Kategorija: Svijet

Specijalni američki tužilac Džek Smit podigao je novu optužnicu protiv bivšeg predsjdenika SAD i kandidata Republikanske partije na predstojećim predsjedničkim izborima u toj zemlji Donalda Trampa, koja se odnosi na navodno Trampovo opiranje mirnom prenosu vlasti nakon što je na predsjedničkim izborima 2020. izgubio od sadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena.

Nova Smitova optužnica zasnovana je na užem spisku navodnih krivičnih djela, za razliku od optužnice od prošle godine koju je odbacio Vrhovni sud SAD, uz obrazloženje da je Tramp kao bivši predsednik imao imunitet da bude krivično gonjen po njoj, prenosi CBS.

U optužnici su i četiri tačke stare optužnice, uključujući onu za zaveru da prevari državu SAD, ali su daleko suženije kad je riječ o navodnim dokazima i osnovama na kojima su podignute.

Tako je u odnosu na staru optužnicu, sa spiska navodnih Trampovih saučesnika uklonjena jedna osoba, opisana kao službenik Ministarstva pravde koji je radio na građanskim stvarima i koji je, sa optuženim, pokušao da iskoristi Ministarstvo pravde da otvori istrage lažnih izbornih prestupa i utiče na državna zakonodavna tela sa svesno lažnim tvrdnjama o izbornoj prevari.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja DŽejms O`Brajan rekao je da je iznenađen informacijom da su fizičkim licima u Republici Srpskoj zatvoreni računi i ugrožena egzistencija zbog američkih sankcija.

Odgovarajući na pitanje šta je sa ljudima koji bez sudske presude mogu ostati bez posla, nemaju lične račune i slično i da li je uvođenje sankcija kršenje ljudskih prava, O`Brajan je u intervjuu za Kapital rekao da je iznenađen tom informacijom i da bi volio više da zna o tome.

– Naše sankcije poručuju da ne želimo da određena ponašanja poput korupcije koriste dolar i račune denominirane u američkim dolarima. Mi smo ti koji odlučuju ko može da koristi naš sistem. Iznenađen sam što čujem za druge posljedice koje ste naveli. Čini mi se da je to ipak uzrokovano nečim drugim. Volio bih znati više o tome. Iznenađen sam što čujem da se ljudima ne može platiti – rekao je on.

O`Brajan je rekao da se o sankcijama ne govori unaprijed, u smislu planova u vezi sa njima, ali da SAD želi da vlast funkcioniše, kako na nivou BiH tako i u Srpskoj i FBiH, i da se javni novac troši efikasno za javno dobro.

On je rekao i da “sankcije poručuju da je svako ko pruža materijalnu podršku određenoj osobi ili instituciji (koja je pod sankcijama) podložan mogućim sankcijama”.

Odgovarajući na pitanje zašto sankcije uglavnom pogađaju SNSD, O`Brajan je rekao da je SNSD vladajuća stranka u Republici Srpskoj i da ima pristup resursima i očekivano više prilika da počini ono zbog čega se uvode sankcije.

– To je i zbog uloge koju imaju u Vladi Republike Srpske, a ne zato što mi biramo jednu stranku u odnosu na drugu – dodao je on.

Glavni izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg izjavio je danas da žali što se ta kompanija povinovala pod pritiskom administracije američkog predsjednika DŽoa Bajdena da cenzuriše sadržaj na društvenim platforama.

Zakerberg je u pismu američkom Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, kao odgovor na istragu o moderiranju sadržaja na onlajn platformama, detaljno opisao kako su se visoki zvaničnici administracije oslanjali na kompaniju da cenzurišu određene objave o kovidu-19.

– Vjerujem da je pritisak vlade bio pogrešan i žalim što nismo bili otvorenije o tome. Vjerujem da ne bi trebalo da kompromitujemo naše standarde sadržaja zbog pritiska bilo koje administracije u bilo kom pravcu – naveo je Zakerberg i dodao da sljedeći put na to neće pristati.

On je takođe rekao da mu je žao što je Meta cenzurisala sadržaj u vezi sa izvještavanjem Njujork posta o sinu predsjednika SAD, Hanteru Bajdenu, uoči izbora 2020. godine. Republikanci predvođeni predstavnikom Ohaja DŽimom DŽordanom, pozdravili su Zakerbergovo pismo, nazvavši ga “velikom pobjedom za slobodu govora”.

DŽordan je tvrdio da je Bajdenova administracija neopravdano vršila pritisak na platforme društvenih medija da uklone sadržaj o temama od korona virusa do Hantera Bajdena.

Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju sa Rusijom, već suprotno – traži đavola i igra se vatrom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Kako je rekao tokom konferencije za štampu nakon pregovora sa jermenskim kolegom Šajom Mohsenom Zindanijem, ukrajinski zahtjevi upućeni Zapadu koji se odnose na dozvolu korišćenja raketa “storm šedou” za napade na Moskvu i Sankt Peterburg predstavljaju ucjenu.

– To je ucjena i pokušaj da se stvori utisak da Zapad želi da izbjegne pretjeranu eskalaciju, ali je zapravo riječ o laži. Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju već, kako se kaže u narodu, traži đavola – istakao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, zapadne zemlje se igraju vatrom kada razgovaraju o mogućnosti da se Ukrajini da zeleno svjetlo da koristi rakete dugog dometa za gađanje ruske teritorije.

– Odavno slušamo spekulacije u pogledu dozvole korišćenja ne samo “storm šedou”, već i američkih dalekometnih raketa. Uzgred, u Vašingtonu je anonimni izvor rekao da se na tome radi, da se molba Ukrajini generalno pozitivno razmatra. Sada još jednom potvrđujemo da je igra s vatrom (a igraju se kao mala djeca sa šibicama) – veoma opasna za odrasle kojima je povjereno nuklearno oružje u određenoj zapadnoj zemlji – poručio je Lavrov.

Pored toga, on je napomenuo da se Rusija neće “upecati” na samit sa Ukrajinom u nekoj od zemalja Globalnog juga ako on bude slijedio istu logiku kao i prvi “mirovni samit”.

Kako je rekao, riječ je o igri.

– Žele da nas dovedu u situaciju da padnemo na nešto što Zelenskom odgovara – dodao je Lavrov.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je ranije da bi Moskva mogla recipročno da odgovori na isporuke oružja dugog dometa Ukrajini. Prebacivanje visokopreciznog dalekometnog naoružanja u Kijev je put ka veoma ozbiljnim problemima, naglasio je ruski lider.

Najnoviji smrtonosni baraž upućen iz Rusije, drugi uzastopni masovni napad na Ukrajinu, dokazuje zašto je Ukrajini potrebna mnogo veća pomoć zapadnih saveznika, tvrdi predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Kako javlja dopsinik BBC-ja, Zelenski želi više pomoći na dva načina. Prvo, britanski, američki i drugi partneri moraju hitno da daju dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa zapadne proizvodnje da pogodi skladišta municije, avione i aerodrome dublje u Rusiji.

To bi smanjilo sposobnost Moskve da zasipa nebo Kijeva, Zaporožja, Krivog Roga i drugih gradova koji su bili gađani u poslednjih 48 sati, tvrdi Zelenski, a prenosi dopsinik BBC-ja.

Ali ako se masovni vazdušni napadi nastave, predsednik Zelenski kaže da mora postojati koordinisaniji i usklađeniji napor da se zaustavi ruska raketa i dronovi koji ubijaju civile i onemogućavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

U tekstu se navodi u da je Zelenski na neki način ukazao kako je Izraelu pružena ogromna pomoć u obaranju ogromnog baraža raketa koje su bile poslate iz Irana i njegovih zastupnika u aprilu.

Tim Zelenskog, iako naglašava svoju zahvalnost za stalnu podršku Zapada, često ukazuje i na geopolitičke paralele ili vojna poređenja za koja tvrde da pokazuju zašto bi Ukrajini trebalo bolje da pomognu.

Međutim, ti zaveznici, kao ocenjuje BBC, nastavljaju da kalkulišu s nivoom vojne podrške koju daju Ukrajini, držeći u fokusu prevashodnu zabrinutost koju su imali od početka invazije, ne izazivajući potencijalno katastrofalan širi rat sa Rusijom.

Kampanje republikanskog i demokratskog predsjedničkog kandidata u SAD, Donalda Trampa i Kamale Haris, sukobile su se u vezi sa predstojećom debatom koja bi trebalo da se održi u septembru na televiziji Ej-Bi-Si (ABC), prenosi Glas Amerike.

Kako se navodi, tim demokrata traži da mikrofoni kandidata ostanu uključeni sve vrijeme debate, dok Tramp prijeti da će se povući iz debate jer smatra da je televizija ABC “pristrasna”, iako je ranije pristao da učestvuje u duelu.

– Zašto bih vodio debatu protiv Kamale Haris na toj televiziji – napisao je Tramp na društvenim mrežama, uz tvrdnje o “pristrasnosti” mreže ABC.

Portparol kampanje Kamale Haris, Brajan Felon, izjavio je da je njihov zahtjev da mikrofoni kandidata tokom debate budu uključeni sve vrijeme, a ne da im se isključuju kada im istekne vrijeme za izlaganje, kao što je to bio slučaj u prvoj debati, prenosi Rojters.

– Potpredsjednica je spremna da se nosi sa Trampovim stalnim lažima i prekidanjima u realnom vremenu. Tramp bi trebalo da prestane da se krije iza dugmeta za isključivanje mikrofona – naveo je Falon u saopštenju.

Viši savetnik Trampove kampanje DŽejson Miler kaže da su “već rekli da nema promjene dogovorenih pravila”.

Međutim, Tramp je kasnije rekao da bi više volio da mu mikrofon bude uključen i da mu se nije dopalo što je prošli put bio isključen.

– Meni je svejedno. Radije bih, vjerovatno, da mikrofon bio uključen. Ali, dogovor je bio da će biti isto kao i prošli put – naveo je Tramp.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je Haris u tesnom vođstvu u odnosu na Trampa na nacionalnom nivou od dva do tri odsto, navodi Glas Amerike.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da hapšenje osnivača “Telegrama” Pavela Durova u Francuskoj nije politička odluka.

Sjeverna Koreja krajem godine očekuje da ponovo dočeka međunarodne turiste, ali prema trvrdnja turističkih agencija, to bi moglo veoma lako biti ugroženo zbog političkih tenzija i surovih zima u zemlji.

Severna Koreja je zatvorila svoje granice i zabranila međunarodne posjetioce ubrzo nakon što je pandemija Covid-19 počela da se širi početkom 2020. godine, plašeći se da bi virus mogao dodatno oslabi već krhke zdravstvene usluge, prenosi Nova.rs.

Zatvaranje je pogodilo trgovinu sa Kinom i uskratilo režimu prihod od turizma, dok je lider Kim Džong Un navodno boravio u svojoj ljetnjoj rezidenciji na obali.

Iako su međunarodni letovi u i iz Severne Koreje obnovljeni prošle godine, i oko 100 ruskih turista učestvovalo je u privatnoj turi u februaru, zemlja je zapravo ostala zatvorena za strance.

Odluka da se spusti most je dočekana sa oduševljenjem od strane turističkih kompanija, ali neki posmatrači Sjeverne Koreje smatraju da su planovi za ponovni početak turizma nakon skoro pet godina pandemijskog izolovanja puni problema.

Kim je pokazao lični interes za razvoj turističke infrastrukture i izrazio želju da dočeka posjetioce iz “prijateljskih” zemalja, Kine i Rusije.

Zvanični motivi su se malo promjenili otkako je Sjeverna Koreja zabranila strane turiste 2020. godine – naime, da pokaže modernu, srećnu zemlju koja se temelji na nepopustljivoj odanosti tri generacije dinastije Kim.

Prvi posjetioci se očekuju u Samdžijonu, gradu blizu kineske granice, koji Sjeverna Koreja opisuje kao “socijalističku utopiju” i “model visoko civilizovanog planinskog grada”.

Ova destinacija, koja navodno ima nove stanove, hotele i skijalište, je ulazna tačka za planinu Paektu, najviši vrh na poluostrvu i mjesto koje se smatra mitskim rođenjem ujedinjenog korejskog naroda – mjesto hodočašća koje podržava kult ličnosti oko porodice koja vlada čvrstom rukom od osnivanja zemlje 1948. godine.

Korjo Turs, koja je bila primorana da obustavi posjete na početku pandemije, dočekala je izvještaje o ponovnom pokretanju turizma, dodajući da će se vjerovatno proširiti i na ostatak zemlje.

“Nakon više od četiri godine čekanja da objavimo ovu vijest, Korjo Turs je veoma uzbuđena zbog ponovnog otvaranja turizma u Sjevernoj Koreji”, navela je firma sa sjedištem u Pekingu na svojoj veb stranici, dodajući da će njihov lokalni partner potvrditi datume u narednim nedjeljama.

Druga turistička agencija, KTG Turs iz Šenjanga, takođe je najavila da će turisti moći da posete Samdžijon ove zime.

Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi planovi mogli biti ugroženi zbog surove zime koja pogađa udaljeno područje Samdžijona, zajedno sa lošom lokalnom infrastrukturom i, za zapadnjake, zbog nesklonosti da putuju u zemlju koja je u posljednjim godinama postala agresivnija.

“Ne vidim kako bi Samdžijon, kao jedno od izolovanijih turističkih odredišta, mogao biti prvi izbor za Korejce da otvore turističko tržište”, rekao je Rouan Beard, menadžer “Young Pioneer Tours-a”.

Zvaničnici turističke industrije očekuju da će prvi talas turizma činiti pretežno kineski državljani, a u svijetlu Kimovih nedavnih sastanaka sa Vladimirom Putinom, i ljudi iz Rusije.

“Sumnjam da vlasti u Pjongjangu vjeruju da je vrijeme da se otvore granice kao što su to učinile sve druge ‘normalne’ nacije nakon završetka pandemije”, rekao je prof. Din J. Olet, stručnjak za turizam u Sjevernoj Koreji sa Instituta za dalekookoistočne studije Univerziteta Kjungnam.

Stručnjaci kažu da je rekordnih 300.000 stranih turista posjetilo Severnu Koreju 2019. godine, donoseći zemlji između 90 miliona i 150 miliona dolara.

Turizam u Sjevernoj Koreji bio je strogo ograničen prije pandemije, pri čemu su turističke kompanije navele da je oko 5.000 zapadnih turista posjetilo zemlju svake godine. Amerikanci su činili oko 20% tržišta prije nego što su SAD zabranile svojim građanima da putuju kao turisti nakon smrti studenta Otta Varmbera 2017. godine.

“Glavni sistem ostaje nepromijenjen, sa vođenim turama i bez slobodnog kretanja bez vodiča”, rekli su iz turističke organizacije.

Rusi su noćas i jutros, u znak odmazde za ukrajinski upad u Kursku oblast, izveli niz raketnih i avionskih napada na zapadnu i centralnu Ukrajinu, koje neki vojni analitičari nazivaju najjačim do sada.

Ruske Vazdušno-kosmičke snage i Ratna mornarica, odnosno Crnomorska flota, oko 1.00 čas izjutra po moskovskom vremenu izveli su masovni raketni udar na ciljeve širom Ukrajine.

Jedanaest ruskih strateških bombardera “Tu-95MS” poletjelo je iz baze “Еngels dva” u Saratovskoj oblasti i baze “Olenja” u Murmanskoj oblasti. Iz baze “Mazdok” na Kavkazu poletjeli su “Tu-22M3”,a iz Podmoskovlja deset borbenih aviona “mig 31K”, koji su nosači hiperzvučnih raketa “kinžal”.

Prema nekim informacijama, u napadu su učestvovali i lovci pete generacije “Su-57”, prenosi televizija “Front”.

Strateški bombarderi zazuzeli su poziciju za lansiranje iz zone Kaspijskog jezera odakle su prema Ukrajini poletjele krstareće rakete “H-101” i “H-55”, dok su iz Podmoskovlja i zone Crnog mora lansirane krstareće rakete “H-22” i “H-32”.

Ruska vojska je poslala na Ukrajinu i više od 100 dronova kamikaza modifikovani “geranj dva”.

Iz zone Crnog mora sa tri podmornice i nekoliko korveta lansirano je više od 20 krstarećih raketa tipa “kalibar” na ciljeve u Ukrajini.

Među metama napada bili su aerodromi, centri veze, industrijska postrojenja vezana za vojsku, energetski sektor, željeznica, skladišta goriva i rafinerije.

Gađani su objekti u Lavovu, Ivano-Frankovsku, Lucku, Ternopolju, Hmeljnickom, Vinici, Žitomiru, Kijevu, Kirovgradu, Odesi, Krivom Rogu, Zaporožju, Dnjepropetrovsku, Kremenčugu, Mirgorodu, Černigovu, Poltavi, Harkovu i Nikolajevu.

Od momenta kada su krenuli napadi na Ukrajinu, NATO je uz granicu Poljske i Ukrajine podigao svoju osmatračku platformu “džejk 17”, leteći avio-tanker “boing KC35R stratotanker” i nepoznati broj lovaca “F-16” koji su letjeli nad istokom Poljske, ali sa isključenim transponderima.

Ukrajinski energetski sektor, kako se navodi, radi i dalje, ali u ekstremnom režimu. Trenutno oko polovine Ukrajine nema struje.

Tema pregovora sa Ukrajinom više nije aktuelna, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao da medijima kruže netačne informacije o navodnim kontaktima Rusije i Ukrajine i demantovao da su se bilo kakvi pregovori o prestanku napada na energetske objekte vodili između Moskve i Kijeva, neposredno prije ulaska ukrajinskih jedinica u Kursku oblast Rusije.

Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu ruskog ambasadora u SAD Anatolija Antonova da je predsjednik Rusije doneo odluku o tome kako će odgovoriti na napad na ovu oblast, Peskov je izjavio:

“Ovdje nije riječ o jednoj odluci. Naravno, takve neprijateljske akcije ne mogu ostati bez odgovarajućeg odgovora. Odgovor će svakako uslijediti.”

Portparol Kremlja potvrdio je još jednom i da je predsjednik Rusije veoma dobro obavešten o situaciji na frontu. Kako je rekao, “to je dio stalnog posla predsjednika”, koji “iz prve ruke dobija informacije o konkretnoj situaciji na konkretnom dijelu fronta”.

“Predsjednik najveću pažnju poklanja upravo podacima i informacijama koje dobija direktno od onih koji se na terenu bave pitanjima Specijalne vojne operacije”, rekao je Peskov.