Kategorija: Svijet

Trampova administracija, ohrabrena uklanjanjem venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, traži saveznike unutar kubanske vlade koji bi mogli pomoći u pregovorima o okončanju komunističke vladavine u zemlji prije kraja godine, izvijestio je “Wall Street Journal”.

Američki zvaničnici vjeruju da se kubanska privreda bliži kolapsu i da je vlada neobično ranjiva nakon što je izgubila ključnu podršku Venecuele, navodi se u izvještaju.

Iako ne postoji detaljan plan za demontiranje režima, zvaničnici vide Madurovo hvatanje i ustupke koji su uslijedili kao model i upozorenje za Havanu, dodaje se.

“Snažno predlažem da sklope dogovor. Prije nego što bude prekasno”, rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na društvenim mrežama 11. januara, dodajući da “više nafte ni novca” neće ići na Kubu.

Zvaničnici su se sastali s kubanskim egzilantskim grupama u Majamiju i Vašingtonu kako bi identifikovali pojedince unutar kubanske vlade koji bi mogli biti spremni pregovarati, prema izvještaju.

Operaciju u kojoj je Maduro uhvaćen navodno je pomogao insajder, a u američkom vojnom napadu na Karakas ubijena su 32 kubanska vojnika i obavještajni operativci koji su ga štitili, navodi se.

Iako SAD nisu otvoreno prijetile vojnom akcijom protiv Kube, zvaničnici kažu da je napad na Venecuelu trebao signalizirati potencijalne posljedice prkosa, navodi se u izvještaju.

Procjene obavještajnih službi opisuju kubansku privredu kao tešku, s nestašicom robe, lijekova i električne energije. Vašington planira dodatno oslabiti vladu prekidom snabdijevanja venecuelskom naftom i ciljanjem kubanskih inostranih medicinskih misija, njenog glavnog izvora deviza.

“Kubanski vladari su nesposobni marksisti koji su uništili svoju zemlju i imali su veliki neuspjeh s Madurovim režimom za koji su odgovorni”, rekao je zvaničnik Bijele kuće, ponavljajući da Kuba treba “sklopiti dogovor prije nego što bude prekasno”.

Stejt Department rekao je da je u američkom nacionalnom interesu da se Kubom upravlja demokratski i da se neprijateljskim vojnim i obavještajnim snagama uskrati pristup ostrvu.

Neki zvaničnici kažu da Tramp preferira vršenje pritiska, ostavljajući prostor za pregovore, umjesto da slijedi tradicionalne strategije promjene režima, navodi se u izvještaju.

Ipak, mnogi njegovi saveznici očekuju pad komunističke vlasti, čak i dok upozoravaju na moguću nestabilnost.

Kubansko vođstvo preživjelo je decenije američkog pritiska.

“Nema predaje ili kapitulacije, niti bilo kakvog razumijevanja temeljenog na prisili ili zastrašivanju”, rekao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Kanel na komemoraciji u čast kubanskih vojnika poginulih dok su štitili Madura.

U Havani su sve veći nestanci struje i nestašica goriva ostavili ulice tihima noću, koje prekida samo zvuk stanovnika koji udaraju u lonce iz svojih kuća, tihi i anonimni znak rastućeg očaja.

“Ne možete reći ko je to. Ne viču niti išta slično. To je jednostavno to – udaraju u lonce”, rekao je Rodolfo Himenez, penzioner koji cijeli život živi u istoj ulici u Havani.

“To rade samo noću. Ljudi se boje da će ih neko cinkati”, rekao je Himenez, a prenosi “Anadolija”.

Bivši posebni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je da će, ako Ukrajina preživi ovu zimu, prednost u ratu biti na njenoj strani, a ne na strani Rusije.

Kelog je to rekao tokom panel rasprave u Ukrajinskoj kući u Davosu, koju je organizovala Fondacija Viktora Pinčuka, piše “European Pravda”, a prenosi hrvatski portal Index.

Tokom rasprave, Kelog je izrazio uverenje da Rusija neće pobediti u ratu u Ukrajini.

Rekao je da je prvi čovek Kremlja Vladimir Putin “toliko žrtvovao Rusiju” da sada traži način da se “izvuče iz ovoga jer zna da na kraju neće pobediti u ovom ratu.”

“Razumem da je oštra zima. Razumem šao se događa u Kijevu. Razumem temperature. Ali zaista verujem da, ako Ukrajina preživi ovu zimu, januar, februar, i ako uđete u mart i april, prednost prelazi na vas. Na vas, Ukrajinu, ne na Rusiju”, citirali su Keloga.

On je takođe ocenio da je problem u tome što je Putin psihološki dostigao tačku u kojoj jednostavno ne može da odustane, dodajući da bi ruski lider, ako bi odustao, priznao poraz i da je sve što je učinio bio neuspeh.

Energetska pomoć Ukrajini

Ranije je Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine objavilo popis energetske pomoći koju su partneri pružili Ukrajini u januaru.

Prema ranijim izveštajima Kijev bi trebalo da od Nemačke dobije dve mini kogeneracijske elektrane, dok će Holandija izdvojiti dodatnih 23 miliona evra za energetsku pomoć.

Danska takođe pruža dodatnu podršku ukrajinskom energetskom sektoru u iznosu od 20 miliona evra kako bi pomogla Ukrajincima da prebrode zimu.

Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.

Kompanija Tokyo Electric Power Co. saopštila je na svom sajtu da će u sredu, posle 19 časova po lokalnom vremenu, pokrenuti reaktor broj 6 u nuklearnoj elektrani Kašivazaki-Kariva u prefekturi Nigata.

Tepco, kako je kompanija poznata, prethodno je planirao da obnovi rad u utorak, ali su problemi sa alarmnim sistemom u postrojenju doveli do privremenog odlaganja.

Kašivazaki-Kariva je najveća nuklearna elektrana na svetu i njeno ponovno pokretanje predstavlja prekretnicu za Japan, koji se i dalje suočava sa posledicama topljenja reaktora u Fukušimi. Tepco je tad priznao da postrojenje nije bilo spremno za snažan zemljotres i cunami koji su preplavili tri reaktora.

Katastrofa u Fukušimi temeljno je promenila japansku energetsku politiku, primoravši zemlju da se više oslanja na uvoz fosilnih goriva. Pre nesreće, nuklearna energija činila je trećinu proizvodnje električne energije, a Japan je imao cilj da taj udeo poveća na 50 odsto do 2030. godine. Danas je oko dve trećine od 33 operativna reaktora van pogona.

Povratak Japana nuklearnoj energiji deo je globalnog trenda, jer vlade traže načine da dekarbonizuju elektroenergetske mreže. Istovremeno, kompanije traže čiste i stabilne izvore električne energije kako bi zadovoljile nagli rast potražnje iz data-centara koji napajaju veštačku inteligenciju.

Tehnološki giganti poput Microsofta i Amazona sklapaju direktne sporazume sa pružaocima nuklearne energije u Sjedinjenim Državama.

Posle Fukušime u Japanu je osnovan nezavisni regulator, a revizije za ponovno pokretanje trajale su godinama, jer je Tepco imao poteškoća da obezbedi podršku lokalnih zajednica i vlasti. Reaktor broj 6 u Kašivazaki-Karivi biće 15. reaktor koji se vraća u pogon u skladu sa bezbednosnim pravilima uvedenim posle Fukušime.

Tepco je u subotu saopštio da je obustavio test izvlačenja kontrolnih šipki u reaktoru nakon što se alarm nije aktivirao. Nakon provera završenih u sredu na reaktoru broj 6, nisu utvrđeni problemi sa šipkama — koje služe za regulisanje nuklearne lančane reakcije — rekao je portparol kompanije.

Slovenija neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži njegovom Odboru za mir, izjavio je slovenački premijer Robert Golob.

Golob je naveo da LJubljana smatra “da je svaka inicijativa koja može da smiri situaciju na Bliskom istoku za pohvalu”, ali da “ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje Gaze”.

“Glavna bojazan je da je mandat Odbora preširok i da bi mogao opasno da potkopa međunarodni poredak zasnovan na Povelji UN”, rekao je Golob.

Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi koju predvode SAD, čiji bi cilj u početku bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se zatim proširio na rješavanje ratova na drugim mjestima.

Evropski saveznici SAD u NATO suočeni su s teškom i opasnom dilemom kada je riječ o tome kako odgovoriti na odlučnost Donalda Trampa da preuzme Grenland, navodi u analizi Trampovog govora u Davosu Frenk Gardner, dopisnik BBC-ja za bezbjednosna pitanja.

Diplomatija zasad nije dala rezultate. Ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda vratili su se praznih ruku s razgovora u Vašingtonu.

Sve češće se govori o čvršćem stavu

Zbog toga se sada sve češće govori o potrebi zauzimanja čvršćeg stava prema Trampu, pri čemu su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Friedrih Merc, iako nevoljko, spomenuli mogućnost uvođenja uzvratnih trgovinskih sankcija na američki uvoz.

Međutim, iako bi takav pristup možda, barem teoretski, mogao dovesti do američkog povlačenja, istovremeno predstavlja i igranje s vatrom.

Zapadna odbrana i sigurnost i dalje su u velikoj mjeri ovisne o Sjedinjenim Državama, navodi analitičar BBC-ja, prenosi Index.hr.

Bilo da se radi o tome da SAD osigurava najveći dio povjerljivih obavještajnih podataka u okviru saveza Five Eyes, koji okuplja SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, ili o servisiranju i održavanju britanskih projektila Trident koji nose nuklearno odvraćanje Ujedinjenog Kraljevstva, američka uloga ostaje gotovo nezamjenjiva za bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva i NATO, stoji u analizi.

U aktuelnom političkom raspoloženju predsjednika Trampa teško je procijeniti dokle je spreman ići ako ne dobije ono što želi, zaključuje BBC.

Republikanski odbor Zastupničkog doma SAD-a preporučio je da se bivši predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarica Hilari Klinton smatraju u prekršaju prema Kongresu zbog odbijanja svjedočenja o vezama s pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, što bi moglo dovesti do kaznenih prijava.

Moguća kazna i zatvor?
Bil Klinton je u Odboru osuđen glasanjem 34-8, a Hilari Klinton 28-15, pri čemu su svi republikanci glasali za mjere.

Sljedeći korak je glasanje cijelog Zastupničkog doma o uputi slučaja Ministarstvu pravosuđa za moguću kaznenu prijavu.

Klintonovi tvrde da su pozivi za svjedočenje politički motivisani i odbijaju se pojaviti pred odborom, dok je Bil Klinton navodno bio spreman svjedočiti u svojoj kancelariji u Njujorku, što je odbor odbio.

Contempt of Congress je predložio prekršaj koji nosi kaznu do godinu dana zatvora i 100.000 dolara.

Istraga odbora odnosi se na Epstinove veze s bivšim predsjednikom i bivšom državnom sekretaricom, dok su političke tenzije dodatno naglašene rivalstvom Hilari Klinton i Donalda Trampa u predsjedničkoj trci 2016. godine, prenosi “Index”.

Američki predsjednik Donald Tramp je na platformi Truth Social objavio da odustaje od planiranih carina Evropi.

“Na osnovu tog razumjevanja, više neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

Planirano je bilo uvođenje dodatnih 10 odsto carina za osam evropskih zemalja, uključujući Dansku.

“Na osnovu vrlo produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a, Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg dogovora u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom Arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se realizuje, biće izvanredno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu ovog razumjevanja, neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

Naveo je da dodatni razgovori se vode u vezi sa “Zlatnom kupolom” u kontekstu Grenlanda.

“Dalje informacije biće objavljene kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće odgovorni za pregovore — i direktno će izvještavati mene. Hvala vam na pažnji u vezi ovog pitanja! Donald Tramp”, zaključio je američki predsjednik.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusiju ne zanima tema Grenlanda i SAD.

“To što se dešava sa Grenlandom nas se ne tiče, ali mi imamo iskustvo u rješavanju sličnih pitanja sa SAD na primjeru Aljaske. U 19. vijeku, mislim 1867. godine, kao što znamo Rusija je prodala Sjedinjenim Državama, a SAD su od nas kupile Aljasku”, rekao je predsjednik Rusije na sjednici ruskog Savjeta bezbjednosti, navodi Sputnjik, prenosi RTRS.

Smatra da se Danska prema Grenlandu uvijek odnosila kao prema koloniji i to, kako kaže, oštro, praktično žestoko.

“SAD imaju na raspolaganju milijardu dolara za kupovinu Grenlanda”, kaže Putin i smatra da polazeći od primjera Aljaske, da bi cijena za Grenlanda mogla biti 200-250 miliona dolara.

“Ako uporedimo sa cijenama zlata tada, ta cifra bi bila znatno veća, vjerovatno milijardu dolara”, rekao je putin i dodao;

“Ali, mislim da SAD mogu sebi da priušte i tu cifru”.