Kategorija: Svijet

NATO plan za Ukrajinu suštinski znači raspoređivanje u zemlji takozvanog “mirovnog kontingenta” od oko 100 hiljada ljudi i, faktički, njenu okupaciju, a ukrajinske teritorije će podijeliti Velika Britanija, Njemačka, Poljska i Rumunija, saopštila je Spoljnoobavještajna služba Rusije.

Nakon što je Zapad shvatio da je Rusiju nemoguće pobijediti na bojnom polju, NATO sve više naginje zamrzavanju ukrajinskog sukoba, kako bi se obnovila borbena sposobnost ukrajinskih snaga za pokušaj revanša Rusiji. U tom cilju planirano je raspoređivanje u Ukrajini “mirovnog kontingenta” oko 100 hiljada ljudi, a to će faktički značiti okupaciju Ukrajine i podjelu njenih teritorija – navodi se u saopštenju.

Istovremeno, prema informacijama Spoljnoobavještajne službe, planirano je da teritorije budu podijeljene među okupatorima na sljedeći način: Crnomorski pojas treba da pripadne Rumuniji, zapadne oblasti Ukrajine Poljskoj, centar i istok zemlje Njemačkoj, a sjeverne oblasti, uključujući region Kijeva – Velikoj Britaniji.

Takođe, ruska služba naglašava da NATO već raspoređuje u Ukrajini centre za obuku u kojima je planirano obučavanje najmanje milion mobilizovanih Ukrajinaca.

Prema tome, navodi služba, očigledan je odgovor na pitanje da li je Rusiji potrebna takva varijanta mirovnog rješenja u Ukrajini, koji ima u vidu NATO.

Spoljnoobavještajna služba je još navela da NATO aktivno radi sa zapadnim vojno-industrijskim kompanijama, uključujući nemačku kompaniju “Rajnmetal”, od kojih se zahtijevaju ne samo investicije, već i slanje u Ukrajinu stručnjaka i opreme.

Sistemi za elektronsko ratovanje i protivvazdušnu odbranu Rusije potisnuli su i uništili 30 ukrajinskih bespilotnih letjelica na sjeverozapadu Rostovske oblasti, nije bilo žrtava, ali je izbio veliki požar na industrijskom objektu, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Rostovske oblasti Jurij Sljusar.

U Kamenskom okrugu Rostovske oblasti gasi se veliki požar u industrijskom objektu, precizirao je Sljusar, prenosi agencija RIA Novosti.

On je rekao i da je u gašenje uključeno 109 ljudi i 38 sredstava opreme.

Ruske snage PVO su tokom protekle noći uništile 47 dronova Oružanih snaga Ukrajine u Rostovskoj, Belgorodskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti, na Krasnodarskoj teritoriji i na Krimu, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Putnici iz Ujedinjenog Kraljevstva koji planiraju putovanja u inostranstvo suočavaju se sa hitnim zdravstvenim upozorenjem zbog teške bolesti koja uzrokuje “krvarenje iz očiju” i koja se proširila na više od 17 zemalja. Zdravstvena tijela su u stanju visoke pripravnosti zbog rastućeg broja slučajeva Marbuškog virusa, rođaka ebole i jednog od najsmrtonosnijih virusa na svijetu.

Marbuška groznica već je odnijela 15 života u Ruandi ove jeseni, dok je stotine ljudi pod nadzorom zbog potencijalne infekcije. Ruanda je potvrdila izbijanje epidemije krajem septembra 2024. godine.

Zemlje koje su pogođene su Ruanda, Burundi, Centralnoafrička Republika, Kongo, DR Kongo, Gabon, Kenija, Uganda, Bolivija, Brazil, Kolumbija, Kuba, Dominikandska Republika, Ekvador, Gvajana, Panama i Peru. Sve se to dešava u trenutku dok se druge dvije zrazne bolesti – novi soj majmunskih boginja (mpox klade) i tropska groznica oropuš (Oropouche), takođe šire u nekoliko zemalja.

Travel Health Pro, sajt koji vodi Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA), izdao je upozorenje o “trostrukoj prijetnji” od ovih smrtonosnih virusa.

“Izbijanje Marbuškog virusa prijavljeno je u Ruandi. Takođe se šire i epidemije mpox klade i oropuša”, rekao je portparol UKHSA, prenosi Euronews.

Najveće izbijanje marbuškog virusa zabilježeno je u Angoli 2005. godine, sa 374 slučaja i 329 smrtnih ishoda.

Šta je Marbuški virus?
Marbuški virus (MARV) je visoko infektivni patogen koji pripada porodici filovirusa, koja uključuje poznatiji virus Ebole. Prvi put je identifikovan 1967. godine tokom epidemija u Marburgu i Frankfurtu u Nemačkoj, kao i u Beogradu, u tadašnjoj Jugoslaviji.

Marbuški virus se prvenstveno prenosi na ljude direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, posebno voćnim slijepim miševima, koji se smatraju prirodnim rezervoarima za virus. Prenos može takođe nastati kontaktom sa tjelesnim tečnostima zaraženih osoba, uključujući krv, pljuvačku, znoj, povraćanje i druge izlučevine.

Virus može ostati prisutan u tijelu preživjelih, naročito u određenim djelovima tkiva poput očiju i centralnog nervnog sistema, potencijalno dovodeći do epidemija čak i nakon što je primarna infekcija uklonjena.

Simptomi bolesti uzrokovane Marbuškim virusom obično se javljaju pet do 10 dana nakon izlaganja i mogu se brzo razvijati. Rani simptomi uključuju visoku temperaturu, slabost, glavobolju, bolove u mišićima.

Ostali simptomi uključuju vodene dijareje, bolove u stomaku i krvarenje ispod kože, uz progresivne znakove kao što su osip, žutica, nadutost stomaka, ekstremni gubitak težine, zatajenje jetre i disfunkciju više organa.

Stopa smrtnosti može varirati od 23 do 90 odsto, u zavisnosti od soja virusa i kvaliteta medicinske nege koja je dostupna.

Beograd nezvanično prvi grad koji je izolovao virus
Virusolog Ana Gligić je u ranijem intervjuu za Euronews Srbija ispričala kako je to izgledalo davne 1967. godine kada je upravo ona bila na čelu tima koji je izolovao i okarakterisao ovaj virus, čime je Beograd nezvanično postao prvi grad u kojem je on identifikovan.

“Uvozili smo majmune iz Ugande za proizvodnju polio virusa. Majmuni su stizali preko Londona, bili su u nekom hostelu jedan dan, a onda su iz istog kontigenta raspoređeni u Marburg, Frankfurt i Beograd. Uvijek je pravilo da ostanu u karantinu dva mjeseca, dakle za to vrijeme se nije smjelo ništa sa njima kako bismo vidjeli da li će ispoljiti neku bolest koja bi ušla u vakcinu protiv dječje paralize”, rekla je tada Gligićeva.

Majmuni su po dolasku u Srbiju odjednom počeli da umiru. Veterinar koji je radio sa 200 pristiglih majmuna, odlučio je da uradi obdukciju i, nažalost, pod punom opremom došao u kontakt sa krvlju majmuna.

“Zarazio se i, srećom ostao živ jer je smrtnost od ovog virusa do 90 odsto. To je najsmrtonosniji virus koji trenutno postoji na planeti”, nastavlja Gligićeva.

Kako je marbuška hemoragijska groznica tada bila nepoznanica, Gligić je ispričala da su skoro narednih godinu dana radili istraživanja kako bi shvatili o čemu se radi i čime se to veterinar zarazio.

“Mi smo prvi na elektronskom mikroskopu dijagnostikovali i videli o čemu se radi. Umesto da odmah prijavimo novi virus, bili smo u strahu jer je njegova veličina bila 1.000 nanometara, a najveći koji smo mi do tada videli bila je variola vera 200 nanometara. Dok smo smišljali šta ćemo da radimo, stigli su rezultati iz Marbuga”, nastavlja.

Veterinar je potom zarazio i svoju suprugu. Po mišljenju nekih stručnjaka to je bilo seksualnim putem, međutim Gligić se ne slaže.

“On je svoju ženu inficirao dok je bio u inkubaciji kod kuće kada je pozvao tehničara da mu izvadi krv i uradi analize na respiratorne viruse za koje smo do tada znali. Tehničar je, pošto je izvadio krv, ne sumnjajući da je daleko opasniji virus u pitanju, spustio vatu natopljenu krvlju u pepeljaru. Njegova supruga je potom uzela tu vatu u ruke i zarazila se”, nastavlja i dodaje:

“Čovek je jedva ostao živ, ležao je Infektivnoj klinici dok je bio živ čuveni prof. Kosta Todorović sa kojim sam radila na Marbuškoj groznici. Radio je čitav tim na identifikaciji i karakterizaciji ovog virusa, pa čak i čovek koji se nakon toga oporavio”.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin oglasio se nakon jutrošnjeg obimnog napada na Ukrajinu i poručio da je to odgovor na to što je Kijev prošle sedmice koristio američke i britanske projektile da gađa rusku teritoriju.

Putin je rekao da je Rusija preko noći udarila Ukrajinu sa 90 projektila i 100 dronova, kao odgovor na ukrajinske napade oružjem Velike Britanije i SAD prošle nedjelje.

Putin je dodao “Rusija bira mete u Ukrajini koje bi mogle uključiti centre za donošenje odluka u Kijevu”.

“Trenutno, Ministarstvo odbrane i Generalštab ruske armije biraju ciljeve za udare na ukrajinsku teritoriju. To mogu biti vojni objekti, preduzeća odbrambene industrije ili centri za donošenje odluka u Kijevu. Štaviše, kijevski režim je više puta pokušavao da udari na objekte od nacionalnog značaja u Rusiji u Sankt Peterburgu i Moskvi“, rekao je Putin.

Podsjetimo, Ukrajina je prošle nedjelje po prvi put od početka rata upotrebila ATACMS i Storm Shadow da udari na rusku teritoriju.

Putin je, govoreći o udarima raketa ATACMS na teritoriju Rusije, rekao da će uvijek biti odgovora Moskve.

“Kao što sam mnogo puta rekao, uvijek će biti odgovora sa naše strane”, rekao je Putin na sjednici Savjeta za kolektivnu bezbjednost.

Rusija je danas izvela drugi veliki napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, izazvavši eksplozije i hitna isključenja struje širom zemlje, čime je pogođen ogroman broj ljudi, saopštili su zvaničnici.

Vazdušna uzbuna oglašena je za cijelu zemlju, a ukrajinske vazduhoplovne snage objavile su da su rakete upućene na oblast Odese na jugu, Kirovograda u centru, Hersona na istoku i Mikolajeva na jugu.

“Еnergetska infrastruktura ponovo je meta masivnog napada neprijatelja”, napisao je na Fejsbuku ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko, prenio je Rojters.

Najveća ukrajinska privatna energetska kompanija, DTЕK, saopštila je da su isključenja struje pogodila Kijev, kao i Odesu, Dnjepropetrovsk i Donjeck.

Napadi Rusije na energetsku infrastrukturu prekinuli su struju za najmanje milion ljudi u tri zapadna regiona, rekli su lokalni zvaničnici, prenosi Tanjug.

Napadi su prekinuli napajanje strujom za 523.000 potrošača u Lavovskoj oblasti, oko 215.000 u Volinskoj oblasti i više od 280.000 u regionu Rivne, izvijestili su njihovi guverneri u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Rusija je prethodno izvela deset napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je ozbiljno oslabilo sistem i izazvalo strah od dugotrajnih isključenja struje pred predstojeću zimu, ističe agencija.

U napadu raketama na zapadnu regiju Rivne, guverner Oleksandr Koval izvijestio je da je 280.000 potrošača ostalo bez struje.

Takođe, prijavljeni su prekidi u snabdijevanju vodom, iako nisu dati detalji o oštećenju.

Guverner Harkovske oblasti Oleh Sinjehubov, rekao je da je raketni napad na grad oštetio poslovni objekat i prozore stambene zgrade.

U Kijevu su dijelovi raketa pali na teritoriju poslovnog objekta i naneli manja oštećenja na nekoliko zgrada i kamion, saopštila je gradska vojna administracija.

Ranije jutros, eksplozije su odjeknule u ukrajinskim gradovima Odesa na Crnom moru i Kropivnicki u centralnom delu zemlje.

Guverner Odeske oblasti, Oleh Kiper, pozvao je stanovništvo da se skloni u zaklon, dok vlasti nastavljaju da procjenjuju razmere napada i štetu.

Za sada nema zvaničnih informacija o žrtvama, ali spasilačke ekipe su na terenu.

S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je da je tokom noći oborilo 25 ukrajinskih dronova iznad oblasti Brijansk, kao i blizu Bjelorusije, iznad Krima i južne oblasti Rostov. Moskva je u utorak najavila odgovor na dva ukrajinska udara američkim raketama ATACMS na rusku teritoriju prethodnih dana.

Na frontu Moskva bilježi napredovanje naspram oslabljene ukrajinske vojske, manje od dva mjeseca od dolaska novizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast.

Juče je administracija odlazećeg predsjednik SAD Džozefa Bajdena pozvala Kijev da smanji minimalnu starosnu granicu za vojnu mobilizaciju na 18 godina umjesto na sadašnjih 25 da bi nadoknadila nedostatak vojnika.

Kijev je ove godine već spustio starosnu granicu za mobilizaciju sa 27 godina na 25.

Bijela kuća je precizirala juče da američka vojna pomoć neće ni u kom slučaju biti uslovljena novim spuštanjem starosne granice za ukrajinsku vojsku.

Poziv je upućen u vrijeme kada bi novoizabrani predsjednik Tramp mogao da usvoji novi pristup i primora Kijev da pregovara sa Moskvom.

Rusija je ponosna na Srbe što imaju snage da se suprotstave destruktivnim tendencijama Zapada, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

Zaharova je istakla da Srbe nije slomilo ni NATO bombardovanje osiromašenim uranijumom, a ni sistemski napori koje je Zapad preduzimao narednih 25 godina da se zaboravi to što se desilo, prenosi Sputnjik.

“Preživjevši duboku kolektivnu traumu, Srbi su sačuvali i indentitet i održali državu. Tragično iskustvo srpskog naroda uči nas kako možemo da se izborimo za nacionalno dostojanstvo”, poručila je Zaharova.

Ona je ukazala da je prije 25 godina avijacija NATO pokazala šta tačno znači “humanitarna intervencija” kako su je nazivali iz ove alijanse.

“Upravo taj termin je rukovodstvo NATO i SAD koristilo za gađanje civilnih i vojnih objekata Jugoslavije, čije rukovodstvo je s ciljem očuvanja zemlje moralo da vodi borbu za ono što je za njih uvek bilo važno”, rekla je Zaharova, prenosi Srna.

Sada rukovodstvo Srbije, objasnila je ona, nema namjeru da prati politiku zapadnih država niti da okrene stranicu koja se tiče agresije NATO već je odlučno da se ne zaboravi ratni zločin koji je izvršen 1999. protiv Jugoslavije.

“Taj stav se mora poštovati”, istakla je Zaharova.

Ruska ekstenzivna upotreba hibridnih mjera protiv zapadnih ciljeva povećava rizik da bi NATO eventualno mogao da razmotri da se pozove na klauzulu o međusobnoj odbrani iz člana 5 alijanse, koji podrazumijeva da se napad na jednu članicu NATO smatra napadom na cijelu Alijansu, izjavio je danas direktor njemačke spoljne obavještajne službe Bruno Kal.

“Povećanje ruskih vojnih snaga znači da direktna vojna konfrontacija sa NATO postaje jedna od mogućih opcija za Kremlj”, istakao je Kal, prenio je Rojters.

NATO se po prvi i jedini put u svojoj istoriji pozvao na član 5 nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Američke Države, kada je NATO napad na SAD proglasio napadom na cijelu Alijansu, prenosi Tanjug.

U sukobu sa ruskim snagama ubijeno je ili ranjeno do pola miliona ukrajinskih vojnika, piše “Ekonomist”, pozivajući se na obavještajne izvještaje, zvanične izjave i druge izvore.

List navodi da je teško izračunati stvarne gubitke Kijeva, s obzirom na to da ukrajinski zvaničnici i njihovi saveznici “nerado daju procjene”.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je u februaru da je od eskalacije sukoba sa Rusijom 2022. godine ubijena „samo 31.000 vojnika“.

On je odbio da otkrije koliko vojnika je ranjeno, tvrdeći da će to Moskvi dati do znanja “koliko je ljudi ostalo na bojnom polju”.

“Ekonomist” navodi, pozivajući se na američke zvaničnike, da je u Kijevu stradalo više od 308.000 vojnika.

Prema analizi drugih izvora, brojka bi mogla biti bliža pola miliona vojnika, od kojih je, kako se vjeruje, “najmanje” 60.000 do 100.000 ubijeno.

“Možda je povrijeđeno još 400.000 vojnika koji više nisu sposobni da ratuju”, piše list, prenosi Srna.

Prema podacima veb-stranicu “UALosiz”, koja prati i evidentira imena i godište poginulih, Ukrajina je izgubila najmanje 60.435 vojnika ili više od 0,5 odsto svoje predratne muške populacije spremne za odlazak u rat.

Iako ovi podaci nisu sveobuhvatni, “Ekonomist” sugeriše da je stvarni broj poginulih u borbama veći, a broj vojnika koji su ranjeni i nisu sposobni za borbu još veći.

“Pod pretpostavkom da je šest do osam ukrajinskih vojnika teško ranjeno na svakog poginulog u borbi, skoro jedan od 20 muškaraca je mrtav ili ranjen”, piše list.

Ranije ove godine, rusko Ministarstvo odbrane je tvrdilo da su vojni gubici Ukrajine od februara 2022. dostigli gotovo 500.000, ne precizirajući koliko ih je ubijeno ili ranjeno.

Prema posljednjim informacijama ovog ministarstva, Kijev je izgubio više od 35.000 vojnika od avgusta prilikom upada u rusku Kursku oblast.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin u junu je rekao da su ruski gubici samo djelić onih na ukrajinskoj strani, sugerišući da je odnos žrtava otprilike jedan prema pet.

Sudeći po vijestima koje stižu posljednjih dana, Ukrajina proživljava svoje najteže dane od početka rata krajem februara 2022. godine.

Već sedmicama, ruske snage dramatično intenziviraju ne samo vazdušne napade na kritičnu infrastrukturu, već i agresivno napreduju na ključnoj liniji fronta na istoku zemlje.

Rusi najbrže napreduju od početka rata
Osim toga, ruska vojska, pojačana sjevernokorejskim trupama, polako potiskuje elitne ukrajinske brigade iz ruske oblasti Kursk, u koju su Ukrajinci upali krajem avgusta i osvojili više od 100 naselja. Prema posljednjim procjenama, Rusi su potisnuli ukrajinsku vojsku sa oko 40 odsto teritorije koju su ukrajinske snage zauzele od avgusta u Kursku.

Ali vjerovatno najveći problem je nezaustavljivo napredovanje Rusije u Kursku. Prema procjenama zapadnih analitičara, Rusi nisu tolikom brzinom napredovali na frontu od početka rata.

Osim toga, ruske snage izvele su sinoć najveći napad dronom na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu. Prema navodima Ukrajinaca, oni su lansirali 188 dronova, od kojih je značajan broj pogodio svoje mete i izazvao velike probleme u snabdijevanju električnom energijom.

U međuvremenu se pojavio ozbiljan problem sa minobacačkim granatama ukrajinske proizvodnje, koje masovno propadaju na liniji fronta. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane pokrenulo je istragu. To je veoma važno oružje, jer ukrajinske snage često koriste minobacače da zaustave napade ruske pješadije.

Tramp stiže u Bijelu kuću
Većina zapadnih analitičara se slaže da dramatična eskalacija rata ima veze sa promjenom vlasti u Americi. Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi da istjera Ukrajince iz Kurska i zauzme što više teritorije prije nego što Donald Tramp uđe u Bijelu kuću. Time bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore, na koje će, vjeruje se, Tramp pokušati da privoli Ukrajinu i Rusiju.

Ali s obzirom na Trampovu nepredvidivost, ukrajinska vojska se priprema za najgore, rekao je za Al Džaziru general-potpukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

Tramp je obećao da će okončati rusko-ukrajinski rat za 24 sata, ne objašnjavajući detalje i indirektno zaprijetio da će obustaviti vojnu pomoć Kijevu ako ne započne mirovne pregovore sa Moskvom.

“Spremamo se za najgori mogući scenario”
Spremamo se za najgori mogući scenario, kada Tramp zaustavi sve isporuke – rekao je Romanenko.

Trampov “mirovni plan” ostaje nejasan, ali posmatrači kažu da najvjerovatnije uključuje ustupanje neke ili cijele teritorije koju je okupirala Rusija, skoro 19 odsto teritorije Ukrajine, u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje fronta.

Tramp je takođe rekao da će poslati napredno oružje u Kijev ako Moskva ne pristane na mirovne pregovore. Ali od njega je teško očekivati nešto konkretno, ističe Romanenko: “Očekivanja postoje, ali to je kao da se razgovara sa vjetrom”.

Njegove riječi je ponovio i saradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je pod uslovom anonimnosti razgovarao za Al Džaziru: “Za razliku od drugih predsjednika, Tramp može da mijenja svoje odluke u zavisnosti od toga na koju nogu ujutru ustane”.

Prišli smo njegovim saradnicima sa planom koji bi mogao da koristi nama i Zapadu i njemu se dopao – rekao je ukrajinski zvaničnik, misleći na prijedlog koji je Zelenski iznio Trampu tokom njihovog sastanka u Njujorku u septembru.

Plan predviđa zamjenu dijela američkih trupa stacioniranih u Evropi ukrajinskim i dijeljenje ukrajinskih resursa sa zapadnim partnerima.

Sve više Ukrajinaca želi mirovni sporazum, sve manje želi borbu do kraja
U međuvremenu, ukrajinska javnost se polako okreće ka mirovnom sporazumu sa Rusijom. Prema anketi Galupa objavljenoj 19. novembra, 52 odsto Ukrajinaca bi voljelo da se rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to znači teritorijalne ustupke.

Samo 38 odsto ispitanika želi da se Kijev “bori do pobjede”, što je dramatičan pad sa 73 odsto 2022. godine.

Sada želimo mir, a ne pobjedu. Ne želim da izgubim nikoga od svoje porodice. I ja sam stara da se svake noći budim sa sirenama za vazdušni napad – rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak poginuo na frontu u septembru 2023.

Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima sa Trampom “profit”.

Tramp možda neće opozvati sadašnjem predsjedniku Džou Bajdenu dozvolu da koristi američke rakete za napade unutar Rusije ako može da profitira od toga – rekao je Mihailo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika Vladimira Zelenskog.

To može biti profit reputacije, politički profit ili ekonomski profit. Može čak biti profit ostvaren ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati – rekao je Podoljak nedavno za ukrajinsku novinsku agenciju Interfaks.

Strah u ukrajinskoj vladi
Ali za sada, ukrajinska vlada je uplašena i nesigurna šta da radi kada se Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru, rekao je kijevski analitičar.

Nema novih strategija, svi žele da promijene stvari u hodu – rekao je Aleksej Kuš za Al Džaziru, pa dodao da će ključni trenutak biti kada Tramp imenuje novog ambasadora SAD u Kijevu i specijalnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

Ričard Grenel, koji je bio Trampov šef obavještajne službe 2020. godine i protivi se članstvu Ukrajine u NATO-u, pominje se kao mogući kandidat.

Druga ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marko Rubio, koga Tramp želi da bude sljedeći šef diplomatije. Rubio je do sada više volio razgovore sa Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih poslanika koji su glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu od 61 milijarde dolara u aprilu.

“Postoje znaci da je Zelenski odustao od glavnog zahtjeva”
Republikanci su mjesecima odlagali usvajanje zakona, a odlaganje je u velikoj mjeri doprinijelo ruskim vojnim dobitcima u istočnoj Ukrajini.

Tramp je Rubijevu kandidaturu najavio 13. novembra, a za nekoliko sati ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje “približavanju mira kroz jačanje Ukrajine”. Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je Trampu čestitao izbor 5. novembra.

Nikolaj Mitrohin, istraživač Univerziteta u Bremenu, rekao je da su zaključci o uticaju pojedinih članova Trampovog tima čisto spekulativni, ali i da postoje znaci da je Zelenski odustao od svog glavnog zahtjeva za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Poluostrvo Krim, koje je Moskva zauzela 2014. godine.

Dva važna faktora
Kijev je prije izbora Trampa insistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Tu je i “Putinov faktor”, rekao je Mitrohin, objašnjavajući da bi ponašanje ruskog lidera moglo da bude u suprotnosti sa očekivanjima Trampovih saradnika i da izazove nelagodnost prije nego što se sukobe sa Zelenskim i zapadnim pristalicama Ukrajine.

Drugi faktor može biti Trampov stav o Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je povezana sa Moskovskom patrijaršijom. Ona ostaje dominantna vjerska organizacija u Ukrajini i kontroliše hiljade parohija uprkos rastućem pritisku vlasti.

“Vatikan, neke evropske nacije i Trampove pristalice kritikovali su pritisak Zelenskog na crkvu, navodeći zabrinutost oko vjerskih sloboda. Zelenski će možda morati da ublaži pritisak da napravi kompromis sa realnošću i izgradi širu koaliciju za podršku Ukrajini”, kaže Mitrohin, prenosi Index.