Kategorija: Svijet

Sljedeći višegodišnji finansijski okvir Evropske unije uključuje do 100 milijardi evra tokom šest godina za podršku Ukrajini. Ovo je ozbiljna obaveza. Ali potrebna je iskrenost: sama po sebi nije dovoljna, piše Pina Picierno, zastupnica u Evropskom parlamentu.

Kontekst se brzo mijenja. Ako SAD smanji svoju vojnu i finansijsku pomoć, Evropa će se suočiti s odlučujućim trenutkom. Moraće odabrati hoće li preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost ili će nastaviti živjeti u iluziji da će neko drugi intervenisati kako bi zaštitio evropski demokratski model.

Sukob Rusije protiv Ukrajine direktan je napad na evropski sigurnosni poredak, međunarodno pravo i načelo da se granice ne mogu mijenjati silom. Ukrajina ne brani samo sebe; ona brani evropske granice, slobodu svojih građana i ideju liberalne demokratije.

Ipak, dok Kijev i dalje pruža otpor pod ogromnim pritiskom, Evropa ostaje zarobljena u stanju hitne situacije. EU se još uvijek oslanja na vanredne pakete finansiranja, fragmentisane instrumente – poput makrofinansijske pomoći koja se mobilizuje na godišnjem nivou, instrumenta za Ukrajinu i drugih evropskih budžetskih zajmova – te garancija za podršku kreditiranju od finansijskih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku i Evropsku banku za obnovu i razvoj.

I, što je najvažnije, donošenje odluka je presporo. Ovaj pristup više nije održiv.

Potreban je strukturni pomak – od kratkoročnog upravljanja krizama do dugoročne strateške odgovornosti, uključujući i postavljanje podrške Ukrajini kao strukturnog stuba evropske odbrambene unije koju je predložila Evropska komisija u sljedećem VFO-u.

Oklijevanje koraka naprijed
Novi VFO uključuje pozitivne korake. Nudi višegodišnju podršku Ukrajini, integriše odbranu i sigurnost čineći ih ključnim, trajnim investicionim prioritetom EU – uglavnom putem novog Evropskog fonda za konkurentnost koji posvećuje veliki, stabilan budžet odbrambenim, sigurnosnim i svemirskim sposobnostima. Takođe povećava zajedničke alate poput Instrumenta za povezivanje Evrope za vojnu mobilnost i infrastrukturu dvojne namjene te usklađuje istraživačke programe kako bi podržao tehnologije relevantne za odbranu.

Sveukupno, prelazi se s fragmentisanog, ad hok finansiranja na koordinisano finansiranje zajedničkih sposobnosti, infrastrukture i industrijskih kapaciteta na nivou EU-a. Međutim, VFO-u još uvijek nedostaje strateška vizija koja u potpunosti odražava današnju geopolitičku stvarnost.

Evropa već troši ogromne svote na odbranu, ali neučinkovito i nekoherentno. Dvadeset sedam različitih sistema, preklapajući industrijski kapaciteti, slabi i fragmentisani lanci snabdijevanja. Države članice EU-a upravljaju s najmanje 17 različitih vrsta borbenih tenkova i 20 modela borbenih aviona, dok SAD koristi samo nekoliko. To podstiče istraživanje i razvoj, nabavku, održavanje, obuku i troškove rezervnih dijelova, što znači da Evropa plaća više po jedinici za manju interoperabilnost.

EU je potrebna istinska odbrambena industrijska politika: zajednička nabavka, stvarna interoperabilnost, koordinisana ulaganja u kritične tehnologije i jača evropska industrijska baza.

Iznad svega, nedostaje politička hrabrost. Ne može se tražiti od Ukrajine da nastavi borbu dok je EU paralizovana nacionalnim vetom. Ne može se govoriti o strateškoj autonomiji bez dodjele potrebnih resursa. Ne može se tvrditi da se brane evropske vrijednosti ako ih nisu spremni podržati konkretnim djelovanjem.

Podrška Ukrajini mora postati temeljni stub evropske sigurnosne strategije – a ne sporedna budžetska linija o kojoj se raspravlja iz godine u godinu. To zahtijeva neizbježne izbore: ponovno razmatranje prioriteta potrošnje, prevladavanje jednoglasnosti u ključnim sigurnosnim odlukama i opremanje EU trajnim i vjerodostojnim finansijskim instrumentima.

Oblikovanje evropske budućnosti
Kredibilitet Evrope je na kocki. Ako EU ne stane iza Ukrajine, šalje opasan signal – Moskvi i svakom akteru koji je spreman testirati evropsku odlučnost. Takav ishod bi izazvao dalju agresiju, veću nestabilnost i ponovne pokušaje prisile.

Ova se rasprava često predstavlja kao rasprava o solidarnosti, ali se takođe odnosi na sposobnost EU da djeluje kao politički i sigurnosni akter u neprijateljskijem i manje predvidljivom svijetu. Neuspjeh bi ugrozio cijeli evropski projekat.

Ovo je trenutak istine za Evropu, prenosi “TheParliamentMagazine”.

Neprijatelj nije uspio da porazi Rusiju, iako toliko to želi, izjavio je predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin na godišnjem proširenom sastanku Federalne službe bezbednosti (FSB) Ruske Federacije u Moskvi i dodao da su se pojavile informacije o pripremanju eksplozije na “Turskom” i “Plavom toku”.

– Ne uspijevaju da nanesu strateški poraz Rusiji. Nikako ne uspijevaju. Ali oni to toliko žele — ne mogu da žive bez toga. Ili misle da ne mogu. Apsolutno moraju da poraze Rusiju. Traže bilo koji način, bilo šta – istakao je Putin, prenosi rt.rs.

Sami će sebe dovesti do krajnje linije, “a zatim će zažaliti”, upozorio je.

– Danas je komplikovana međunarodna situacija, naglo su zaoštreni konflikti u cijelom nizu regiona svijeta. Specijalna operacija zahtijeva od saradnika FSB-a da budu maksimalno fokusirani i koncentrisani – naveo je ruski lider.

Neprijatelj nije uspio da zada strateški poraz Rusiji na bojnom polju, zato se fokusira na “individualni i masovni teror”, primijetio je predsjednik Rusije. U pitanju su granatiranje gradova, sabotaže na infrastrukturi i atentati na vojna lica, precizirao je.

– Oni ne znaju šta da urade da bi uništili mirovni proces i pokušaj diplomatskog rješenja. Čine sve što mogu da nešto izazovu i poremete sve što je postignuto na ovom pregovaračkom putu – rekao je Putin.

Neprijatelj ne zazire ni pred kakvim sredstvima u borbi protiv Rusije, podvukao je predsjednik i skrenuo pažnju na to da su se pojavile informacije o mogućnosti prebacivanja isporuke komponenti u Ukrajinu, kao i o podmetanju eksplozija na “Turskom” i “Plavom toku”.

– Sada postoje i naše operativne informacije. Trebalo bi danas da bude u medijima, vjerovatno već jeste, nisam još imao priliku da pogledam, ali riječ je o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema po dnu Crnog mora. To su takozvani ‘Turski tok’ i ‘Plavi tok’ – rekao je šef države.

Treba aktivirati borbu protiv terorizma i ekstremizma, dodao je. Eksplozivna naprava domaće izrade koja je juče detonirana u blizini Savelovske stanice aktivirana je daljinski, izjavio je Putin.

– Već je jasno da je, sudeći po svemu, ovo danas uobičajena metoda regrutovanja na mreži. Najverovatnije su nekoj osobi podmetnuli eksplozivnu napravu, a zatim daljinski detonirali i nju i predviđenu metu napada, u ovom slučaju, zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova – objasnio je predsjednik.

Prema njegovim riječima, potencijal službe mora biti u potpunosti iskorišćen za neutralizaciju potencijalnih prijetnji Ruskoj Federaciji.

Posebno je istakao one koji direktno učestvuju u SVO i rešavaju najvažnije zadatke u očuvanju bezbednosti nacionalnih interesa Rusije.

Zatim je održan minut ćutanja za pale borce.

Događaj je posvećen sumiranju rada službe u protekloj godini i identifikovanju ključnih zadataka za blisku budućnost. Plan je da se razgovara o pitanjima nacionalne bezbednosti, borbe protiv terorizma i drugim hitnim savremenim izazovima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) u obraćanju Evropskom parlamentu zatražio je od Evropske unije da odredi datum pristupanja njegove zemlje.

“Bez datuma Putin će blokirati Ukrajinu decenijama”

“Važno nam je da imamo jasan datum našeg pristupanja Evropskoj uniji, bez čega će Vladimir Putin nalaziti načine da blokira ulazak Ukrajine decenijama“, rekao je Zelenski u obraćanju putem video-veze poslanicima u Evropskom parlamentu, koji su se okupili na vanrednoj plenarnoj sednici povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini.

Zelenski je takođe istakao potrebu za “vjerodostojnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu kako bi se spriječilo da Rusija napreduje u svojoj agresiji u Evropi”.

“Ako ne postoji datum ni garancija, Putin će pronaći način da decenijama blokira Ukrajinu tako što će vas podijeliti i podijeliti Evropu“, dodao je.

Zatražio je i uvođenje snažnih sankcija, okončanje zavisnosti Evrope od ruske energije, zatvaranje ruskih banaka u Evropi, sprečavanje izbjegavanja sankcija i sankcionisanje ruske flote u sjenci, kao i zabranu ulaska ruskih ratnih zločinaca u Evropu.

Metsola: Bezbjednost Ukrajine istovremeno je i bezbjednost Evrope

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola rekla je, otvarajući vanrednu plenarnu sjednicu, da je “bezbjednost Ukrajine istovremeno i bezbjednost Evrope, a sloboda Ukrajine sloboda Evrope“.

Nakon govora ukrajinskog predsjednika, poslanici su raspravljali i usvojili rezoluciju u kojoj su još jednom snažno osudili vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini.

Usvojena rezolucija o Ukrajini

Parlament traži da Rusija odmah prestane sa vojnim dejstvima, povuče se sa svih međunarodno priznatih ukrajinskih teritorija, oslobodi pritvorenike i deportovane civile, uključujući djecu, i prestane sa kršenjem nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Poslanici takođe ponovo ističu da neće priznati nijednu okupiranu ukrajinsku teritoriju kao rusku.

U tekstu rezolucije navodi se da budućnost Ukrajine leži u Evropskoj uniji i preporučuje ubrzavanje integracije te zemlje u jedinstveno tržište, kao i ubrzavanje priprema Evropske unije za buduće proširenje kroz unutrašnje institucionalne reforme.

Takođe se pozivaju Evropska unija i države članice da preuzmu veću odgovornost za evropsku bezbjednost i povećaju vojnu, političku i diplomatsku podršku Ukrajini.

U rezoluciji se takođe osuđuje deportacija ukrajinske djece u Rusiju i podržavaju međunarodni napori da se obezbijedi njihov povratak.

Parlament očekuje proširenje sankcija protiv ruskih institucija i zvaničnika uključenih u “ratne zločine, strožu primjenu mjera protiv zaobilaženja sankcija, zabranu ulaska u Šengen za rusko vojno osoblje uključeno u rat, kao i uvrštavanje grupe Vagner i njenih sljedbenika na listu terorističkih organizacija”, prenosi Index.hr.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je planove Pariza i Londona da daju nuklearnu tehnologiju Kijevu koracima koji se graniče sa ludilom.

– Činjenica da govorimo o takvim koracima koji se graniče sa ludilom je, naravno, veoma ozbiljna vijest – rekao je Peskov za rusku državnu televiziju Rusija jedan.

On je naveo da su veoma uznemirujuće informacije ruske Spoljne obavještajne službe o tajnim planovima Pariza i Londona.

Peskov je dodao da Rusija očekuje da će javnost i parlamenti Francuske i Velike Britanije razumno reagovati na planove za davanje nuklearnog naoružanja Kijevu.

Više od 5.000 letova otkazano je na američkoj Istočnoj Obali usljed oluje i rekordnih snježnih padavina.

Prema podacima veb-sajta “Flajtaver”, broj otkazanih letova unutar, u ili iz SAD dostigao je više od 5.706, usljed oluje koja je izazvala smetnje za milione ljudi.

U objavi se navodi da je 98 odsto letova sa aerodroma “La Gvardija” otkazano, a 91 odsto letova sa aerodroma “DŽon F. Kenedi” – glavnih aerodromskih čvorišta u Njujorku koja obično dnevno prime više od 335.000 putnika.

Na obje lokacije je palo oko 48 centimetara snijega, navodi Bi-Bi-Si.

Većina letova je otkazana i iz Bostona, Njuarka u Nju Džerziju i Filadelfije u Pensilvaniji, prenosi Srna.

Samo danas je otkazano više od 2.000 letova širom SAD, a Boston, Njuark i “La Gvardija” su najviše pogođeni.

Dijelovi Roud Ajlenda i Masačusetsa zabilježili su gotovo 94 centimetra snijega, sa više od 48 centimetara u Central parku u Njujorku, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

Upozorenja na vremenske nepogode pokrivaju područja od Sjeverne Karoline do sjevernog Mejna, a pojedina su na snazi i sjevernije, u dijelovima istočne Kanade.

Više od 600.000 potrošača na istočnoj obali SAD u određem trenutku nije imalo struju, dok je list “Boston gloub” objavio da zbog oluje neće biti štampano izdanje prvi put u 153-godišnjoj istoriji tog lista.

Putovanja širom regiona su znatno ograničena, a pojedine države i gradovi su uveli zabrane putovanja tokom najgoreg perioda oluje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by SERBIAN TIMES & Serbian News (@serbian.times)

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da se sukob u Ukrajini ne može završiti bez dijaloga sa Rusijom.

“Razumijemo da bez pregovora, bez dijaloga, niko ne može zaustaviti ovaj rat”, rekao je Zelenski, koji je ranije isključivao mogućnost razgovora sa Moskvom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u intervjuu koji je vodio američki novinar Taker Karlson u ferbuaru 2024. godine rekao da su razgovori sa Ukrajinom 2022. godine bili gotovo završeni, ali da je nakon povlačenja ruskih trupa iz Kijeva, Ukrajina odbacila sve sporazume, a zatim je Zelenski zabranio pregovore sa Rusijom na zakonodavnom nivou izdavanjem odgovarajućeg dekreta.

Putin je u više navrata podsjećao da Rusija nikada nije odbila da pregovara sa Ukrajinom.

Mađarska neće pomoći Ukrajini sve dok traje blokada tranzita ruske nafte preko naftovoda “Družba”, saopštio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Nećemo pomoći Ukrajini dok traje blokada. Spriječićemo slanje pomoći i Brisel i Kijev treba da budu svjesni toga – napisao je Orban na Fejsbuku.

On je ocijenio da Ukrajinci “savršeno dobro znaju šta rade”, te da je cilj Kijeva da se izazove nestašica goriva u Mađarskoj i porast cijena nekoliko sedmica pred parlamentarne izbore u toj zemlji i da Kijev sve to radi kako bi zbacio trenutne vlasti u Mađarskoj i zamijenio ih onim koje će biti lojalne Kijevu.

– To neće funkcionisati. Obnovili smo rezerve i sačuvali zemlju od nestašice goriva. Zaustavili smo slanje vojne pomoći Kijevu u vrijednosti od 90 milijardi evra i nećemo glasati za bilo kakvu odluku od koje će Ukrajina imati koristi sve dok predsjednik (Ukrajine Vladimir) Zelenski ne preispita odluku – poručio je Orban.

Mađarske vlasti procijenile su da će 250.000 tona nafte iz državnih strateških rezervi biti dovoljno za tromjesečno snabdijevanje u zemlji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video-poruku povodom četvrte godišnjice početka ruske operacije u Ukrajini.

U videu je pokazao i unutrašnjost bunkera u Ulici Bankova u Kijevu, odakle je u prvim danima sukoba zvao svjetske lidere i tražio oružje.

“Dan je kada se navršavaju tačno četiri godine otkako je Vladimir Putin pokrenuo svoj trodnevni pohod na Kijev. To samo po sebi mnogo govori o našem otporu, o tome kako se Ukrajina sve ovo vrijeme borila. Iza tih riječi stoje milioni naših ljudi. Iza tih riječi stoje ogromna hrabrost, nevjerovatno težak rad, izdržljivost i dug put kojim Ukrajina ide od 24. Februara”, rekao je Zelenski.

Vojni brifinzi

Zelenski je u videu pokazao dugačke hodnike i kancelarije bunkera u kojem su on i stotine saradnika svakodnevno održavali vojne brifinge, obavljali telefonske razgovore.

“Naš narod nije podigao bijelu zastavu, branio je plavo-žutu. A okupatori, koji su mislili da će ih ovdje dočekati mase s cvijećem, umjesto toga vidjeli su redove ispred regrutnih centara. Naš narod izabrao je otpor”, naveo je Zelenski.

Zelenski je odao počast i poginulim ukrajinskim vojnicima.

Dodao je da se Ukrajina suočava s “najtežom zimom u istoriji”, ali i da je “manje od sedam dana do proljeća”.

“Putin nije ostvario svoje ciljeve. Nije slomio Ukrajince. Nije dobio ovaj rat. Sačuvali smo Ukrajinu i učinićemo sve da osiguramo mir i pravdu”, zaključio je Zelenski.