VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp ima zdravstvenih problema: Oglasila se Bijela kuća

    Tramp ima zdravstvenih problema: Oglasila se Bijela kuća

    Predsjedniku SAD Donaldu Trampu dijagnostikovana je hronična venska insuficijencija, poremećaj u cirkulaciji krvi, nakon što je primijetio “blago oticanje u donjim ekstremitetima”, otkrila je u četvrtak portparolka Bijele kuće Karolin Levit.

    Levit je iznijela ovo iznenađujuće saopštenje dok je odgovarala na nagađanja o nedavnim modricama na Trampovim rukama, za koje je navela da su procijenjene kao “blago oštećenje mekih tkiva izazvano čestim rukovanjem i upotrebom aspirina” u svrhu prevencije srčanih bolesti, prenosi New York Post.

    “U duhu transparentnosti, predsjednik je želio da podijelim bilješku njegovog ljekara sa svima vama danas”, rekla je Levit.

    “Tokom proteklih nedjelja, predsjednik Tramp je primijetio blago oticanje u donjim ekstremitetima, što je, u okviru rutinske medicinske njege, temeljno ispitano od strane medicinske jedinice Bijele kuće”, pročitala je.

    “Predsjednik je prošao kroz sveobuhvatan pregled, uključujući dijagnostičke vaskularne analize – urađeni su obostrani ultrazvuci donjih ekstremiteta sa Doplerom i otkrivena je hronična venska insuficijencija… uobičajeno stanje, naročito kod osoba starijih od 70 godina.”

    Dodala je: “Važno je napomenuti da nije bilo dokaza o dubokoj venskoj trombozi niti o bolesti arterija… Takođe je urađen ehokardiogram, koji je potvrdio normalnu strukturu i funkciju srca; nisu identifikovani znaci srčane insuficijencije, bubrežne slabosti niti sistemske bolesti.”

    Nije odmah bilo jasno kako će Tramp, koji ima 79 godina, biti liječen zbog ovog oboljenja.

    “Nedavne fotografije predsednika prikazuju blage modrice na zadnjem dijelu šake”, takođe je priznala.

    “To je u skladu sa blagim oštećenjem mekih tkiva izazvanim čestim rukovanjem i upotrebom aspirina, koji se uzima kao dio standardnog režima za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Ovo je dobro poznato i bezopasno neželjeno dejstvo terapije aspirinom i predsjednik ostaje u odličnom zdravstvenom stanju, što mislim da svi svakodnevno vidite ovdje, prenosi Telegraf.rs.

  • Medvedev: Zapad prekršio odluke Potsdamske konferencije

    Medvedev: Zapad prekršio odluke Potsdamske konferencije

    Zapad je otvoreno prekršio odluke Potsdamske konferencije i potkopao ratni savez sa Sovjetskim Savezom, ali to je samo nastavak njegove dugogodišnje politike, izjavio je zamjenik sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Mijenjanje ili nepoštovanje odluka Potsdamske konferencije samo je nastavak zapadne politike u vezi sa Rusijom još od prije Drugog svjetskog rata – odgovorio je Medvedev na pitanje agencije TASS povodom 80. godišnjice Postdamske konferencije.

    Prema njegovom mišljenju, godišnjica Potsdamske konferencije je prilika da se “osvrne na prošlost kao ogledalo sadašnjosti”.

    – Dok to radimo, moramo da koristimo ispravne objektive i ne smijemo da budemo naivni niti da smatramo događaje u julu 1945. godine izolovanim od viševijekovnog stava Evropljana, odnosno zapadne elite prema našoj zemlji – naglasio je Medvedev.

    Potsdamska konferencija održana je od 17. jula do 2. avgusta 1945. godine. Učesnici su bili Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD.

  • Kalas komentarisala Trampovu najavu da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu

    Kalas komentarisala Trampovu najavu da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu

    Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a pto je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

    “Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini”, poručila je Kalas, prenosi Tanjug.

    Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

    Sljedeće srijede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

    Prema navodima NATO zvaničnika, savez planira da koordinira isporuke oružja putem mehanizma za bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajine, koji je baziran u Njemačkoj.

    Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker izjavio je da bi Ukrajina mogla da dobije između 12 i 13 Patriota, ali da bi njihova isporuka mogla da potraje i do godinu dana, a Tramp je nedavno zbunio saveznike tvrdnjom da jedna članica posjeduje 17 “Patriota”, od kojih će neki “direktno otići Ukrajini”, ali  osim SAD, nijedna članica NATO-a ne posjeduje toliki broj ovih sistema, pojašnjava Gardijan.

    Povodom naoružavanja Ukrajine oglasio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji je istakao da zemlja mora u roku od šest mjeseci da poveća udio domaće proizvodnje oružja na 50 odsto.

    “Naš cilj je da postignemo polovinu domaće proizvodnje u prvih šest mjeseci nove vlade”, rekao je Zelenski i dodao da se oslanja na novu premijerku te zemlje Juliju Sviridenko i novoimenovanog ministra odbrane Denisa Šmihala da sprovedu ovu strategiju.

    Istovremeno, zamjenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je Evropsku uniju da uvede nove sankcije Moskvi, odbacivši kao “laži i manipulaciju” tvrdnje Rusije da Ukrajina odbija mirovne pregovore.

  • Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Fon der Lajenov “najambiciozniji” budžet za EU naišao na negodovanje i odbacivanje

    Evropska komisija predstavila je nacrt višegodišnjeg budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine, u ukupnom iznosu od dva biliona evra, uz dodatna sredstva namjenjena jačanju konkurentnosti i odbrambenih kapaciteta Unije, a taj prijedlog je naišao na momentalno odbacivanje njemačke vlade, dok se i iz drugih članica čuju negodovanja, pišu francuski mediji.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je riječ o “najambicioznijem budžetu” u istoriji EU, čime je otvorena faza pregovora među državama članicama, koji se već sada ocjenjuju kao izuzetno zahtevni.

    Prema predlogu Komisije, konkurentnost i inovacije postaju glavni prioriteti, sa planiranih 451 milijardu evra, što, kako pojašnjava BFMTV, ukazuje na zaokret Unije u jeku trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama pod administracijom Donalda Trampa.

    U budžet je uključena i 131 milijarda evra za odbranu, dok je za podršku Ukrajini između 2028. i 2034. godine predviđeno dodatnih 100 milijardi evra.

    Takva najava naišla je na oštre kritike premijera Mađarske Viktora Orbana, koji je ocijenio da bi “Ukrajina dobila ogromnu finansijsku pomoć, dok bi evropski poljoprivrednici ostali kratkih rukava”.

    Portparol njemačke vlade izjavio je da je “značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u trenutku kada sve članice ulažu napore u stabilizaciju sopstvenih javnih finansija” i dodao da Berlin ne podržava ni prijedlog Komisije o dodatnom oporezivanju preduzeća.

    Sličan stav iznijela je i Holandija, tradicionalno među takozvanim “štedljivim državama” članicama, koje se zalažu za smanjenje evropske potrošnje, ocjenjujući da je predloženi budžet “prevelik”.

    Francuski ministar za evropske poslove ocijenio je prijedlog kao “ambiciozan”, ali je istakao da će Pariz smanjiti svoj doprinos budžetu EU već 2026. godine.

    Јedna od najspornijih tačaka odnosi se na Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju je Komisija predvidjela 300 milijardi evra za podršku prihodima poljoprivrednika, što je značajno manje u odnosu na prethodni period (2021–2027), kada je izdvojeno 387 milijardi evra.

    Brisel navodi da je razlika posljedica “nove budžetske arhitekture” i preraspodele sredstava ka fondovima za koheziju, ali poljoprivredni lobi u EU reagovao je odmah.

    Udruženje Copa-Cogeca okupilo je stotine poljoprivrednika na protestu u Briselu protiv, kako su naveli, “crne srijede za evropsku poljoprivredu”.

    – Ovaj prijedlog je provokacija. Niko nema interes da izaziva evropske poljoprivrednike. Ako nas niste čuli sada, vratićemo se – poručio je Arno Ruso, predsjednik najvećeg francuskog poljoprivrednog sindikata FNSEA, prisutan na protestu.

    Evropska komisija, uzimajući u obzir prošlogodišnje masovne proteste poljoprivrednika, poručila je da je 300 milijardi evra “minimalan iznos” koji države članice mogu dopuniti iz drugih evropskih fondova, rekao je komesar za poljoprivredu Kristof Hansen.

  • Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    Rubio: Zabrinuti smo zbog izraelskih napada na Siriju

    SAD su veoma zabrinute zbog izraelskih napada na Siriju, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    On je novinarima rekao da su SAD aktivno angažovane i sa Izraelom i sa Sirijom, usljed najnovije eskalacije.

    – Radimo na tom problemu dok pričamo ovdje. Upravo sam razgovarao telefonom sa relevantnim stranama, veoma smo zabrinuti i nadamo se da ćemo kasnije večeras imati nove informacije o tome, te da ćemo moći to da okončamo – naveo je Rubio.

    Odbrambene snage Izraela saopštile su ranije danas da su izvršile napade na Generalštab Oružanih snaga Sirije i jednu vojnu metu blizu predsjedničke palate u Damasku.

  • Tramp popušta pod pritiskom vlastite baze

    Tramp popušta pod pritiskom vlastite baze

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi državna tužiteljica Pam Bondi trebala objaviti sve što smatra vjerodostojnim o seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, budući da se suočava s žestokim negativnim reakcijama vlastitih pristalica nakon što je pokušao slučaj staviti po strani.

    Bondi je bila na meti kritika nekih Trampovih pristalica nakon što je prošle sedmice izjavila da nema dokaza da je Epstin imao listu klijenata ili da je ucjenjivao moćne ličnosti.

    Tokom vikenda, Tramp je pozvao pristalice da ne “gube vrijeme i energiju” na ovu kontroverzu. Ali saveznici predsjednika, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, pozivaju na transparentnost, izvještava BBC.

    Epstinova smrt 2019. godine u američkom zatvoru dok je čekao savezno suđenje proglašena je samoubistvom. Ali mnogi u Trampovom pokretu “Učinimo Ameriku ponovo velikom” smatraju da su detalji o zločinima dobro politički povezanog osuđenog pedofila zataškani kako bi se zaštitile uticajne ličnosti ili obavještajne agencije.

    U utorak je Tramp pohvalio način na koji je njegova državna tužiteljica postupala u tom slučaju, rekavši: “Ona je to vrlo dobro riješila i to će zavisiti od nje. Trebala bi objaviti ono što smatra vjerodostojnim.”

    Kada ga je novinar pitao da li je državni tužilac rekao Trampu da li se njegovo ime pojavljuje u nekom od zapisa, on je negirao.

    Kasnije u utorak, predsjednik je ponovo pozvao na objavljivanje “vjerodostojnih” informacija, ali je doveo u pitanje trajnu fascinaciju slučajem Epstin, nazvavši ga “prljavim, ali dosadnim”.

    “Samo zaista loši ljudi, uključujući lažne vijesti, žele da se ovako nešto nastavi”, rekao je Trump.

    Prošle sedmice je u Ovalnom kabinetu izrazio frustraciju zbog fiksacije na Epstina i pozvao sve da krenu dalje. Ali neki republikanski saveznici predsjednika ne odustaju od te stvari.

    U intervjuu u utorak s američkim konzervativnim komentatorom Benijem Džonsonom, predsjednik Predstavničkog doma je rekao da vjeruje predsjedniku Trampu i njegovom timu i da je Bijela kuća upoznata s činjenicama koje on ne zna, ali je dodao da Bondi “mora izaći i objasniti to svima”.

  • Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će pisma kojima se manje zemlje obavještavaju o njihovim američkim carinskim stopama uskoro biti poslata, dodajući da će njegova administracija vjerovatno da uspostavi carinu od “nešto više od 10 odsto” za te zemlje.

    Tramp je, govoreći novinarima nakon dolaska sa događaja u Pitsburgu, rekao da je veoma zadovoljan “jednostavnim sporazumima” kojima je već najavljeno da će uspostaviti opšte carinske stope za više od 20 zemalja, prenio je Rojters.

    “Uskoro ćemo objaviti pismo u kojem ćemo govoriti o mnogim zemljama koje su znatno manje. Vjerovatno ćemo uspostaviti jednu carinu za sve njih… Verovatno nešto više od 10 odsto”, rekao je on, prenosi Tanjug.

  • Pentagon će početi da koristi vještačku inteligenciju Grok Ilona Maska

    Pentagon će početi da koristi vještačku inteligenciju Grok Ilona Maska

    Pentagon će početi da koristi “Grok”, četbot vještačke inteligencije koji je razvio xAI, startap milijardera Ilona Maska, objavila je kompanija na društvenoj mreži Iks.

    U okviru nove inicijative pod nazivom “Grok for Government”, xAI će američkoj vladi ponuditi pristup svojim graničnim (frontier) AI modelima, piše Politiko.

    Ugovor, sa maksimalnom vrijednošću od 200 miliona dolara, obuhvata razvoj prilagođenih AI rješenja za potrebe nacionalne bezbjednosti, zdravstvene zaštite i fundamentalnih nauka.

    Ova saradnja pojavila se u trenutku pojačane konkurencije u sektoru vještačke inteligencije, gdje se “Grok” pozicionira kao direktni rival “OpenAI”, koji takođe ima ugovore sa vladinim agencijama, uključujući Ministarstvo odbrane.

    Slične ugovore nedavno su dobile i kompanije “Anthropic” i “Google”.

    Međutim, “Grok” se našao pod lupom prošle nedjelje nakon što su na platformi Iks objavljeni antisemitski komentari koje je generisao četbot.

    Kompanija je saopštila da su sporni sadržaji uklonjeni i da nisu rezultat osnovnog modela, već greške u sistemu odgovora.

    Ministarstvo odbrane nije zvanično komentarisalo dogovor, ali je uputilo medije na svoju stranicu za javne informacije, prenosi Tanjug.

  • Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je kritike generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da Rusija nije poslala “ozbiljnuNa Ruteovu konstataciju da je ruska delegacija došla u Istanbul “sa nekim istoričarem”, Zaharova je podsjetila da pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski koji je predvodio ruski pregovarački tim, nije “neki istoričar”, već “specijalista za međunarodne odnose, naučnik, državnik prenosi Ruska gazeta.

    – Ozbiljnu delegaciju iz Ukrajine predvodio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji nije služio vojsku, već je cijeli život proveo kao menadžer u telefonskoj kompaniji – istakla je portparolka ruskog ministarstva.

    Zaharova je napomenula da se nijedan problem ne može riješiti bez poznavanja istorije, već da samo može da se pogorša.

    – Nepismenost zvaničnika NATO-a je već dovela do brojnih žrtava u svijetu – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Rute je u ponedjeljak pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ozbiljno razmisli” o izjavi američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zaprijetio Rusiji tarifama ako se sukob u Ukrajini ne riješi u roku od 50 dana.

    Rute je ocijenio da Putin “nije poslao ozbiljne ljude” na pregovore, već je umjesto toga poslao “nekog” istoričara koji je “počeo da objašnjava istoriju Rusije od 1250. godine”.

    Istovremeno, generalni sekretar NATO-a pohvalio je sastav delegacije iz Kijeva, nazvavši je “ozbiljnom”.

    delegaciju” na pregovore sa Ukrajinom u Istanbulu.

  • Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je razočaran u ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali da nije završio sa njim.

    – Razočaran sam njime, ali nisam završio sa njim. Ali jesam razočaran njime – rekao je Tramp u intervjuu za BBC, odgovarajući na pitanje da li je završio sa Putinom.

    Upitan da li veruje ruskom lideru, on je odgovorio: “Ne verujem skoro nikome”.

    Na pitanje kako će natjerati Putina da “zaustavi krvoproliće”, američki predsjednik je rekao da “radi na tome”.

    – Imaćemo odličan razgovor. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu završetka’, a onda će on srušiti zgradu u Kijevu – rekao je Tramp.

    On je naveo da je četiri puta mislio da je dogovor sa Rusijom moguć.

    Tramp, koji je ranije kritikovao NATO kao “zastario” rekao je da je promjenio mišljenje.

    – Mislim da NATO sada postaje suprotnost tome jer alijansa plaća sopstvene račune – istakao je on.

    Tramp, koji se prethodno sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, istakao je da i dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to, kako je naveo, znači da manje zemlje mogu da se brane od većih.

    Na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu rekao je da misli da je to “odlično mjesto”.

    – Znate da tamo posedujem imovinu – naveo je Tramp i dodao da se raduje drugoj državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.

    Tramp je rekao da je cilj njegove posjete lijep provod i da ispoštuje kralja Čarlsa, jer je on veliki gospodin.

    U dvadesetominutnom intervjuu Tramp se osvrnuo i na pokušaj atentanta, napominjući da “voli da o tome razmišlja što je manje moguće”.

    – Ne volim da razmišljam o tome da li me je to promijenilo. Razmišljanje o tome, dodao je, moglo bi da mi promijeni život – zaključio je američki predsjednik.