu agenciji Sinhua rekao je da je partnerstvo Kine i Rusije na nivou bez presedana, te da obje zemlje odbacuju pokušaje Zapada da nametne svoj lažni i licemjerni poredak, zasnovan na izmišljenim, mitskim pravilima.

    Putin je dao intervju uoči predstojeće posjete Kini 16. i 17. maja. Ruski lider je napomenuo da je Kina prva zemlja koju će posjetiti nakon inauguracije.

    – Upravo je nivo strateškog partnerstva između naših zemalja, koji je bez presedana, odredio da odaberem Kinu kao prvu državu koju ću posjetiti nakon zvaničnog stupanja na dužnost predsjednika Rusije – istakao je Putin,

    On je dodao da se podudaraju stavovi Moskve i Pekinga o ključnim pitanjima sa međunarodne agende, te da prilikom sastanaka sa predsjednikom Kine Si Đinpingom razmjenjuje mišljenja o aktuelnim pitanjima.

    Rusija i Kina, naglasio je Putin, zalažu se za vladavinu međunarodnog prava i sveobuhvatnu bezbjednost uz centralnu ulogu UN.

    Savremene rusko-kineske veze nezavisne su od ideologije i političke konjukture – dvije zemlje su vijekovima neraskidivo povezane tijesnim kulturnim i ljudskim vezama.

    Pouzdanost garancija

    Govoreći o Ukrajini, predsjednik je objasnio da je glavni problem pregovora o Ukrajini – pouzdanost garancija, obzirom da Zapad preferira svjetski poredak koji nije zasnovan na međunarodnom pravu, već na sopstvenim pravilima.

    – Želimo sveobuhvatno, održivo i pravedno regulisanje sukoba u Ukrajini mirnim putem. Otvoreni smo za dijalog s Kijevom, ali to moraju da budu pregovori koji uzimaju u obzir interese svih zemalja uključenih u sukob, uključujući i naše interese – rekao je on.

    S tim u vezi, ruski lider je napomenuo da Ukrajina i njeni zapadni pokrovitelji nisu spremni na ravnopravan, pošten i otvoren dijalog. S druge strane, ruski lider je pozitivno ocijenio kineski pristup regulisanju ukrajinske krize.

    Zapad pokušava da “kazni” Rusiju

    Putin je primjetio i da Zapad uporno pokušava da “kazni” Rusiju, da je izoluju i oslabe, nezakonito prisvoje njene aktive. Takođe zatvara oči na terorističke napade koje Kijev izvodi na teritoriji Rusije.

    Međutim, svi zacrtani strateški planovi biće realizovani – Rusi imaju volju za to, potrebne resurse i kapacitet, istakao je predsjednik.

    Pored toga, naveo je da Moskva postavlja sebi cilj da postane jedna od četiri najveće ekonomije na zemlji.

    – Za nas je od primarnog značaja kvalitet, efikasnost razvoja svih oblasti i povećanje blagostanja naših građana – dodao je Putin.

    Takođe je napomenuo da se zemlje takozvane “zlatne milijarde” vjerovatno ne slažu sa tim da je Zemlja zajednički dom cijelog čovječanstva, a da svi njeni stanovnici imaju jednaka prava. Zapadne elite, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, odbijaju da poštuju civilizacijsku raznolikost i pokušavaju da diktiraju drugim zemljama, ali za Rusiju to nije prihvatljivo.

    Udvostručena trgovina

    Rezultati Rusije i Kine u svjetlu ekonomskog haosa na Zapadu potvrđuju da je izabrani suvereni kurs ispravan, ocijenio je Putin.

    Po njegovim riječima, Moskva i Peking svjesno idu u pravcu uzajamno korisnih ekonomskih veza. Ruski lider je podsjetio da obim trgovine Moskve i Pekinga trenutno iznosi oko 20 biliona rubalja ili skoro 1,6 biliona juana.

    – Kina je već 13 godina naš glavni poslovni partner, a Rusija se 2023. godine popela na četvrto mjesto na listi komercijalnih partnera Kine – naglasio je on.

    Rusija i Kina su u proteklih pet godina udvostručile trgovinski promet sa 111 na 227,8 milijardi dolara, a više od 90 odsto obračuna između kompanija je u nacionalnim valutama, kazao je Putin.

    On je poručio da će Moskva i Peking težiti potpunijoj saradnji u industriji, svemiru, mirnoj nuklearnoj industriji i drugim investicionim oblastima.

  • Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Predsednik SAD Džozef Bajden uveo je danas niz oštrih povećanja carina na različite kineske proizvode koji uključuju električna vozila (EV).

    Bajden će zadržati tarife koje je uveo njegov republikanski prethodnik Donald Tramp, dok će povećavati druge, saopštila je Bela kuća.

    Ovaj potez se pravda “neprihvatljivim rizicima” za “ekonomsku sigurnost” SAD koji potiču od onoga što Bela kuća smatra nepravednom kineskom praksom koja preplavljuje globalna tržišta jeftinom robom.

    Nove mere će se odnositi na kineski uvoz čija vrednost iznosi 18 milijardi dolara, a uključuje čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, ključne minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.

    Rojters navodi da će Bajden ove godine povećati tarife na EV prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. sa 25 na 100 odsto, tarife na litijum-jonske baterije za EV sa 7,5 na 25 odsto i tarife na fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 do na 50 odsto.
    Tarife na “određene” kritične minerale će biti podignute sa nula na 25 odsto.

    Tarife na dizalice za premeštanje robe sa brodova će porasti sa nula na 25 odsto, tarife na špriceve i igle sa nula na 50 odsto, a tarife na određene komade lične zaštitne opreme koja se koristi u medicinskim ustanovama će porasti sa nula na 25 odsto.

     

  • Oglasio se Zelenski: Rano je za zaključke, ali…

    Oglasio se Zelenski: Rano je za zaključke, ali…

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski oglasio se na Telegramu gde je objasnio kakva je situacija trenutno na frontu i koje pravce jača ukrajinska vojska.

    “Danas nam je dan pružao više mogućnosti. O situaciji u oblastima borbenih dejstava izvestio je šef komesara Oleksandr Sirski. Donjecka oblast, Harkovska oblast – gde je sada najteže. On je upravo na ključnim mestima bitaka – radi sa brigadama, na borbenim položajima. Još je rano za zaključke, ali situacija je pod kontrolom. Naši vojnici uništavaju okupatora koji pokušava da napreduje. Sve je dovoljno stresno. Ali smo ojačali pravce, posebno Harkov. Sada su mnogi vojnici – posebno stanovnici Harkova – stali u odbranu Harkovske oblasti. Oni rade svoj posao i hvala svima na efikasnosti, napisao je Zelenski na Telegramu.

  • Zelenski saopštio šta je zatražio od Blinkena

    Zelenski saopštio šta je zatražio od Blinkena

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da je u Ukrajini najveći deficit oružja za protivvazdušnu odbranu i zatražio od američkog državnog sekretara Entonija Blinkena dvije Patriot PVO baterije za odbranu Harkova.

    Zelenski je danas na sastanku sa Blinkenom u Kijevu pohvalio ”ključnu” pomoć SAD i zahvalio Vašingtonu na odobrenju paketa pomoći za Ukrajinu, prenosi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik je naglasio da želi da razgovara o bezbjednosnim garancijama SAD, kao i da će tražiti od Blinkena da prikupi veću globalnu podršku za predstojeći mirovni samit u Švajcarskoj.

    Blinken je rekao da će vremenom Ukrajina “ponovo stajati na nogama, vojno, ekonomski i demokratski”.

    “Kroz jaku, uspješnu, naprednu, slobodnu Ukrajinu će se najbolje pokazati Putinu“, naveo je Blinken.

    On je takođe poručio da je dio novog američkog paketa pomoći već stigao u Ukrajinu, a da se očekuje da više pošiljki stigne uskoro, prenosi Tanjug.

    “Pomoć će napraviti pravu razliku u tekućoj borbi protiv ruske agresije na bojnom polju“, ocijenio je on.

    Zelenski je pohvalio „ključnu“ pomoć SAD i istakao da je najveći deficit ukrajinskog oružja protivvazdušna odbrana, prenosi Rojters.

    Napomenuo je Blinkenu da su Ukrajini potrebne dvije PVO baterije za sjeveroistočni grad Harkov, koji je na meti ruskih vazdušnih napada.

    Blinken boravi u četvrtoj posjeti Ukrajini od početka rata 2022, a cilj posjete je da uvjeri Kijev da ima američku podršku dok se bori da se odbrani od sve intenzivnijih ruskih napada.

    Stejt department je saopštio da će Blinken s ukrajinskim zvaničnicima razgovarati „o stanju na frontu, uticaju nove bezbjednosne i ekonomske pomoći SAD, dugoročnim bezbjednosnim i drugim obavezama i podsticanju ekonomskog oporavka Ukrajine”, prenosi AP.

    Posjeta Blinkena uslijedila je manje od mjesec dana nakon što je Kongres odobrio dugo odlagani paket pomoći kojim je izdvojeno 60 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, od čega će veliki dio biti usmjeren na dopunjavanje artiljerije i sistema protivvazdušne odbrane.

    Visoki američki zvaničnik koji je putovao sa Blinkenom vozom iz Poljske u Ukrajinu izjavio je da su artiljerija, sredstva PVO i balističke rakete dugog dometa već isporučeni, neki od njih već na prvu liniju fronta.

    Zelenski je tokom vikenda izjavio da se žestoke borbe sa ruskim trupama vode u blizini granice u istočnoj i sjeveroistočnoj Ukrajini, a ukrajinski komandanti i analitičari smatraju da ruske snage imaju za cilj da iskoriste ukrajinske slabosti prije nego što veliki dio nove vojne pomoći Kijevu od američkih i evropskih partnera stigne na front u narednim nedjeljama i mjesecima.

  • Njemački istoričar pisao Šolcu: Ne treba usvojiti rezoluciju o Srebrenici, Srbi nisu genocidan narod

    Njemački istoričar pisao Šolcu: Ne treba usvojiti rezoluciju o Srebrenici, Srbi nisu genocidan narod

    Istoričar, analitičar i potpukovnik rezervnog sastava njemačke vojske Mark Štefan Peters istakao je u pismu njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da Srbi nisu genocidan narod i da u Generalnoj skupštini UN ne bi trebalo usvojiti rezoluciju o Srebrenici.

    Peters je istakao da postoje jaki razlozi da se ne usvoji takav dokument, uzimajući u obzir nespornu činjenicu da Srbi nisu genocidan narod, kao i potencijal eskalacije koji bi mogao da se izazove, prenose “Večernje novosti”.

    Povodom rezolucije kojom se inicira proglašavanje “međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995”, a čiji su pokrovitelji Njemačka i Ruanda, Peters u pismu Šolcu navodi da Srebrenica u suštini jeste bio zločin i da ga osuđuje kao i svaki drugi.

    On je napomenuo da se Međunarodni sud pravde već 2007. godine odredio prema tom događaju i “nesumnjivo dao snažan signal žrtvama”.

    – Želim da ukažem i na potencijal za eskalaciju u vezi sa mogućim usvajanjem rezolucije UN u njenom sadašnjem obliku, na šta ukazuju izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je nagovijestio mogućnost proglašavanja njene nezavisnosti, a time i raspad BiH – naveo je Peters.

    On je ukazao i na upozorenje ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića, koji je zatražio da sponzori rezolucije povuku taj prijedlog, kako ne bi produbio probleme u inače osjetljivom regionu.

    Peters je za “Večernje novosti” pojasnio da zbog svega navedenog, a i zbog već naglašene činjenice da Srbi nisu genocidan narod, želi da preporuči njemačkoj Vladi i njemački biračima da u Generalnoj skupštini UN postoje jaki razlozi protiv usvajanja predložene rezolucije u njenoj sadašnjoj verziji.

     

  • Preko 30.000 Rusa juriša na Harkov, približavaju se gradu

    Preko 30.000 Rusa juriša na Harkov, približavaju se gradu

    Ukrajinci su objavili da se bore protiv 30.000 ruskih vojnika na granici u blizini Harkova, dok su hiljade civila evakuirane zbog teških borbi u regiji.

    “Više od 30.000 vojnika Ruske Federacije trenutno napreduje u sjevernom dijelu regije Harkov”, izjavio je Oleksandr Lytvynenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu.

    Prema njegovim riječima, u početku je oko 50 hiljada ruskih vojnika bilo koncentrirano na granici.

    Istodobno, značajan dio njih već napreduje na ukrajinskom teritoriju. Litvinjenko napominje da je riječ o više od 30.000 pripadnika vojske.

    Također je naveo da su prema svim izvještajima ukrajinski vojnici spremni za odbijanje napada, a trenutno se vode teške borbe.

    Ruske trupe su prije nekoliko dana pokušale probiti granicu s regijom Harkov i uspjele su zauzeti nekoliko sela. Osim toga, borbe se nastavljaju u području u blizini sjevernih predgrađa grada Vovchansk.

     

    Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine izvijestio je da Rusi nastavljaju s pokušajima napredovanja u regiji Harkov. Oni konsolidiraju svoje položaje , uspostavljaju rezervne položaje na okupiranim područjima.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je tokom obraćanja u ponedjeljak da je poslao pojačanje u regiju dok se nastavlja suprotstavljati ruskim napadima.

    “Jedinice su opskrbljene svom potrebnom vatrenom moći i snagama, a njihovi se rezultati poboljšavaju”, rekao je Zelenski.

    Oko 5.900 civila evakuirano je iz svojih domova u regiji posljednjih dana i pobjeglo je prema gradu Harkovu zbog borbi.
    Ruska vojska objavila je u ponedjeljak da je “poboljšala taktičku situaciju i izvršila udare” na ukrajinske trupe i vojnu opremu u regiji Harkov, uključujući i blizinu Vovchanska.

  • Bajden zabranio uvoz ruskog uranijuma: Ipak, u zakonu ima rupa

    Bajden zabranio uvoz ruskog uranijuma: Ipak, u zakonu ima rupa

    Američki predsednik Džozef Bajden potpisao je zakon kojim se zabranjuje uvoz obogaćenog uranijuma, odnosno nuklearnog goriva za proizvodnju struje u nuklearnim elektranama u SAD iz Rusije.

    Ova zabrana goriva za nuklearne elektrane stupiće na snagu za oko 90 dana, ali se američkom Ministarstvu energetike dozvoljava da odobrava izuzetke do 2027. godine, u slučaju da postoji zabrinutost zbog nedostatka goriva, prenosi Rojters.

    Zakonom se takođe odobrava 2,7 milijardi dolara za finansiranje izgradnje industrije nuklearnog goriva SAD, čijih 24 odsto obogaćenog uranijuma korišćenog u nuklearnim elektranama dolazi iz Rusije.

    “Predsednik Bajden ozakonio je istorijsku seriju radnji koje će ojačati energetsku i ekonomsku sigurnost naše zemlje smanjivanjem i konačnim eliminisanjem našeg oslanjanja na Rusiju”, rekao je savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven.

    On je podsetio da je reč o zakonu koji ispunjava multilateralne ciljeve koje su SAD zacrtale u decembru prošle godine sa Kanadom, Francuskom, Japanom i Velikom Britanijom o zajedničkom ulaganju od 4,2 milijarde dolara za povećanje kapaciteta tih zemalja u upotebi uranijuma.

    Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov ocenio je da će ovaj zakon stvoriti šokove u međunarodnoj ekonomiji, ali da neće doneti priželjkivane rezultate.

    “Delikatna ravnoteža između izvoznika i uvoznika uranijuma biće narušena. Život je potvrdio da je ruska ekonomija spremna za bilo kakve izazove i da brzo odgovara na poteškoće, čak i izvlačeći dobitke. Tako će biti i ovog puta”, piše u saopštenju ruske ambasade na Telegram kanalu.

     

  • Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o BiH zakazana za 15.maj

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o BiH zakazana za 15.maj

    Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH zakazana je za 15. maj, saopšteno je na sajtu te organizacije.

    Sjednica će, kako je najavljeno, biti održana u prijepodnevnim satima po srednjeevropskom vremenu.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem, da putuje u Njujork da bi pružio odgovor onima koji bi željeli da optuže Srbe kao genocidan narod.https://www.bl-portal.com/novosti/potvrdjeno-sjednica-savjeta-bezbjednosti-un-a-o-bih-zakazana-za-15-maj/#:~:text=Varhelji%20je%20rekao%20da%20je%20protiv%20stigmatizacije%20srpskog%20naroda%2C%20isti%C4%8Du%C4%87i%20da%20kolektivna%20krivica%20i%20kolektivno%20ka%C5%BEnjavanje%20%E2%80%9Cnikad%20nisu%20bili%20dio%20evropskih%20vrijednosti%E2%80%9D.

  • Oglasio se Stejt department o smjenu Šojgua

    Oglasio se Stejt department o smjenu Šojgua

    Uprkos ozbiljnim problemima u ruskoj ekonomiji, kao i gubitku ljudstva, naoružanja i opreme, ruski predsjednik Vladimir Putin “očajnički” ne želi da zaustavi rat koji je započeo protiv Ukrajine, izjavio je zamjenik portparola američkog Stejt departmenta Vedant Patel komentarišući Putinovu odluku Putina da smjeni Sergeja Šojgua sa mjesta ministra odbrane.

    “Ovo je još jedan dokaz Putinove očajničke želje da nastavi svoj agresivni rat protiv Ukrajine”, rekao je Patel, navodi se u saopštenju Stejt departmenta, prenosi Tanjug.

    On je naglasio da je rat koji je pokrenuo Putin “ne samo da je ozbiljno iscrpio privredu Ruske Federacije, već je doveo i do velikih gubitaka među ruskim trupama”.

    Patel je podsjetio da je upravo Rusija započela, kako je naveo, ničim izazvan rat protiv Ukrajine.

    Prema njegovim riječima, Putin to u svakom trenutku može da zaustavi povlačenjem trupa iz Ukrajine.

    Predsjednik Rusije predložio je u nedjelju da se na mjesto ministra odbrane imenuje bivši prvi potpredsjednik vlade Andrej Belousov umjesto Sergeja Šojgua, koji je bio na čelu ruskog ministarstva od 2012. godine.

  • Ukrajinski komandanti se optužuju za poraz kod Harkova

    Ukrajinski komandanti se optužuju za poraz kod Harkova

    Američka štampa primjećuje da komandanti ukrajinske armije jedni druge okrivljuju za poraze na harkovskom pravcu.

    The New York Times posebno piše da su u nizu dijelova linije borbenog kontakta jedinice ukrajinskih oružanih snaga prinuđene da se povuku pod brzim naletom ruske vojske, a ukrajinski komandanti za poraze okrivljuju jedni druge i zvaničnike odgovorne za razvoj utvrđenja u regionu.

    Autori objave u američkom listu uvjereni su da je ruska ofanziva u oblasti Harkova dovela Kijev “u veoma opasnu situaciju”, prenosi TV Front.

    U tom kontekstu, ukrajinske oružane snage se žale na akutni nedostatak artiljerijske municije.

    Situaciju sa snabdijevanjem Oružanih snaga Ukrajine otežava kašnjenje u odobravanju sljedećeg paketa vojne pomoći u Kongresu SAD.

    Američki institut za proučavanje rata takođe predviđa vjerovatnoću brzog razvoja ofanzive ruske vojske u pravcu Harkova.

    Analitičari ISW su uvjereni da će ruske oružane snage, nakon sticanja kontrole nad selom Lipci, koje se zapravo nalazi na periferiji regionalnog centra, prikupiti postojeće rezerve kako bi otpočele snažni juriš na Harkov uz podršku artiljerije i avijacije.

    Takođe se navodi da je poslije početka aktivne ofanzive Oružanih snaga Rusije u oblasti Harkov, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Sirski smijenio komandanta operativno-strateške grupe “Harkov”.