Kategorija: Svijet

Bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp doveo je u pitanje povjerenje američkog predsjednika DŽozefa Bajdena u potpredsjednika Kamalu Heris, kao i njegovu sposobnost da donosi odluke bez konsultovanja vašingtonskih birokrata.

Da li lažljiva Kamala Heris smatra da je DŽo Bajden spreman da vodi SAD u narednih šest mjeseci? Ona mora da odgovori na to pitanje. Čini se da DŽo sada prenosi svoja predsjednička ovlaštenja neizabranim birokratama u Vašingtonu. On ne vjeruje ni svom potpredsjedniku. Ko upravlja državom? – napisao je Tramp na društvenoj platformi Truth social.

Bajden je juče potpisao memorandum u kojem je svoja predsjednička ovlaštenja prenio na američkog ministra finansija DŽenet Јelen i državnog sekretara SAD Entonija Blinkena, koji će biti odgovorni za sprovođenje funkcija i ovlaštenja u okviru Zakona o obnovi ekonomskog napretka i mogućnosti za Ukrajince.

Američki predsjednik je tokom vikenda odustao od kandidature za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD i podržao Harisovu kao kandidata Demokratske stranke.

Tramp smatra da Harisova nije najbolji mogući kandidat demokrata.

Skoro trećina Ukrajinaca prihvatila bi neke teritorijalne ustupke Rusiji za brzi završetak rata, što je više od trostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu, iako se većina i dalje protivi davanju bilo kakve zemlje, pokazala je anketa u utorak.
Kijevski međunarodni institut za sociologiju saopćio je da je proveo anketa na uzorku od 1.067 ljudi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine od 16. do 22. maja.

Rezultati su pokazali da bi 32 posto Ukrajinaca pristalo na neki oblik teritorijalnih ustupaka, u odnosu na samo 10 posto godinu dana ranije i 19 posto na kraju prošle godine.

Rečeno je da se 55 posto Ukrajinaca i dalje protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima.

Skoro 29 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu, Rusija je zauzela oko 18 posto ukrajinske teritorije, uključujući poluostrvo Krim koje je zauzela 2014.

Mađarska će blokirati sredstva Evropske unije za zemlje članice koje su u Ukrajinu slale municiju, dokle god Kijev ne dozvoli da nafta ruske kompanije Lukoil prođe kroz naftovod na njenoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

Јasno sam stavio do znanja da, dokle god Ukrajina ne riješi ovo pitanje, svi treba da zaborave na isplatu 6,5 milijardi evra Evropskog instrumenta mirovne pomoći kao kompenzaciju za pošiljke oružja – rekao je Sijarto.

On je ocijenio da je Evropska komisija sada u teškoj situaciji, jer Ukrajina, kako je rekao, krši sporazum koji je prethodno zaključila sa Evropskom unijom.

– Dakle, sada bi trebalo da bude jasno da li je Evropska komisija sposobna da zastupa evropske interese, interese evropskih zemalja, posebno u ovako kritičnoj stvari, a to je sigurnost snabdijevanja energijom – istakao je Sijarto.

On je objasnio da u sporazumu o pridruživanju između Evropske unije i Ukrajine stoji da Ukrajina ne može ni u cjelini ni djelimično da prekida tranzit energenata preko Ukrajine u zemlje članice EU.

– Sada je situacija da je snabdijevanje energijom dvije zemlje članice Evropske unije, Mađarske i Slovačke, takođe ugroženo od Ukrajinaca, jer 33 odsto našeg uvoza sirove nafte, a otprilike 40-45 odsto slovačke sirove nafte dolazi iz Lukoila, iz Rusije, preko Ukrajine – rekao je Sijarto.

Ranije danas Interfaks je prenio da Lukoil tokom jula nije isporučivao naftu preko Ukrajine u Slovačku i Mađarsku pošto je prethodno Kijev stavio Lukoil na novu listu sankcija.

Briselski Politiko je prethodno pisao da se Mađarska suočava sa energetskom krizom zbog ograničenja tranzita nafte.

Sijarto je naveo da je trenutno situacija stabilizovana uz pomoć “privremenih rješenja”, ali dodao da je dugoročno nemoguće obezbijediti sigurnost snabdijevanja naftom Mađarske i Slovačke bez nafte firme Lukoil.

Šefica američke Tajne službe Kimberli Čitl, koja je priznala neuspjeh obavještajnih službi u vezi s atentatom na Trampa, podnijela je ostavku, prenose RIA Novosti.

Kako piše “Aksios”, i republikanski i demokratski poslanici pozvali su je da se povuče zbog propusta.

Čitlova izjavila je ranije na saslušanju u Kongresu, govoreći o atentatu na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa na izbornom skupu u Pensilvaniji 13. jula, da je to bio “najveći operativni promašaj” ove agencije u više decenija, navodi AP.

– Dana 13. jula smo zakazali – dodala je Čitlova, ističući da preuzima punu odgovornost za propuste agencije na skupu u Pensilvaniji.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je u da će naredni sastanci ministara inostranih poslova i odbrane zemalja članica Unije biti održani u Briselu, a ne u Budimpešti zbog stava Mađarske u vezi sa ratom u Ukrajini.

Govoreći nakon ministarskog sastanka u Briselu, Borelj je rekao da je tu odluku doneo nakon što je većina ministara rekla da se protivi potezima Mađarske nakon što je 1. jula preuzela predsedavanje Savetom EU, preneo je Rojters.

Dodao je da među članicama EU nije bilo konsenzusa oko toga da li da prisustvuju sastanku, planiranom za 28-29. avgust, i okupljanju ministara odbrane nakon toga.

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski rekao je da je predložio održavanje sastanka ministara spoljnih poslova u Ukrajini, ali je Mađarska glasala protiv tog predloga.

Borelj je naveo da većina ministara takođe želi da Mađarska snosi “simbolične” posledice nakon što je mađarski premijer Viktor Orban otputovao u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u okviru, kako je sam nazvao, mirovne misije za Ukrajinu, a bez podrške ostalih članica EU.
“Moramo da pošaljemo signal, čak iako je to simboličan signal”, rekao je Borelj novinarima u Briselu posle poslednjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU pre letnje pauze.

Na sastanku danas, mnogi ministri spoljnih poslova EU izrazili su snažnu osudu prema stavu Budimpešte direktno svom mađarskom kolegi Peteru Sijartu, prenosi Rojters.

”Ovo je bilo veoma jasno i ponovljeno na način koji nije ostavljao mesta sumnji“, rekao je portugalski ministar spoljnih poslova Paulo Rangel.

Borelj je takođe da Budimpešta treba da obeleži ruskog predsednika Vladimira Putina kao ”proratnog” lidera, a ne Evropsku uniju.

”Ako želite da pričate o ratnoj partiji, pričajte o Putinu”, rekao je on.

Istovremeno, Sijarto je ovu odluku okarakterisao kao ”detinjastu”.

Zemlje EU, uključujući Švedsku, Finsku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku i Dansku, kao i Evropska komisija, već su smanjile svoje učešće na ministarskim sastancima EU usled predsedavanja Mađarske.

Protiv američkog predsjednika Džoa Bajdena izvršen je državni udar, rekao je kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp u intervjuu Foks njuzu.

Uneku ruku, da – odgovorio je Tramp na novinarsko pitanje da li vjeruje da u situaciji sa Bajdenom možemo da govorimo o državnom udaru.

Republikanski predsjednički kandidat intervjuisan je zajedno sa senatorom Džej Di Vensom, koga je predložio za potpredsjednika. I Vens je na ovo pitanje odgovorio potvrdno.

– Ako Bajden ne može da se kandiduje za predsjednika, ne može da obavlja funkciju predsjednika i žele da ga smijene, jer nije sposoban da radi – pogledajte 25. amandman (Ustava SAD), nemojte da radite ono što je politički najbolje za demokrate – rekao je Vens.

Prema 25. amandmanu, potpredsjednik i administracija imaju ovlašćenje da proglase predsjednika nesposobnim za obavljanje dužnosti i da ga primoraju da podnese ostavku. Vens je primijetio da ako je to „stvarni problem“, to se mora riješiti „na odgovarajući način“, prenose Novosti.

Predsjednički izbori u SAD održaće se 5. novembra. Pretpostavljalo se da će Demokratsku stranku predstavljati aktuelni šef države Džo Bajden, ali su poslije katastrofalnog nastupa na junskoj debati sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, među demokratama počeli da se čuju sve glasniji pozivi da Bajden odustane od borbe.

On je 21. jula odlučio da se povuče iz trke i podrži kandidaturu potpredsjednika Kamale Harisa na najviši položaj u američkoj državi, prenosi Foks Njuz.

Alan Lihtman, američki profesor koji je razvio nevjerovatno uspješan naučni metod predviđanja ishoda američkih predsjedničkih izbora, tvdi da je povlačenjem iz predsjedničke trke američki predsjednik Džozef Bajden napravio ogromnu grešku kojom je, kako tvrdi, značajno umanjio šanse Demokratske stranke da zadrži poziciju predsjednika.

Lihtman je uspješno predvidio ishod svih deset predhodnih predsjedničkih izbora, uključujući i pobjedu Donalda Trampa 2016. godine. Njegova metoda sastoji se od 13 indikatora ili ključeva, a da bi stranka u Bijeloj kući zadržala poziciju predsjednika mora da ima najmanje sedam ključeva. Metod se sastoji od proučavanja 150 godina istorije predsjedničkih izbora i uzoraka koji su u svakom ciklusu bili ključni za odlučivanje o tome koga Amerikanci žele da vide kao predsjednika.

Lihtman je prije dva mjeseca izašao sa provizornim predviđanjem ko ima najveće izglede da osvoji novi mandat u Bijeloj kući. On je tada predvidio da je Bajden gotovo sto odsto siguran da će ostati predsjednik Amerike, jer bi, prema njegovoj metodi, Tramp morao da preokrene čak šest ključeva u svoju korist, što je, prema profesoru Lihtmanu, u praksi gotovo nemoguće.

Odstupanjem od mjesta predsjednika Bajden je, kako tvrdi, u startu izgubio dva ključa, odnosno okrenuti su u Trampovu korist. Prvi ključ je da je kandidat stranke koji se takmiči predsjednik Amerike. Izlaskom Bajdena iz trke, on je ovaj ključ izgubio. Drugi ključ koji su demokrate izgubile je, prema profesoru Lihtmanu, činjenica da se odvija proces izbora novog kandidata, što se sada mora desiti obzirom da se Kamala Haris, potpredsjednica Amerike koju je Bajden preporučio za nasljednicu, mora izboriti za nominaciju, jer ona nije automatska. Lihtman je istakao da će Haris vjerovatno izgubiti još jedan ključ, koji se odnosi na spoljnopolitički uspjeh. Lihtman ocjenjuje da će se rat u Gazi vjerovatno ispostaviti kao neuspjeh Bajdenove administracije, što će i ovaj ključ okrenuti u Trampovu korist.

Profesor je ocijenio da bi Haris mogla izgubiti još jedan ključ – pojavu ozbiljnog trećeg kandidata. Naime, pored Trampa i Harisove, u trci je i Robert Kenedi Mlađi, nećak čuvenog američkog predsjednika Džona Kenedija, koji je ubijen u Dalasu 1963. godine. Ako bi Kenedi imao podršku više od pet odsto javnog mnijenja, Tramp bi i ovaj ključ mogao okrenuti u svoju korist, i onda bi Haris i Tramp, praktično, bili izjednačeni u šansama za osvajanje Bijele kuće jer su preostala dva ključa “klackalica” koja se može okrenuti u korist bilo kog kandidata.

Lihtman, ipak, procjenjuje da bi se Harisova mogla provući i ipak osvojiti mandat. Kako on objašnjava, ekonomska situacija je relativno dobra, nema ozbiljnijih socijalnih nemira, Kenedi ipak nema veliku podršku glasača, a Harisova je na putu da osvoji demokratsku nominaciju praktično bez velikog otpora unutar Demokratske stranke. Sa definitivnom procjenom će, kako je rekao, izaći u avgustu, nakon Demokratske nacionalne konvencije.

Lihtman ima i preporuku za Bajdena: Bajden bi, kako ističe, trebalo da se povuče s pozicije predsjednika, čime bi Harisova praktično postala predsjednica, i na taj način preokrenula ovaj ključ u svoju korist. Tada bi, kako on tvrdi, njena pobjeda bila gotovo zagarantovana jer bi njegovi ključevi jasno ukazivali na nju kao pobjednika trke sa Trampom.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski će se suočiti sa veoma teškim periodom u narednim mesecima, upozorio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Govoreći za italijanski novinski portal Korijere dela sera, Vitalij Kličko je rekao da će ukrajinski predsednik morati da donese teške odluke koje bi mogle da dovedu do “političkog samoubistva”.

On je upozorio da će Zelenski možda morati da raspiše referendum u Ukrajini ako dođe do teritorijalnog kompromisa sa Rusijom.

“Naredni meseci će biti veoma teški za Vladimira Zelenskog”, rekao je on.

“Da li će morati da nastave rat novim pogibijama i razaranjima ili da razmotre mogućnost teritorijalnog kompromisa sa Putinom”, začudio se i dodao:
“Kakav god da povuče, naš predsednik rizikuje političko samoubistvo. Budimo iskreni, moramo da dobijemo rat, ali situacija je sve teža. Zavisi od pomoći saveznika. Bila bi noćna mora ako bismo morati da se borim još dve godine.”

Aleksandar “Saša” Kasanof izabran je za zamjenika pomoćnika sekretara za Zapadni Balkan, kao i štampu i javnu diplomatiju u Birou za evropske i evroazijske poslove, saopštio je Stejt department.

On će na tom mejstu zamijeniti Gabrijela Eskobara čiji je mandat istekao krajem maja.

Kasanof je prethodno služio kao izvršni pomoćnik bivšeg podsekretara za politička pitanja Viktorije Nuland i vršioca dužnosti podsekretara za politička pitanja Džona Basa.

Služio je u Irskoj, Turkmenistanu, Čileu i Ukrajini.

Kako se navodi dobio je nagradu Džejms Klement Dan za izvrsnost za svoj rad kao politički savjetnik u američkoj ambasadi u Kijevu tokom “Majdanske revolucije”, prenosi Tanjug.

Navodi se da zadaci Kasanofa u Vašingtonu uključuju rad na mjestu direktora Kancelarije za globalnu politiku i programe u Birou za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona, rad na mjestu zamjenika direktora osoblja Izvršnog sekretarijata, direktora Kancelarije za istočnoevropske poslove i Zamenika direktora Kancelarije za pitanja Kavkaza i regionalne sukobe.

Kasanof je završio Nacionalni ratni koledž, školu za napredne međunarodne studije Džons Hopkins i Hamilton koledž, a govori francuski, italijanski, ruski i španski jezik.

Vladimir Zelenski izjavio je da postoji mogućnost za mirovne pregovore sa predstavnicima Rusije, čak i ako bude morao da pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Podsjetimo, Zelenski je 2022. godine potpisao dekret kojim se izričito zabranjuju pregovori s ruskim predsjednikom.

“Bićemo spremni da zajedno sa našim partnerima razgovaramo sa predstavnicima Rusije. A da li je u pitanju Putin ili nije – kakva je razlika? Ako želimo da okončamo rat – a imamo svu snagu da to uradimo – i ako je svijet ujedinjen oko Ukrajine , razgovaraćemo sa onima koji odlučuju o svemu u Rusiji”, rekao je Zelenski u intervjuu za britanski Bi-Bi-Si.

Prema riječima Zelenskog, Kijev će biti spreman da pregovara ako plan za pregovore “bude spreman do sljedećeg samita o Ukrajini i ako Rusija bude spremna da pregovara na njegovim osnovama”, prenose RIA Novosti.

Dosadašnji “mirovni” samiti o Ukrajini koji su organizovani pod pokroviteljstvom zapada zasnivali su se na tzv. mirovnom planu Zelenskog, koji između ostalog zahtijeva da se Kijevu povrate sve teritorije čiji su se stanovnici odlučili za sjedinjenje s Ruskom Federacijom, i da se rusko liderstvo dobrovoljno podvrgne suđenju za navodne ratne zločine.

Moskva je odbacila tzv. mirovni plan Zelenskog, rekavši da je on odvojen od stvarnosti.

Ruski predsjednik je sredinom juna istakao da bi pregovori mogli da počnu ako Kijev povuče svoje trupe sa novih ruskih regiona, Donjecke i Luganske Narodne Republike, Hersona i Zaporožja. Putin je takođe istakao da bi Kijev morao zvanično zvanično da se odrekne od članstva u NATO-u.

Kancelarija Zelenskog odbacila je Putinove prijedloge.

Zelenski je u intervjuu za Bi-Bi-Si takođe napomenuo da su ukrajinske snage u teškoj situaciji i da trpe velike gubitke.

“Znam koliko ljudi gubimo svaki dan, nažalost, ove promjene nisu u pozitivnom pravcu”, rekao je Zelenski.

Reagujući na izjave Zelenskog o mogućnosti pregovora s Rusijom, zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov je za RIA Novosti rekao da to nije ništa drugo do “igra” za zapadnu javnost, kojom Zelenski želi da pokaže da navodno teži mirnom riješenju sukoba.

“Po mom mišljenju, ovo nije ništa drugo do još jedna igra za publiku, naravno, zapadnu. Zelenski time želi da pokaže da teži mirnom rješenju, i da navede Rusiju da odustane od pohađanja njegovog pseudo-samita. Nemamo ni o čemu da razgovaramo s njim, koji nije legitiman. Njegov predsjednički mandat je odavno istekao, a kapitulaciju može potpisati i neko od generala, kao što je bio slučaj s Hitlerovom Njemačkom”, rekao je Žuravljov.

Kijev je prethodno poručio da bi Moskva mogla da bude pozvana na samit u Švajcarskoj, gdje bi joj bio predstavljen ukrajinski plan za “pravedan mir” koji je podržala “međunarodna zajednica”. Moskva je rekla da bi poziv najvjerovatnije bio pokušaj obmane, piše RT Balkan.