Evropski savjet odlučio da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, dodijelio status kandidata Gruziji, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
Budućnost Republike Srpske i BiH treba da određuju ljudi koji tamo žive, bez obzira na to kakva rješenja pokušavaju da im nametnu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.
Poznata nam je situacija u Srpskoj i BiH. Ocjene te situacije se od strane Rusije potpuno se podudara sa stavovima rukovodstva Republike Srpske. Što se tiče budućnosti BiH i Srpske, nju treba da određuju ljudi koji žive na toj teritoriji i ma kakva rješenja da iz prošlosti da se nameću, ako želimo da živimo u uravnoteženom svetu, na kraju treba uzeti u obzir planove i težnje ljudi koji tamo žive – poručio je Putin.
Upravo na tim principima gradićemo budućnost naših odnosa sa Srpskom i BiH, rekao je Putin odgovarajući na pitanje novinarke iz Republike Srpske, banjalučke ATV.
Dodao je da je šteta što u Srpskoj i BiH nema ruskih medija, te dodao da se to pitanje treba rije
Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.
“Mi smo glas zdravog razuma u Europi”, rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao: “Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalifikuju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.”
Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde evra iz fondova EU za snabdijevanje ukrajinske privrede do 2024. te dodatne 24 milijarde evra u vojnoj podršci.
Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski poslanici.
“Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku”, upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.
Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, uprkos širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestonica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.
Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila da deblokira oko 10,2 milijarde evra od više od 30 milijardi evra sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.
Iako se otključavanje sredstava smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, funkcioneri u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu pokazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.
Promjena krivičnog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.
Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula von der Lajen rekla je Evropskom parlamentu: “Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom, kada bude pregovarala o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.”
Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjeta Norveškoj: “Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.”
Evropska komisija je sugerisala da je sada ispunjeno šest od sedam preduslova za početak službenih pregovora o pristupanju.
Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.
Kako bi izašao ususret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantuje pravo studiranja na vlastitom jeziku. Takođe je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela municije protiv Kijeva
Niko u Briselu ne sugeriše da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.
Orban je rekao francuskom nedjeljniku Le Point da njegov stav “nije baš veto” pa dodao: “Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.”
To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.
Do još jedne pukotine u protivukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je juče, kada je šef njegovog kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.
“Ali ako EU inzistira na tome da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana”, rekao je za Bloomberg.
Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.
On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski rizikuje da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći uticaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfovati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.
Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi evra vojne i ekonomske pomoći.
Za mađarskog čelnika uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”, korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde evra otključanih EU fondova.
“Nećemo napustiti Brisel”, rekao je sinoć za web-stranicu Mandiner pa dodao: “Okupiraćemo ga”, prenosi Index.
Lider Čečenije Ramzan Kadirov rekao je u direktnom prenosu na svom Instagram profilu da bi rat u Ukrajini mogao da se završi sledeće godine.
“Mislim da završetak treba očekivati na proleće sledeće godine, u junu ili julu. Sve mogućnosti su već iscrpljene, nema dovoljno ljudskih resursa, novca takođe, imaju problema sa oružjem. Da sam doneo odluku, to bi moglo da se završi u roku od tri meseca”, rekao je Kadirov.
Čečenski lider je dodao da bi zauzimanje Kijeva bilo “čak i lakše” nego Mariupolj, “ali je ruska vojska fokusirana na očuvanje gradova i pregovore sa onima koji žele da odustanu”.
Rusija je ponovo postala najveći dobavljač nafte u Kini i Indiji, navodi se u izveštaju Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).
Rusija je obezbedila skoro 17 odsto ukupnog kineskog uvoza nafte, Saudijska Arabija 14 odsto, a Malezija oko 12 procenata, prenosi TASS.
Uvoz nafte u Kinu je porastao za četiri odsto u oktobru u odnosu na septembar i iznosio je 11,6 miliona barela na dnevnom nivou.
Podaci agencije “Kpler”, koje citira OPEK, pokazuju da je Rusija već godinu lider u snabdevanju naftom u Indiji, obezbeđujući 36 odsto od ukupnog uvoza u toj zemlji.
Ukupan uvoz nafte u Indiju u oktobru porastao je za 2 odsto u odnosu na septembar, na 4,4 miliona barela na dnevnom nivou.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je da EU poziva na ubrzanje procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana evropskom bloku.
“Ponovo potvrđujemo našu punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i pozivamo na ubrzanje procesa pridruživanja”, napisao je Borelj na platformi X (Tviter).
Zastupnički dom američkog Kongresa predvođen republikancima izglasao je u srijedu otvaranje službene istrage za opoziv predsjednika Joea Bidena.
Istraga je motivirana upitnim poslovnim aktivnostima njegovog sina Huntera u inostranstvu, tačnije u Ukrajini i Kini, od kojih je, prema republikancima, imao koristi i Joe Biden. I demokrati i predsjednik odbacuju ove optužbe kao neutemeljene.
Glasalo se strogo prema stranačkoj pripadnosti zastupnika. Pokretanje istrage nema velike šanse za uspjeh, ali bi moglo poljuljati Bijelu kuću, jer Biden planira reizbor za predsjednika 2024. godine.
Sam Biden u srijedu je osudio glasanje Predstavničkog doma za njegov opoziv, kritizirajući taj potez kao “neopravdani politički trik” protiv njega.
“Umjesto da obave posao koji hitno treba obaviti, (republikanci) radije gube vrijeme na ovaj neopravdani politički trik, čak i sami republikanci u Kongresu priznaju da to nije potkrijepljeno činjenicama”, rekao je Biden u izjavi nekoliko minuta nakon glasanja.
Američki Kongres, na temelju Ustava, ima ovlasti opozvati predsjednika zbog izdaje, podmićivanja ili drugih teških zločina. Nakon moguće uspješne ustavne tužbe u Zastupničkom domu, suđenje bi se održalo u Senatu, a predsjednik bi bio opozvan ako bude dovoljno glasova.
Međutim, republikanci još nisu iznijeli dokaze o korupciji Bidena i njegove porodice, a malo je vjerojatno da bi Senat predvođen demokratima osudio američkog predsjednika čak i ako istraga dovede do procesa opoziva (ustavna tužba).
Bez obzira na to, situacija daje republikancima novu priliku da napadnu Bidena, koji već vodi kampanju za reizbor u Bijelu kuću, ali i da skrenu pažnju sa saveznih suđenja s kojima se suočava njegov gotovo sigurni predsjednički protivnik, republikanac Donald Trump.
Glasanje je bilo strogo po stranačkim linijama, 221 prema 212, pri čemu su svi republikanci odobrili istragu, a svi demokrati su joj se protivili.
Konzervativci optužuju Bidenova sina Huntera za trgovinu utjecajem, odnosno korištenje imena svoje porodice u poslovanju u Ukrajini i Kini.
Optužbe protiv Huntera Bidena odnose se na slučajeve koji su se dogodili prije nego što je njegov otac postao predsjednik, a Bijela kuća je naglasila da Joe Biden nije kriv.
Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da pregovori o pristupanju BiH EU mogu da počnu kada se ispuni određeni stepen neophodnih kriterijuma.
Smatramo da možemo da otvorimo pregovore o pristupanju sa BiH kada se postigne neophodni stepen ispunjenja kriterijuma za članstvo – rekla je ona na konferenciji za novinare nakon samita sa liderima zemalja Balkana.
Ona je rekla da za Srbiju i samoproglašeno Kosovo “put naprijed vodi kroz ispunjenje obaveza pod okriljem dijaloga koji vodi EU”.
– Važan korak ove godine je bio Ohridski sporazum – ocijenila je Fon der Lajenova.
Ona je rekla da Komisija želi da otvori pristupne pregovore o fundamentalnom klasteru pitanja što je prije moguće sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
– Kada je riječ o Crnoj Gori, postoji novi momenat – nova Vlada koja treba da se vrati na put prijema u EU”, rekla je Fon der Lajenova.
“Ekonomija Balkana može da se udvostruči u periodu od 10 godina”
Fon der Lajen izjavila je da postoji potencijal da se ekonomija balkanskog regiona udvostruči u periodu od 10 godina.
– Potrebna nam je odlučna akcija, upravo sada, da bismo nam približili partnere sa zapadnog Balkana. To je ono što predstavlja novi Plan rasta za zapadni Balkan. On ima potencijal da udvostruči veličinu ekonomije regiona u roku od decenije – rekla je Fon Der Lajen na konferenciji za novinare u Briselu.
Ona je nakon samita sa liderima zemalja Balkana izjavila da je “u sve podjeljenijem svijetu potrebna još jača i ujedinjenija zajednica vrijednosti”.
– Proširenje je ključno da se to postigne. Zbog toga je to bio prioritet od prvog dana mog mandata – naglasila je Fon Der Lajenova i dodala da ostaje posvećena “budućnosti sa svim partnerima sa zapadnog Balkana u Uniji”.
Ona je zaključila da su pristupni pregovori jedan dio, a drugi je ekonomija.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je dobio “pozitivan signal” od SAD u vezi sa kontinuiranom podrškom Ukrajini.
“Tokom sastanaka u SAD sa predstavnicima Predstavničkog doma i senatorima, liderima obe stranke, administracijom predsednika i njim lično, dobio sam pozitivan signal u vezi sa podrškom i pomoći Ukrajini od strane SAD. Postoji pitanje vremenskog okvira i unutrašnje političke situacije – to se podrazumeva. Ali svi imamo poverenje“, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare u Oslu sa liderima Norveške, Švedske, Finske, Danske i Islanda, odgovarajući na sugestiju novinara da njegova poseta SAD nije donela željeni rezultat u vezi sa izdvajanjem bezbednosne pomoći Ukrajini, prenosi Ukrinform.
Zelenski je nakon Sjedinjenih Američkih Država doputovao u iznenadnu posetu Norveškoj.
On se u Vašingtonu sastao sa vojnim i političkim rukovodstvom SAD, uključujući američkog predsednika Džozefa Bajdena koji je najavio dodelu 200 miliona dolara hitne vojne pomoći Ukrajini.
Sa liderima Norveške, Danske, Islanda, Finske i Švedske, predsednik Ukrajine je na ukrajinsko-nordijskom samitu u Oslu razgovarao o jačanju odbrambene, političke i ekonomske saradnje.
Moskva će smatrati moguću upotrebu lovaca F-16 iz vazdušnih baza u Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj kao svoje učešće u sukobu u Ukrajini.
Ovo je danas rekao šef ruske delegacije na pregovorima u Beču o vojnoj bezbednosti i kontroli naoružanja Konstantin Gavrilov.
“Upozoravamo da će se upotreba borbenih lovaca sa teritorije ovih zemalja članica NATO u Moskvi smatrati njihovim učešćem u sukobu u Ukrajini i primorati Rusiju da preduzme mere odmazde”, rekao je on na sastanku OEBS Foruma za bezbednosnu saradnju, prenela je RIA Novosti.
Gavrilov je dodao da su počela da se pojavljuju mišljenja da bi u uslovima značajnog uništenja aerodroma u Ukrajini, F-16 prebačeni ukrajinskoj vojsci mogli da polete iz vazdušnih baza u Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj.
Dosad su Holandija i Danska, od zapadnih zemalja, poručile da će da prebace F-16 Ukrajini. Amsterdam očekuje da će da pošalje prve lovce u Kijev 2024. godine