Kategorija: Svijet

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je da je spreman raditi na rješenju u Ukrajini na osnovu koncepta koji su predložile Sjedinjene Američke Države, a to je stavio do znanja na samitu na Aljasci, izjavio je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je podsjetio da je prije samita na Aljasci specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof donio u Moskvu prijedloge o Ukrajini, koji su pažljivo proučeni.

U intervjuu za mađarski Jutjub kanal “Ultrahang” Lavrov je govorio i o mogućnosti sastanka s predstavnicima SAD-a u Budimpešti, ističući da to zavisi od američke strane. „Kada se u Ukrajini i Evropi čuju pozivi na prekid vatre, Rusija razumije da oni u stvari samo žele ponovo dobiti na vremenu“, pojasnio je Lavrov.

S druge strane, kako je naveo, Tramp je nakon samita na Aljasci direktno izrazio podršku dugoročnom rješenju za Ukrajinu.

Dodao je da je razgovor s državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom „zaista protekao dobro“, jer, prema njegovim riječima, Sjedinjene Države nakon toga nisu vidjele potrebu za ličnim susretom.

Šef ruske diplomatije naveo je i da se teritorijalno pitanje u Ukrajini razmatra u različitim formatima, te da je predsjednik Putin tu temu već pominjao tokom susreta s Donaldom Trampom. Istakao je, takođe, da Rusija priznaje nezavisnost Ukrajine, napominjući, međutim, da se ova sadašnja veoma razlikuje od one koju je Moskva priznala, a koja je u svoj ustav tada unijela neutralnost, dok današnjom Ukrajinom, kako je rekao, vlada otvoreno nacistički režim.

Ponovio je i da ključ za razumijevanje Ukrajine mora biti rješavanje korijena uzroka krize, a ne pokušaji povratka teritorije ili spašavanja obraza kijevskih političara, prenose RIA Novosti.

„Bez sumnje, mi priznajemo nezavisnost Ukrajine. Ali nismo mogli ni zamisliti da će ljudi koji žive na teritorijama koje su postale dio Ruske Federacije, a koje su sada zabilježene u našem ustavu, biti smatrani ‘drugorazrednim’“, izjavio je Lavrov.

Ministar je naglasio da za Rusiju nisu važne same teritorije, već ljudi koji žive na tim područjima.

Sa diplomatske tačke gledišta, Lavrov je rekao da Rusija ne želi da se miješa u unutrašnje stvari SAD-a.

„Ne želimo stvarati nelagodnost za Sjedinjene Države koje su pod ogromnim, nevjerovatnim pritiskom evropskih jastrebova, Zelenskog i drugih koji ne žele nikakvu američku ili rusku saradnju ni u čemu“, naveo je ruski zvaničnik.

Dodao je da ima dovoljno ljudi koji nisu baš ljubazni i koji se nameću vašingtonskim političarima, koristeći sva sredstva da potkopaju proces koji je, prema njegovim riječima, do sada već mogao postići određene ciljeve.

„Veoma indikativna stvar je da pokušavaju odvratiti predsjednika Trampa od zaključaka koje je on već više puta iznio“, zaključio je Lavrov.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom samo ako postoji spremnost za dogovor o rješavanju sukoba u Ukrajini.

„Moramo da znamo da ćemo postići dogovor. Neću da gubim vrijeme. Oduvijek sam imao odličan odnos sa Vladimirom Putinom“, rekao je Tramp novinarima tokom putovanja u Aziju.

Moskva i Vašington ranije su najavili sastanak dvojice lidera u Budimpešti, ali je susret odgođen na neodređeno vrijeme. Istovremeno, administracija predsjednika SAD pripremila je dodatne sankcije Rusiji koje bi mogle pogoditi ključne oblasti ruske ekonomije ukoliko Kremlj nastavi da odlaže okončanje rata u Ukrajini, izjavio je neimenovani visoki američki zvaničnik.

Zvaničnici u Vašingtonu, prema navodima Rojtersa, poručili su evropskim partnerima da podržavaju korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za kupovinu američkog oružja za Ukrajinu. Takođe, u toku su interni razgovori o upotrebi ruske imovine koja se nalazi u SAD za podršku ratnim naporima Kijeva.

Iako nije izvjesno da li će ove mjere biti primijenjene uskoro, u Trampovoj administraciji postoji razvijen plan za dodatno pojačavanje ekonomskog pritiska na Moskvu. Sankcije uvedene prošle srijede, prve od njegovog povratka na čelo države u januaru, usmjerene su na ruske naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft.

Nove mjere izazvale su rast cijena nafte za više od dva dolara po barelu i natjerale glavne kineske i indijske kupce ruske nafte da potraže alternativne dobavljače.

Tramp se, prema ocjenama saradnika, pozicionira kao globalni mirotvorac, ali je priznao da je proces okončanja rata u Ukrajini, koji traje više od tri godine, složeniji nego što je očekivao.

Evropski saveznici, navodi Rojters, nadaju se da će SAD nastaviti da pojačavaju pritisak na Moskvu, dok Tramp procjenjuje rezultate novih sankcija.

„Predsjednik želi da vidi da evropski saveznici preduzmu naredni veliki korak protiv Rusije“, rekao je visoki američki zvaničnik, dodajući da će Tramp vjerovatno pauzirati nekoliko nedjelja kako bi sagledao efekte uvedenih mjera.

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je da Amerika ne želi da našteti kolumbijskom narodu i ekonomiji sankcijama koje su uvedene predsjedniku Gustavu Petru.

Vašington je juče stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da ohrabruje narko teroriste.

Rubio je u obraćanju novinarima na putu iz Izraela za Katar rekao da SAD imaju snažan i trajan odnos sa kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa snagama bezbjednosti.

Američka vojska pojačala je aktivnosti u međunarodnim vodama južnog dijela Kariba, napadajući brodove za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.

Predsjednik SAD Donald Tramp ove sedmice je nazvao Petra nelegalnim narko vođom nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su u napadima počinile ubistvo.

– Ovo nije stvar SAD protiv Kolumbije – rekao je Rubio komentarišući sankcije Petru.

On je dodao da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za koga vjeruje da je postao neprijateljski nastrojen.

– Ali mi to odvajamo od naroda Kolumbije. Zato ne vidite carinske mjere. Zato ne želimo da naštetimo kolumbijskoj ekonomiji – izjavio je državni sekretar SAD.

Rusija je ove sedmice sprovela vojnu vježbu strateških nuklearnih snaga tokom koje je testirano napredno oružje, izjavio je predsjednik Vladimir Putin.

Kako je naveo, vježbe su obuhvatile borbena lansiranja svih komponenti strateških ofanzivnih snaga Ruske Federacije, kao i ispitivanja novih modela naoružanja. „Oružane snage Rusije izvele su vježbe strateških ofanzivnih snaga, tokom kojih su izvedena borbena lansiranja svih komponenti nuklearnih snaga, kao i testiranje perspektivnih modela naoružanja“, rekao je Putin tokom sastanka sa komandantima grupacija uključenih u Specijalnu vojnu operaciju.

Ruski lider istakao je da su završena testiranja krstareće rakete „Burevestnik“ opremljene nuklearnom energetskom glavom, koju je nazvao jedinstvenom u svijetu. Naložio je da se razrade mogući načini upotrebe ovog oružja.

Prema riječima načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, raketa je tokom testiranja 21. oktobra pokazala domet od 14.000 kilometara i sposobnost da izbjegne sisteme protivraketne odbrane. „To nije granica“, dodao je Gerasimov, naglašavajući potencijal oružja.

Putin je ocijenio da su ruske nuklearne snage odvraćanja na najvišem nivou i da prevazilaze kapacitete drugih nuklearnih država.

Tokom posjete jednom od komandnih punktova združenih snaga ruske vojske, predsjednik je održao sastanak sa načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim i komandantima grupacija angažovanih u Centralnom vojnom okrugu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Predsjedniku su detaljno izložene informacije o situaciji duž linije vatrenog kontakta“, rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti. Prema njegovim riječima, Putinu je podnesen poseban izvještaj o stanju na Kupjanskom i Krasnoarmejskom pravcu.

U oblasti Kupjanska, kako se navodi, opkoljeno je oko 5.000 ukrajinskih vojnika, dok je u zoni Krasnoarmejska oko 5.500. Ruski izvori tvrde da je Krasnoarmejsk jedno od ključnih logističkih čvorišta ukrajinskih snaga u Donjeckoj Narodnoj Republici, te da bi njegovo zauzimanje omogućilo ruskim trupama napredovanje ka zapadnim granicama DNR i nastavak ofanzive u Zaporoškoj oblasti.

Peskov je potvrdio da je Putinu podnesen potpuni izvještaj o situaciji na frontu.

Rusija je na Ukrajinu od početka ove godine lansirala oko 770 balističkih raketa, od kojih više od 50 hipersoničnih raketa “kindžal”, saopštio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

Kako je Zelenski naveo na Fejsbuku, ruska vojska je i protekle noći izvela napade na Ukrajinu.

Koristili su, kako je rekao, desetine dronova i devet balističkih raketa, a u tim napadima ima mrtvih i više desetina ranjenih.

On je istakao da se na meti raketa posebno našao glavni grad, Kijev, prenijela je agencija Ukrinform.

Saučešće Zelenskog
Zelenski je uputio saučešće porodicama i prijateljima žrtava napada.

Prema njegovim rečima, u gotovo svakom ruskom napadu na populaciju Ukrajine koriste se i balističke rakete.

“Upravo zbog takvih napada mi posvećujemo posebnu pažnju sistemima ‘Patriot’ kako bismo mogli da zaštitimo naše gradove od ovog užasa”, naveo je Zelenski.

On je dodao da je veoma značajno da partneri Ukrajine koji imaju tu mogućnost primijene ono o čemu se razgovaralo proteklih dana i nastave saradnju sa Kijevom.

“Ukrajina sama pred zlom”
Kako je naveo, nijedna zemlja ne bi trebalo da bude ostavljena sama pred zlom.

“Amerika, Evropa i zemlje članice grupe G7 mogu da pomognu da takvi napadi više ne ugrožavaju živote. Ruski napadi balističkim raketama zahtevaju odgovor jakih sila koje bi kroz pravu saradnju pomogle u zaštiti života”, poručio je Zelenski.

Protekle noći, ruske snage napale su Kijev balističkim raketama, a tom prilikom dvije osobe su poginule, dok je 12 ranjeno, navodi agencija Ukrinform, a prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je prve direktne sankcije Moskvi poslije mjeseci odlaganja, dok je procjena državnog sekretara SAD Marka Rubija bila ključna za obrt u američkoj politici prema Moskvi, navodi Blumberg pozivajući se na izvore.

Prema navodima američkih i evropskih zvaničnika za Blumberg, odluka je donijeta nakon procjene američkog državnog sekretara Marka Rubija da Rusija nije pokazala spremnost na promjenu stava u vezi sa ratom u Ukrajini.

Rubio je, nakon razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, otkazao planirani susret, jer je, kako je ocijenio, Moskva nastavila da odugovlači razgovore o prekidu vatre.

Rubijev uticaj u donošenju odluke o sankcijama ukazuje na njegovu sve značajniju ulogu u spoljnoj politici SAD, ističu zvaničnici upoznati sa situacijom.

Iako su pojedini zvaničnici isticali značajan uticaj koji Rubio posjeduje, portparolka Bijele kuće Ana Keli naglasila je da Tramp vodi spoljnu politiku, a tim za nacionalnu bezbjednost, uključujući Rubija i specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, djeluje kao jedinstvena cjelina.

Pored uvođenja sankcija Rusiji, Tramp je nastavio diplomatske kontakte, dogovorio susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ostavio mogućnost budućih pregovora s Moskvom.

Rubio je istakao da SAD ostaju otvorene za angažman “ako postoji prilika za postizanje mira”

Sankcije su obuhvatile najveće ruske naftne kompanije, uključujući Rosnjeft i Lukoil, dok je Tramp istakao da su dosadašnji razgovori s Putinom često završavali bez rezultata.

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je danas sankcije predsjedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.

Američka administracija tvrdi da Petro ima veze s trgovinom narkoticima, prenosi Blumberg.

Tramp je predsjednika Kolumbije označio kao “ilegalnog lidera tržišta narkotika”, optužujući ga da dopušta da trgovina drogom cvjeta tokom njegove vladavine, i zapretio uvođenjem sankcija kolumbijskom izvozu, prnosi Tanjug.

Odluka dolazi nakon Trampove odluke u septembru da ukloni Kolumbiju kao partnera u borbi protiv narkotika, svrstavajući dugogodišnjeg američkog saveznika u istu kategoriju sa Venecuelom, Bolivijom, Avganistanom i Mjanmarom, piše Blumberg.

EU se ponovo priprema da kazni “TikTok” i “Metu”, kompaniju u čijem je vlasništvu i “Facebook”, jer krše obaveze iz Zakona o digitalnim uslugama, kojim Brisel želi da poveća kvalitet informacija koje se pružaju na internetu, kao i da smanji opasnost od lažnih vijesti i štetnih manipulacija.

Kako bi EU bila sigurna da velike platforme poštuju svoje obaveze, traži se od platformi da omoguće pristup nezavisnim istraživačima algoritmima kako bi se utvrdilo kako one ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz zakona.

Osim toga, kako je saopšteno, “Facebook” i “Instagram” otežavaju korisnicima prijavu štetnih sadržaja koji krše obaveze iz zakona.

U Evropskoj komisiji ne tvrde da ove platforme sprečavaju korištenje ovih alata, već da su uvele komplikovane mehanizme koji otežavaju istraživačima pristup podacima, a korisnicima prijavljivanje neprimjerenih sadržaja.

“Facebook”, “Instagram” i “TikTok” sada imaju mogućnost da pregledaju dokumente u istražnim spisima i pismeno odgovore na preliminarne nalaze Komisije. Platforme mogu preduzeti mjere za otklanjanje povreda.

Ako na kraju ovog postupka navodi Komisije budu potvrđeni, moguće su novčane kazne u visini od šest odsto ukupnog godišnjeg globalnog prometa konkretne platforme.

Cilj EU je da ovim mjerama omogući bolje pozicioniranje kredibilnih medija, na primjer kada su pretraživačke platforme poput Googlea u pitanju.

Kako su “Nezavisne” pisale u avgustu prošle godine, “Google” je, u skladu s obavezama iz ovog zakona, prošlog ljeta počeo derogirati sajtove za koje je utvrđeno da objavljuju lažne vijesti, a postepeno se krenulo i u ohrabrivanje sajtova da ne koriste botove za kreiranje sadržaja, već istraživačke autorske tekstove koji su potkrijepljeni činjenicama

U “Googleu” su tada saopštili da je najbolja zaštita protiv štetnih sadržaja izgradnja sistema pretraživanja koji će kvalitetne informacije stavljati na vrh rezultata pretraživanja, a derogirati one koji proizvode nekvalitetan sadržaj.

“Google” je, kako smo pisali, u aprilu prošle godine objavio vodič za novinare nudeći četiri načina na koje medijski radnici mogu provjeriti informacije koje se nalaze na njihovoj platformi.

Ističu da su proširili kapacitete svojih digitalnih alata “informacije o ovoj stranici” i “informacije o ovoj fotografiji” i dodali 40 novih jezika na kojima će ovi alati biti dostupni korisnicima.

Oni omogućavaju novinarima, ali i drugim korisnicima, da saznaju o kakvoj internet stranici je riječ, da li je u pitanju kredibilni izvor, a jedan od novih alata omogućava provjeru da li je fotografija manipulisana alatima vještačke inteligencije.

Osim toga, “Google” je otvorio stranicu za provjeru sadržaja, na kojoj korisnici mogu naći posljednje informacije o provjerenim sadržajima i pronađenim lažnim vijestima i misinformacijama koje se nalaze na njegovom pretraživaču.

Za dublje provjere “Google” je stavio na raspolaganje Google Explorer, alat dizajniran prvenstveno za novinare, gdje mogu dobiti više informacija i bolji kontekst članaka objavljenih na internetu, a koji su registrovani u “Googleovom” pretraživaču.

Kada je riječ o fotografijama, “Google” nudi opcije da se provjeri istorija fotografije, kako ih tretiraju kredibilni izvori, a na raspolaganju je i metadata, odnosno informacije o fotografiji koje se ne objavljuju direktno uz nju, ali se mogu naknadno pozvati.