Kategorija: Svijet

Tri izvora bliska ruskom predsjedniku s kojima je razgovarao “Reuters” navode da se Vladimir Putin oglušio o ultimatum koji mu je postavio predsjednik SAD, Donald Tramp.

Naime, ti izvori tvrde da Putin planira da nastavi rat dok Zapad ne prihvati temeljne ruske zahtjeve.

Kako dalje navodi agencija, to bi mogao da bude “kraj priče o velikom dogovoru dvojice predsjednika” kojim će se završiti rat u Ukrajini.

Predizbornih Trampovih najava da će “sve riješiti u 24 sata” više se niko i ne sjeća, konstatuje se.

Vodeći svjetski mediji pišu u svojim analizama da je odnos dvojice lidera očigledno došao do tačke kada se mora isporučiti nekakav rezultat, ali niko ne vjeruje da će do krajnjeg cilja, mirovnog sporazuma, doći.

“The Guardian” ističe da je Tramp pristupio Putinu “kao posrednik za nekretnine” koji nudi tuđu teritoriju za nešto sasvim neodređeno, bez ulaska u razloge zašto je do rata uopšte došlo i bez promišljanja koliko bi takav mir trajao.

“Time” piše da Tramp od početka ne sluša američku obavještajnu zajednicu i misli da može uvjeriti Putina da potpuno promjeni svoju politiku.

Zatim, tu je i “Washington post”, koji navodi da je Trampova strategija “eskalacijom do deeskalacije” primjenljiva na dio zemalja i carine, ali nije na čovjeka koji je pokrenuo invaziju i koji u svojoj državi nije nikako ugrožen.

Stoga američki mediji zaključuju, pozivajući se na brojna mišljenja analitičara, da Tramp i Putin dijele sličan politički instinkt i njihovu vladavinu odlikuju – populizam, prezir prema institucijama i sklonost autoritarnom stilu.

I njihova saradnja, ni u prvom Trampovu mandatu, kada nije bilo većih nesaglasja, nikada nije bila savez, već međusobno iskorištavanje.

Taj odnos može završiti na tri načina, kažu, u Putinovu korist, u potpunom preokretu ili u nevidljivoj nagodbi koja slabi temelje zapadnog poretka.

Ruska politikologinja Aleksandra Filipenko, koja od početka invazije na Ukrajinu živi i radi u Litvaniji, kaže za “Deutsche Welle” da po isteku roka od 50 dana ne očekuje ništa drastično.

Štaviše, vjeruje da će taj rok proći, a dvojica lidera će se vratiti staroj priči – tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu. A rat i razaranje Ukrajine će i dalje trajati, prenosi “b92”.

Rusija je tokom protekle noći pokrenula novi talas vazdušnih udara na Kijev u kojima je poginula najmanje jedna osoba.

U napadu su korišćeni dronovi i rakete, a u prijestonici je prijavljeno više požara nakon ruskih udara, prenosi Rojters.

Gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko rekao je da su spasioci i medicinsko osoblje bili angažovani u četiri gradska okruga.

“Podzemna stanica u centru Kijeva, komercijalni objekti, prodavnice, kuće i vrtić su oštećeni. U još jednoj besanoj noći u Kijevu, mnogi su pohitali da potraže sklonište u stanicama podzemne željeznice. Eksplozije su se čule širom grada. Ukrajinska PVO je bila angažovana u odbijanju napada”, saopštili su gradski zvaničnici Kijeva, prenosi Tanjug.

Digitalna putna dozvola za strance za ulazak u Evropsku uniju trebala bi koštati 20 evra, gotovo trostruko više od prvobitno planirane cijene, prema prijedlogu objavljenom u petak, javlja AFP.

Prilagodba ETIAS sistem za državljane oslobođene vize, koji još nije uveden, dolazi u trenutku kada Evropska komisija nastoji povećati svoja finansijska sredstva za finansiranje niza prioriteta, od odbrane do poljoprivrede, prenijela je agencija.

Evropska komisija saopštila je da promjena odražava inflaciju i dodatne operativne troškove programa.

“Takođe će se troškovi putne dozvole za EU uskladiti sa sličnim programima putne dozvole”, saopštilo je najviše izvršno tijelo EU.

Kada stupi na snagu, pravila ETIAS sistema odnosiće se i na građane Bosne i Hercegovine.

AFP je napomenuo da britanski ekvivalent, poznat kao ETA, dolazi s naknadom od 16 funti (18,50 evra), dok američka ESTA dozvola košta 21 dolar (18 evra).

Komisija je dodala da postoje i neka izuzeća od šeme.

“Podnositelji zahtjeva koji su u trenutku podnošenja zahtjeva mlađi od 18 ili stariji od 70 godina oslobođeni su ove naknade”, navodi se, prenosi N1.

Takođe su izuzeti članovi porodica građana EU i članovi porodica državljana zemalja izvan EU koji imaju pravo slobodnog kretanja širom Evropske unije.

Državni sekretar Sjedinjenih Država, Marko Rubio, naložio je američkim diplomatama da se uzdrže od komentarisanja regularnosti izbora u drugim državama, u okviru novog pristupa američke administracije koja se, kako navodi, fokusira na nacionalni suverenitet i strateške interese.

U internom dokumentu Stejt departmenta, koji je poslat svim američkim diplomatskim predstavništvima, a u koji je agencija Rojters danas imala uvid, navodi se da SAD više neće davati izjave povodom izbora u inostranstvu, osim u slučajevima kada postoji “jasan i ubjedljiv spoljnopolitički interes”.

– Kada je prikladno komentarisati strane izbore, naša poruka treba da bude kratka, usmjerena na čestitku pobejdničkom kandidatu i, po potrebi, na isticanje zajedničkih spoljnopolitičkih interesa – navodi se u dokumentu, koji je označen kao “osjetljiv”, ali nije klasifikovan.

U uputstvu se takođe ističe da poruke treba da izbjegavaju ocjene o legitimnosti ili integritetu izbornog procesa u nekoj zemlji, kao i o demokratskim vrijednostima koje ta zemlja zastupa, a sve izjave koje se odnose na izbore moraće da potiču direktno od državnog sekretara ili zvaničnog portparola Stejt departmenta.

U dokumentu se poziva na govor predsjednika Donalda Trampa iz Rijada, održan 13. maja, u kojem je američki predsjednik kritikovao, kako je rekao, “zapadne intervencioniste” koji drugim narodima govore kako treba da vode svoje unutrašnje poslove.

U govoru je istaknuto da to više neće biti praksa američke spoljne politike, koja sada teži stvaranju partnerstava tamo gde se strateški interesi podudaraju.

– Sjedinjene Države će ostati posvećene sopstvenim demokratskim vrijednostima i slaviti te vrijednosti kada se drugi narodi opredijele za sličan put, čime je predsjednik jasno stavio do znanja da će SAD tragati za partnerstvima sa zemljama gdje se naši strateški interesi podudaraju – navodi se u uputstvu.

Na pitanje o autentičnosti dokumenta, portparol Stejt departmenta potvrdio je njegov sadržaj u komentaru za Rojters, istakavši da je novi pristup u skladu sa politikom “nacionalnog suvereniteta” koju promoviše administracija predsjednika Trampa.

Promocija demokratije, ljudskih prava i slobode medija bila je decenijama jedan od ključnih stubova američke spoljne politike, kako to vidi Rojters, ali se Trampova administracija sve više udaljava od tog modela, ocjenjujući ga kao neprimjereno miješanje u unutrašnje stvari suverenih država. Pod plaštom navodne brige za demokratiju i ljudska prava.

Sjedinjene Američke Države nisu podržale izraelske napade na Siriju i jasno su izrazile nezadovoljstvo, dok su radile na deeskalaciji tenzija, rekla je sinoć potparolka Stejt departmenta Tami Brus.

”Diplomatski se angažujemo sa Izraelom i Sirijom na najvišim nivoima, kako da bismo se pozabavili sadašnjom krizom, tako i da bismo postigli trajni sporazum između dvije suverene države”, istakla je ona.

Brus je odbila da kaže da li Vašington podržava Izrael da sprovodi vojne operacije kada to smatra neophodnim, a Tel Aviv je tvrdio da je izveo napade na Damask kako bi podržao sirijske Druze i držao sirijske islamiste dalje od zajedničke granice, prenosi Tanjug.

”Neću govoriti o budućim ili prošlim razgovorima. Ono čime se sada bavimo je ova konkretna epizoda, ono što je bilo potrebno, i mislim da smo bili veoma jasni u vezi sa našim nezadovoljstvom, svakako predsjednik jeste, i mi smo veoma brzo radili na tome da se to zaustavi“, rekla je Brus.

Dodala je da Sjedinjene Države osuđuju nasilje u Siriji i rekla da Vašington aktivno angažuje sve frakcije u Siriji u cilju nastavka razgovora o integraciji, pozvavši sirijsku vladu da predvodi te napore.