Kategorija: Svijet

Održan je sastanak predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina sa specijalnim izaslanikom predsjednika SAD Stivom Vitkofom, kao i sa DŽaredom Kušnerom i DŽošuom Grinbaumom, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.
Kako je objasnio, posljednji učesnik je viši savjetnik Bijele kuće, specijalista za ekonomska pitanja i on se po prvi put pridružio američkoj delegaciji.

– Pregovori su trajali oko četiri sata i bili su izuzetno sadržajni, konstruktivni i, rekao bih, krajnje otvoreni i povjerljivi – poručio je Ušakov.

Dodao je da su sagovornici, kao što je poznato, doputovali iz Davosa, gdje su bukvalno do samog polaska za Moskvu učestvovali u nizu događaja zajedno sa svojim predsjednikom Donaldom Trampom, uključujući i one koji su se ticali rješenja ukrajinskog sukoba.

– Oni su, što se kaže, iz prve ruke podijelili svoje utiske i svježe procjene susreta predsjednika SAD u Davosu sa Zelenskim, kome su i Vitkof i Kušner lično prisustvovali. Takođe su dali ocjenu i drugim kontaktima koje su imali tokom decembra i januara u Mar-a-Lagu na Floridi, kao i u više evropskih prestonica – istakao je pomoćnik šefa ruske države.

U cjelini, nastavio je on, mogao bih da kažem da je susret predsjednika Rusije sa američkim predstavnicima bio posebno usmjeren na dobijanje informacija o rezultatima kontakata Amerikanaca sa Ukrajincima i evropskim partnerima, kao i na to da se zajednički, takoreći “u četiri oka”, odrede parametri daljih koraka.

– I naredni korak u tom pravcu je usaglašen. Dogovoreno je da već danas, u petak 23. januara, u Abu Dabiju bude održana prva sjednica trilateralne radne grupe za bezbjednosna pitanja – što znači uz učešće predstavnika Rusije, SAD i Ukrajine – naglasio je Ušakov.

Napomenuo je da će se paralelno s tim, takođe u Abu Dabiju, sastati i rukovodioci bilateralne radne grupe za ekonomska pitanja – Rusija–SAD, Kiril Dmitrijev i Stiv Vitkof.

– Naša pregovaračka grupa za bezbjednosna pitanja već je formirana i u najskorijim časovima polazi u Ujedinjene Arapske Emirate. U njen sastav uključeni su i predstavnici rukovodstva Ministarstva odbrane, na čelu sa načelnikom Glavne uprave Generalštaba, admiralom Kostjukovom – rekao je Ušakov, dodavši da je delegacija upravo dobila od predsjednika Rusije konkretna uputstva, uzimajući u obzir sve detalje današnjeg razgovora sa američkom stranom.

Kao najvažnije što je tokom pregovora Putina sa Amerikancima ponovo konstatovano je da bez rješavanja teritorijalnog pitanja po formuli dogovorenoj u Enkoridžu ne treba računati na postizanje dugoročnog rješenja, ocijenio je Ušakov.

Mi smo, kako je i Vladimir Putin naglašavao, iskreno zainteresovani za rješavanje ukrajinske krize političko-diplomatskim sredstvima, dodao je pomoćnik.

– Međutim, dok se to ne dogodi, Rusija će nastaviti da dosljedno ostvaruje ciljeve Specijalne vojne operacije upravo na bojnom polju, gdje Oružane snage Ruske Federacije drže stratešku inicijativu – poručio je pomoćnik ruskog lidera.

O Savjetu mira

Osim toga, naglasio je da su na sastanku u Kremlju razmatrane i inicijativa Donalda Trampa o osnivanju Odbora za mir, niz regionalnih pitanja, kao i situacija oko Grenlanda.

– Tokom razmjene mišljenja o Odboru za mir, naglašena je naša spremnost da u budžet te strukture usmjerimo milijardu dolara iz ruskih sredstava koja je još prethodna američka administracija zamrzla. Preostala sredstva od naših zamrznutih rezervi u SAD mogla bi biti usmjerena na obnovu teritorija pogođenih borbenim dejstvima, nakon zaključenja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Razgovori o ovoj temi biće nastavljeni u okviru bilateralne ekonomske radne grupe – istakao je Ušakov.

Posebno je istakao da su pitanja daljeg razvoja bilateralnih rusko-američkih odnosa razmatrana na konceptualnom nivou, polazeći od toga da ove zemlje imaju ogroman potencijal za saradnju u najrazličitijim oblastima.

– Američki predstavnici već prave određene planove koji bi mogli biti realizovani nakon rješavanja ukrajinskog konflikta – otkrio je Ušakov.

Što se tiče današnjeg sastanka radne grupe za bezbjednosna pitanja, ukazao je na to da je američka strana, mora se priznati, učinila mnogo za njegovu pripremu i da se nada da će taj sastanak biti uspešan i otvoriti perspektive za napredak u cijelom kompleksu pitanja vezanih za okončanje konflikta i postizanje dogovora o mirnom rješenju.

– U celini, još jednom ponavljam, sastanak koji je upravo završen u Kremlju bio je u svakom smislu koristan i za našu i za američku stranu. Dogovoreno je da će ruska i američka strana i ubuduće održavati intenzivne kontakte, kako po ukrajinskom pitanju, tako i po drugim temama – zaključio je pomoćnik Vladimira Putina.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da je s čelnicima NATO-a postigao “okvirni dogovor” o budućnosti Grenlanda.

Ova najava dolazi nakon niza napetih dana i čini se da udaljava Sjedinjene Američke Države od mogućnosti vojnog i ekonomskog sukoba sa saveznicima, iako detalji samog dogovora izazivaju konfuziju i otpor.

Prema izvorima upoznatim s pregovorima, dok Trump slavi diplomatski uspjeh, iza kulisa se raspravlja o modelu koji bi SAD-u dao suverenitet nad određenim dijelovima teritorije za vojne baze, po uzoru na status koji Velika Britanija ima na Kipru.

Model “britanskih baza na Kipru”

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da su on i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, “formirali okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom i cijelom arktičkom regijom”.

Iako Trump nije iznio detalje, visoki zvaničnici su za New York Times otkrili da se razgovaralo o kompromisu prema kojem bi Danska prepustila Sjedinjenim Državama suverenitet nad malim “džepovima” grenlandske zemlje gdje bi SAD mogle graditi vojne baze.

Jedan od zvaničnika uporedio je ovaj koncept s bazama Ujedinjenog Kraljevstva na Kipru, koje se tretiraju kao britanska teritorija, a ne kao iznajmljeno zemljište.

Ova najava označila je značajnu promjenu u retorici. Trump je povukao prijetnje dodatnim carinama evropskim saveznicima koji su se protivili njegovoj ideji o kupovini otoka. Što je još važnije, izričito je odbacio upotrebu vojne sile kako bi potvrdio američko vlasništvo.

“Vjerovatno ne bismo dobili ništa osim ako ne odlučim upotrijebiti prekomjernu snagu i silu… Ali to neću učiniti. To je vjerovatno najveća izjava, jer su ljudi mislili da ću koristiti silu. Ne moram koristiti silu. Ne želim koristiti silu,” izjavio je Trump.

Ipak, u svom govoru u Davosu ranije tog dana, Trump je ismijavao evropske zemlje kao ovisne o SAD-u i ponovio da ga ne zanimaju ugovori o najmu. “Ko, dođavola, želi braniti ugovor o licenciranju ili najmu? Trebate vlasništvo da biste ga branili,” rekao je predsjednik SAD-a.

Reakcije: “Ništa o nama bez nas”

Dok Trump i NATO razgovaraju o okvirima, politički predstavnici Grenlanda izražavaju bijes i zbunjenost. Aaja Chemnitz, grenlandska zastupnica u danskom parlamentu, oštro je odbacila Trumpove navode.

“Ono čemu svjedočimo ovih dana u Trumpovim izjavama je potpuno apsurdno. NATO nema apsolutno nikakav mandat da pregovara o bilo čemu bez nas na Grenlandu,” napisala je Chemnitz na društvenim mrežama, dodajući princip: “Ništa o nama bez nas.”

Iz NATO-a su u zvaničnom saopćenju bili oprezniji, navodeći da će se pregovori između Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država nastaviti s ciljem osiguranja da “Rusija i Kina nikada ne steknu uporište, ekonomsko ili vojno, na Grenlandu”.

Rasmus Jarlov, predsjednik odbora za odbranu u danskom parlamentu, izrazio je olakšanje što je vojna opcija isključena, rekavši da su “čuli i puno gore stvari”, ali je ponovio stav Danske: “Naravno, i dalje insistiramo na tome da ne predajemo Grenland.”

Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je obećanje američkog predsjednika Donalda Trampa da neće koristiti vojnu silu za zauzimanje Grenlanda, istovremeno upozoravajući da Evropa mora upotrijebiti vlastitu moć jer svijet postaje sve opasnije mjesto.

Nazvavši “dobrom viješću” da će Tramp ukinuti tarife od 1. februara koje je obećao nametnuti evropskim zemljama zbog Grenlanda, Merc je ipak rekao da Vašington “radikalno mijenja” svoju vanjsku politiku, potresajući temelje međunarodnog poretka.

“Ovaj novi svijet velikih sila gradi se na moći, na snazi, a kada je u pitanju, na sili”, rekao je Merc u četvrtak tokom govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. “To nije ugodno mjesto.”

Merc je pozvao evropske nacije da brzo djeluju kako bi povećale svoje odbrambene troškove i ekonomsku konkurentnost kako bi mogle upotrijebiti moć usred “tektonskih” promjena u globalnom poretku. Istovremeno je pozvao Nijemce i ostale Evropljane da ne odustaju od transatlantskog saveza i NATO-a, zalažući se, zapravo, za srednji put.

Merc podsjetio na istoriju
“Uprkos svim frustracijama i ljutnji posljednjih mjeseci, nemojmo prebrzo otpisivati ​​transatlantsko partnerstvo”, rekao je Merc, nakratko prešavši na njemački. “Mi Evropljani, mi Nijemci, znamo koliko je dragocjeno povjerenje na kojem se temelji NATO.”

Merc je zvučao posebno ozbiljno u vezi s onim što je opisao kao strašne rizike ulaska svijeta u novo doba suparništva velikih sila.

“Svijet u kojem se računa samo sila opasno je mjesto, prvo, za male države, zatim za srednje sile, a na kraju i za velike”, rekao je. “Ne kažem ovo olako. U 20. vijeku, moja zemlja Njemačka prošla je tim putem do svog gorkog kraja. Povukla je svijet u crni ponor.”

Mercosur je nužan za Merca
Njemački kancelar iskoristio je svoj govor kako bi iznio trostruki plan za Evropu kako bi se nametnula u novom svjetskom poretku: “masovno” ulagati u odbranu, učiniti svoje ekonomije konkurentnijima i ostati ujedinjen.

Merc je tvrdio da Evropa mora osigurati nove trgovinske sporazume širom svijeta kako bi povećala svoju ekonomsku konkurentnost, direktno suprotstavljajući EU Trampovoj carinskoj politici.

“Evropske trgovinske ambicije su kristalno jasne”, rekao je Merc. “Želimo biti savez koji nudi otvorena tržišta i trgovinske mogućnosti.”

Evropa mora biti antiteza nepoštenim trgovinama
Evropa, nastavio je, “mora biti antiteza nepoštenim trgovinskim praksama koje sponzoriše država, protekcionizmu sirovina, tehnološkoj prohibiciji i proizvoljnim tarifama. Carine ponovo moraju biti zamijenjene pravilima, a ta pravila moraju poštovati ​​trgovinski partneri.”

Merc je rekao da su i Njemačka i Evropa posljednjih godina “protraćile” prilike za rast, uključujući i neuspjeh u sprovođenju trgovinskog sporazuma EU s blokom južnoameričkih zemalja Mercosur.

Ministar finansija oštro je kritikovao glasanje Evropskog parlamenta ove sedmice o slanju sporazuma na sudsku reviziju, potez koji bi mogao odgoditi trgovinski sporazum do dvije godine, vršeći pritisak na Evropsku komisiju da privremeno primijeni sporazum.

Merc je rekao da “nema alternative” sporazumu.

“Nećemo biti zaustavljeni”, dodao je. “Najvjerovatnije će ovaj sporazum privremeno biti uspostavljen”, dodao je Merc, a prenosi “Politico”.