Kategorija: Svijet

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj upozorio je da je Bliski istok na “ivici rata nepoznatih razmjera” i pozvao da se spriječi “još jedna katastrofa”.

Borelj je na društvenoj mreži Iks naveo da je put za napredak zasnovan na konsenzusu za hitan prekid vatre u Gazi i poručio da će odgovarati svi koji “stoje na putu ka deeskalaciji”.

– Tenzije nastavljaju da eskaliraju na Bliskom istoku, dovodeći ga na ivicu rata nepoznatih razmjera. Svi moramo da spriječimo još jednu katastrofu. Put za napredak je uglavnom konsenzualan: prekid vatre u Gazi, sada. Svi oni koji stoje na putu ka deeskalaciji će odgovarati – naveo je Borelj.

Do porasta napetosti na Bliskom istoku došlo je nakon ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanija u Teheranu prošle nedjelje.

Iran, Hezbolah i Hamas optužili su Izrael za njegovo ubistvo, a Teheran je najavio odmazdu.

Komandant Korpusa Iranske revolucionarne garde Hosein Salami ponovio je juče prijetnju da će Izrael “biti kažnjen u dogledno vrijeme”.

Izraelski zvaničnici nisu preuzeli odgovornost za ubistvo.

Završetkom pisane procedure, Evropski savjet je usvojio sprovođenje odluke, čime je odobrena prva isplata od gotovo 4,2 milijarde evra iz fonda za Ukrajinu – navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Iks.

U saopštenju se ističe da ova odluka podržava makrofinansijsku stabilnost Ukrajine i funkcionisanje državne administracije.

Libanska oružana grupa Hezbolah izvela je niz napada dronovima i raketama na sjeverni Izrael.

Hezbolah je saopštio da je lansirao roj dronova na dvije vojne lokacije u blizini Akre na sjeveru Izraela, kao i da je napao izraelsko vojno vozilo na drugoj lokaciji.

Izvor unutar te grupe iz Libana rekao je Rojtersu da to ne predstavlja odmazdu grupe za izraelsko ubistvo komandanta Hezbolaha Fuada Šukra prošle nedjelje u Bejrutu.

Hezbolah je obećao da će ga osvetiti, što je izazvalo zabrinutost o velikoj eskalaciji koja bi mogla da preraste u potpuni rat.

Izraelska vojska je saopštila da je identifikovano više neprijateljskih dronova koji su došli iz pravca Libana i da je jedan presretnut.

Hezbolah i izraelska vojska su posljednjih 10 mjeseci razmjenjivali vatru uporedo sa ratom u Gazi, a udari su uglavnom bili ograničeni na pogranični dio.

Mediji javljaju da je nekoliko civila ozlijeđeno južno od obalnog grada Naharije.

Hezbolah lansirao više od 30 raketa na sjever Izraela

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je libanska militantna grupa Hezbolah večeras lansirala više od 30 raketa na sjever Izraela.

IDF navodi da je prvi baraž od oko 20 raketa bio usmjeren na sjevernu Golansku visoravan i da su sve pogodile otvorena područja, dok je kasnije 10 raketa ispaljeno na sjever Izraela u blizini granice sa Libanom, od kojih je pojedine oborila izraelski sistem protivvazdušne odbrane “Gvozdena kupola”, a da su neke izazvale požar, dok povrijeđenih nije bilo.

Šef Hezbolaha: Odgovor Izraelu će biti snažan i efikasan

Šef Hezbolaha Hasan Nasralah poručio je da će odgovor grupe na izraelske napade biti snažan i učinkovit.

Izraelski ratni avioni probili zvučni zid iznad Bejruta

Izraelski ratni avioni su prelijetali nisko iznad Bejruta, a očevici tvrde da su mogli da vide letjelice golim okom, kao i da su probile zvučni zid.

Incident se dogodio nekoliko minuta prije početka govora vođe libanskog Hezbolaha Sajeda Hasana Nasralaha, kojim je obilježeno nedjelju dana od ubistva vojnog komandata ove grupe Fuara Šukra u izraelskom napadu na južna predgrađa Bejruta.

Broj ubijenih Palestinaca u sukobima na Zapadnoj obali porastao na 11

Broj ubijenih Palestinaca u sukobima na Zapadnoj obali porastao je na 12, prenose palestinski mediji.

Izraelske snage ubile su najmanje četiri osobe u DŽeninu na okupiranoj Zapadnoj obali posle noćašnjih sukoba u blizini Tubasa, blizu granice sa Јordanom, saopštili su medicinski izvori.

Sedam Palestinaca, od kojih dvoje teže, je povrijeđeno.

Borelj: Bliski istok na ivici rata nepoznatih razmjera, spriječiti novu katastrofu

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj upozorio je da je Bliski istok na “ivici rata nepoznatih razmjera” i pozvao da se spriječi “još jedna katastrofa”.

Borelj je na društvenoj mreži Iks naveo da je put za napredak zasnovan na konsenzusu za hitan prekid vatre u Gazi i poručio da će odgovarati svi koji “stoje na putu ka deeskalaciji”.

Iračka vlada osudila sve akcije koje ciljaju baze i diplomatske misije u zemlji

Iračka vlada osudila je sve, kako je navela, ”nepromišljene akcije” koje ciljaju iračke baze, diplomatske misije i ispostave koalicije predvođene SAD.

Bagdad je naveo da takođe ”kategorički” odbacuje bilo kakve napade spolja ili iznutra koji za cilj imaju iračke interese.

U jučerašnjem vazdušnom napadu na vojnu bazu u Iraku povrijeđeno je najmanje petoro pripadnika američkog osoblja, od kojih jedan teže.

Nije poznato da li je napad povezan sa prijetnjama Irana da će uzvratiti zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanija u Teheranu prošle nedjelje.

Napad dronom na sjever Izraela, sedmoro povrijeđenih

Sedam ljudi je hospitalizovano nakon što je dron udario na auto-put 4 u blizini grada Mazra u zapadnoj Galileji na sjeveru Izraela.

Јedan od ranjenih, koji je stigao sa povredama gelera, u kritičnom je stanju, rekao je portparol bolnice.

Dvojicu nemaju tjelesne povrede, ali se liječe se od napada akutne anksioznosti.

Potpredsjednica SAD i kandidatkinja Demokratske stranke za predsjednicu Kamala Haris odlučila je da njen kandidat za potpredsjednika bude guverner Minesote Tim Valc (60), prenijeli su CNN i AP pozivajući se na svoje izvore.

Osobe koje su upoznate sa pitanjem rekle su za CNN da je Harisova u posljednjim danima pred odluku bila prilično naklonjena Valcu. Ona će ga pozvati, nakon čega će biti poslato zvanično obavještenje, prenosi Euronews.

Valc je iskusni progresivni lider čiji profil bi mogao pomoći da se ojačaju države srednjeg zapada, uključujući Viskonsin i Mičigen, što može da predstavlja najbolji put Harisove do Bijele kuće, piše CNN.

Tim Valc je inače bivši nastavnik i pripadnik američke Nacionalne garde. Postao je popularan kada je okarakterisao Donalda Trampa i Džej Di Vensa kao “čudne”, piše Sky News.

Ako Zapad misli da može da uvuče Rusiju u dugi pregovarački proces o Ukrajini i odigra scenario čiji je cilj da Moskva postepeno izgubi inicijativu na bojnom polju – onda se grdno vara, rekao je sekretar Saveta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.

Izgleda da je Kijevu vrijeme da razmisli o cijeni “dobrih usluga” Zapada i da počne da misli o interesima svog naroda. Međutim, mi nažalost, vidimo da se dešava suprotno – ocijenio je Šojgu.

On je napomenuo da “Evropljani ponovo na sve moguće načine ometaju postizanje stvarnog napretka u rješavanju ukrajinske krize, iznoseći neprihvatljive inicijative u duhu kopenhagenskog ili švajcarskog formata”.

– Iluzije kijevskog režima da će Evropljani organizovati za Kijev novi mirovni samit na kojem će se svi njihovi unutrašnji problemi riješiti sami od sebe, skupo koštaju narod Ukrajine. Prozor mogućnosti za Ukrajinu se sužava. Izbor je na ukrajinskom narodu – poručio je Šojgu.

On je ukazao da situacija djelimično podsjeća na Berlinski kongres 1878. godine kada su evropske sile diplomatskim manevrima pokušale da ponište većinu dostignuća Rusije stečenih tokom rata sa Turskom.

Državljani BiH uskoro će u Tursku moći putovati samo sa ličnim kartama, najavio je tokom posjete BiH početkom septembra 2022. godine turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Ali, gotovo dvije godine od tada sporazum koji se trebali potpisati predstavnici Vlade Republike Turske i Savjeta ministara BiH nije ratifikovan, a niko od nadležnih do danas neće da se udostoji da objasni zašto je to tako i šta se desilo sa dokumentom.

Podsjećanja radi, 6. septembra 2022. godine Erdogan je sa tadašnjim članovima Predsjedništva BiH (Miloradom Dodikom, Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem) postigao dogovor o sporazumu koji državljanima BiH i Turske omogućava putovanje sa ličnom kartom bez pasoša iz BiH u Tursku i obrnuto.

“Donijeli smo tu odluku, naši ministri spoljnih poslova će ispoštovati procedure, a nakon toga ćemo iz Turske u BiH i iz BiH u Tursku putovati samo s ličnim kartama”, rekao je Erdogan na zajedničkoj pres-konferenciji sa članovima Predsjedništva BiH.

Članovi Predsjedništva istog dana usaglasili su se da će nacrt ovog sporazuma biti pripremljen na vanrednoj sjednici ovog tročlanog tijela. Ali, šta se od tada desilo javnosti u BiH nikada nije zvanično predstavljeno.

S druge strane, Turska nije sjedila skrštenih ruku. Odmah je pripremljen nacrt sporazuma na način na koji je to dogovoreno i upućen je kolegama u BiH.

“Turska strana je 16. septembra 2022. zvanično proslijedila vlastima Bosne i Hercegovine nacrt sporazuma koji je pripremila”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Kancelarije za komunikacije Ambasade Republike Turske u Sarajevu.

Šta se dogodilo sa nacrtom pitanje je koje smo prije više od mjesec dana proslijedili Ministarstvu inostranih poslova BiH. Uprkos slanju više upita, te pokušajima da stupimo u kontakt i sa ministrom Elmedinom Konakovićem, odgovore na naša pitanja nismo dobili.

Međutim, kako saznajemo, ovaj sporazum je ipak stigao na zasjedanje Savjeta ministara BiH. Međutim, tu se nije dugo zadržao.

“Mi imamo informaciju da je to bilo na zasjedanju Savjeta ministara BiH, ali da je povučeno do daljeg”, kazali su nam iz Ambasade BiH u Ankari.

Zbog čega je on povučen pitanje je čiji odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo saznali.

Stručnjaci smatraju da je jedan od isključivih problema zbog kojih ovo pitanje nije riješeno politika, odnosno politički odnosi u BiH, jer nisu rijetki primjeri da se neke dobre ideje zakoče jer ne odgovaraju jednoj od tri strane, iako nekad za to ne postoji nikakav razlog.

Komentarišući kompletnu priču, Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, kaže da se s jedne strane od država koje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji “očekuje usklađivanje viznog režima s EU susjedima”, dok s druge strane države koje su “samo” kandidati za članstvo imaju mogućnost da vode vlastitu viznu politiku.

“Idealno je za svaku zemlju koja želi članstvo u EU da se u svakom mogućem pogledu što prije uskladi ili harmonizira sa svim EU politikama. Razumljivo je kako postoji i poseban interes BiH prema Turskoj, zbog čega vjerujem kako će to biti i ostati tema rasprave o donošenju odluke sukladno interesima građana”, rekao je Avdagić za “Nezavisne novine”.

Možda princip koji je u ovom slučaju mogla pratiti BiH jeste identičan primjer iz Srbije. Naime, prije dolaska Erdogana u Sarajevo 2022. godine Srbija i Turska su takođe dogovorile sporazum koji se tiče putovanja sa ličnom kartom, i on je potpisan svega nekoliko mjeseci kasnije i uveliko se sprovodi.

Zašto taj primjer nije pomogao nadležnim u BiH pitanje je kojim svakako treba da se pozabave.

Do tada državljani BiH sa važećom ličnom kartom kao putnom ispravom mogu putovati po bliskom regionu, i to u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Lična karta BiH ne može se koristiti kao važeća putna isprava prilikom putovanja u zemlje ili iz zemalja članica Evropske unije, šengenskog prostora ili drugih zemalja s kojima Bosna i Hercegovina nema potpisan međunarodni sporazum ili ugovor”, pojasnili su za “Nezavisne novine” iz Granične policije BiH.

Glavni komandant iranske revolucionarne garde Hossein Salami (IRGC) kazao je da je Izrael nastao iz terorizma, rekavši da će “režim postati žrtva vlastitih procjena”.

“Cionistički režim rođen je u kolijevci terorizma i ne posjeduje niti jedan element koji čini naciju”, rekao je general-major Hossein Salami.

Salami je aludirao na stvaranje Izraela 1948. godine nakon raseljavanja stotina hiljada Palestinaca u ratu.

Salami je smrtonosne akcije Izraela usporedio s “vatrenim vrtlogom koji je sam napravio” koji ih je okružio.

Nabrojao je neke od slučajeva kao što je ubistvo iranskih nuklearnih znanstvenika i nedavno ubistvo Ismaila Haniyeha, političkog vođe palestinskog pokreta Hamas, u Teheranu.

“Međutim, ovi zločini su rupe koje su oni cionisti sami sebi iskopali i u koje će se postupno zakopati. Kada dobiju snažan odgovor, shvatit će da su napravili pogrešnu procjenu”, kazao je Salami.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani rekao je da Iran ne nastoji povećati napetosti u regiji. Međutim, smatra da je potrebno kazniti Izrael kako bi se spriječila dodatna previranja.

Evropska unija saopštila je da sa velikom zabrinutošću prati razvoj događaja u Venecueli i poručila da se ne mogu priznati rezultati predsjedničkih izbora u toj zemlji pošto još nisu objavljeni zvanični zapisnici sa biračkih mjesta.

U saopštenju visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozefa Borela o dešavanjima u Venecueli nakon izbora, koje je objavljeno u ime EU, ocjenjuje se da izvještaji međunarodnih izbornih posmatračkih misija jasno navode da nisu ispunjeni međunarodni standardi izbornog integriteta tokom predsjedničkih izbora koji su održani 28. jula.

“Uprkos sopstvenoj obavezi, Nacionalni izborni savjet Venecuele (NIS) još nije objavio zvanične izborne zapisnike biračkih mjesta. Bez dokaza koji ih podržavaju, rezultati koje je NIS objavio 2. avgusta ne mogu biti priznati”, navodi se u saopštenju.

Državna izborna komisija saopštila je da je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro osvojio treći predsjednički mandat nakon što je pobijedio na izborima sa osvojenih 52 odsto glasova, ne objavljujući kompletan pregled rezultata sa pojedinačnih biračkih mjesta, prenosi Euronews.

Opozicija tvrdi da je, prema njenim podacima, njihov kandidat Edmundo Gonzales pobijedio Madura sa velikom razlikom.

Evropska unija pozvala je na dodatnu nezavisnu provjeru izbornih zapisa i zatražila da tu provjeru, ako je to moguće, izvrši “subjekat sa međunarodnom reputacijom”.

Iz EU su naglasili da je važno da se protesti i demonstracije održavaju mirno i poručili da vlasti u Venecueli moraju da u potpunosti poštuju ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja i okupljanja.

Brisel je pozvao venecuelanske vlasti da okončaju, kako se navodi u saopštenju, proces “proizvoljnog stavljanja u pritvor, represiju i nasilnu retoriku protiv članova opozicije i civilnog društva”, kao i da oslobode “sve političke zatvorenike”.

Ministar vanjskih poslova Izraela Israel Katz kazao je da je Iran odlučio da napadne Izrael.
“Iran nas je obavijestio da namjerava napasti Izrael. Svijet treba tražiti da Iran plati cijenu za svaku agresivnu akciju koju izvrši”, rekao je Katz.

Iranska poruka je dostavljena Izraelu preko mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, koji je direktno nazvao Katza da mu objasni da je ovu informaciju dobio od vršioca dužnosti iranskog ministra vanjskih poslova Alija Bagherija.

Izraelski mediji su malo ranije objavili da Izrael razmišlja o preventivnom napadu na Iran ako Teheran, zajedno sa svojim saveznicima, odluči napasti.

Sastanku, kojem su prisustvovali ministar odbrane Yoav Gallant, načelnik Generalštaba izraelske vojske (IDF) general-potpukovnik Herzi Halevi, šef Mossada David Barnea i šef Shin Beta Ronen Bar, održani su usred priprema za očekivane napade na Izrael od Irana i Hezbolaha.

Procjena da će Iran vjerovatno napasti Izrael u narednim danima ili sedmicama uslijedila je nakon prošlosedmičnih uzastopnih atentata na vojnog šefa Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu i lidera Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu. Iran je okrivio Izrael za Haniyehovu smrt i obećao da će uzvratiti.

Također, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je kolegama iz zemalja G7 da Washington vjeruje da bi iranski napad na Izrael mogao započeti u sljedećih 24 do 48 sati, izvještava ugledni Axios pozivajući se na izvore upućene u poziv.

Prema izvještaju, Blinken je razgovarao sa svojim kolegama usred napora SAD-a da deeskalira napetosti u regiji i spriječi izbijanje sveopćeg rata.

Budući da SAD vjeruje da je iranski napad neizbježan nakon ubistva najviših dužnosnika Hezbolaha i Hamasa prošle sedmice, Blinken je rekao dužnosnicima tokom poziva da je pritisak na Teheran da ograniči svoj napad najbolji način da se izbjegne regionalni rat.

Izrael će razmotriti da preventivno napadne Iran ukoliko procjeni da je napad Teherana neizbježan, objavili su izraelski mediji, a nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahuu održao sastanak sa šefovima sigurnosnih agencija.
Sastanku, kojem su prisustvovali ministar odbrane Yoav Gallant, načelnik Generalštaba izraelske vojske (IDF) general-potpukovnik Herzi Halevi, šef Mossada David Barnea i šef Shin Beta Ronen Bar, održani su usred priprema za očekivane napade na Izrael od Irana i Hezbolaha.

Procjena da će Iran vjerovatno napasti Izrael u narednim danima ili sedmicama uslijedila je nakon prošlosedmičnih uzastopnih atentata na vojnog šefa Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu i lidera Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu. Iran je okrivio Izrael za Haniyehovu smrt i obećao da će uzvratiti.

Izrael nije siguran šta može očekivati ​​od Irana, pokazuju izvještaji.

Tokom sastanka s Netanyahuom razgovaralo se o mogućnosti napada na Iran kao mjera odvraćanja, objavio je Ynet, iako su sigurnosni zvaničnici naglasili da će takav potez biti odobren samo ako Izrael dobije jasne obavještajne podatke koji potvrđuju da se Teheran sprema da pokrene napad.

Kao i Izrael, Sjedinjene Američke Države nisu sigurne kako bi mogao izgledati napad Irana, jer vjeruju da Teheran tek treba da donese konačnu odluku i da je malo vjerovatno da je završio koordinaciju sa svojim saveznicima.