Kategorija: Svijet

Američki predsednik Donald Tramp razmatra opciju povlačenja dela američkih trupa iz Evrope usled nezadovoljstva angažmanom NATO saveznika u obezbeđivanju Hormuškog moreuza i zastoja u planovima za kupovinu Grenlanda, potvrdio je jedan visoki zvaničnik Bele kuće.

Visoki zvaničnik Bele kuće, koji je insistirao na anonimnosti kako bi govorio o internim raspravama, rekao je za Defence News da još nije doneta konačna odluka, te da Bela kuća nije zatražila od Pentagona izradu konkretnih planova za smanjenje broja vojnika na evropskom kontinentu.

Sama činjenica da se o ovoj opciji razgovara ukazuje na to koliko su se odnosi između Vašingtona i evropskih NATO saveznika pogoršali u proteklim mesecima. Poseta generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea Beloj kući u sredu, čini se, nije znatnije popravila stanje transatlantskih odnosa, za koje se navodi da su na najnižem nivou od osnivanja NATO-a 1949. godine.

Bela kuća je javno saopštila da je Tramp razmatrao čak i potpuno povlačenje iz Saveza. Smanjenje broja američkih vojnika u Evropi omogućilo bi mu da značajno umanji bezbednosne obaveze Vašingtona na kontinentu bez formalnog istupanja iz NATO-a, potez koji bi otvorio i ustavnopravna pitanja.

Sjedinjene Američke Države trenutno imaju više od 80.000 vojnika u Evropi i igraju ključnu ulogu u bezbednosnoj arhitekturi kontinenta od Drugog svetskog rata. Više od 30.000 tih vojnika stacionirano je u Nemačkoj, a značajan broj nalazi se i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji.

Zvaničnik nije precizirao koje bi države mogle biti pogođene niti koliko bi vojnika moglo biti povučeno ukoliko Tramp odluči da ide dalje sa ovom idejom.

Trampov dugotrajno napet odnos sa NATO-om dodatno je zaoštren u poslednja tri meseca. Početkom januara izazvao je transatlantsku krizu ponovnim pretnjama da će pripojiti Grenland, prekomorsku teritoriju Danske.

Od izbijanja rata sa Iranom 28. februara izražava duboko nezadovoljstvo što saveznici iz NATO-a nisu ponudili pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ključne rute za globalno snabdevanje energentima, koja je uglavnom zatvorena uprkos krhkom primirju najavljenom ove sedmice.

Diplomate NATO-a ranije su isticale da SAD nisu jasno precizirale očekuju li da bi eventualna misija u Hormuškom moreuzu trebalo da počne tokom sukoba ili nakon njega, niti su navele koje tačno sposobnosti očekuju od svake pojedine članice.

Predsednik Kine Si Đinping poručio je u petak u Pekingu predsednici tajvanske opozicione stranke Kuomintang Čeng Li-vun da su ljudi sa obe strane Tajvanskog moreuza Kinezi i da budućnost odnosa treba da ostane u rukama kineskog naroda.

Si Đinping i Čeng Li-vun sastali su se u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, gde je lider Kine naglasio da savremeni svet nije u potpunosti miran i da je mir dragocen. Čeng, koja u Kini boravi u misiji koju je nazvala mirovnom, nastoji da smanji tenzije u trenutku kada je Peking pojačao vojni pritisak na ostrvo koje smatra svojom teritorijom.

Tokom susreta, Si je istakao da su sunarodnici sa obe strane moreuza svi Kinezi, pripadnici jedne porodice koja želi mir, razvoj, razmenu i saradnju.

Prema navodima tajvanskih televizijskih stanica, on je poručio da je to zajednički glas naroda i da se lideri dve stranke sastaju kako bi zaštitili mir i stabilnost zajedničke domovine, unapredili mirni razvoj odnosa preko moreuza i omogućili budućim generacijama da dele svetlu i lepu budućnost.

Si je kazao da je Kina, na temelju zajedničke političke osnove protivljenja nezavisnosti Tajvana, spremna da zajedno sa različitim političkim partijama, uključujući Kuomintang, ojača razmenu i dijalog i čvrsto zadrži budućnost odnosa preko moreuza u rukama samog kineskog naroda.

Čeng Li-vun izrazila je nadu da, zahvaljujući naporima obe strane, Tajvanski moreuz više neće biti žarišna tačka potencijalnog sukoba i da sigurno neće postati „šahovska tabla za uplitanje spoljašnjih sila“. Dodala je da obe strane moreuza treba dodatno da planiraju i grade institucionalizovane i održive mehanizme za dijalog i saradnju.

Sjedinjene Američke Države navedene su kao najvažniji međunarodni saveznik i snabdevač oružjem Tajvana, uprkos izostanku zvaničnih diplomatskih odnosa. Peking je u više navrata zahtevao od Vašingtona da prestane sa naoružavanjem Tajpeja, dok su SAD podržale planove tajvanske vlade za povećanje izdvajanja za odbranu.

Pristup Ormuskom moreuzu i dalje je ograničen i pod kontrolom, a brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen uprkos sporazumu o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija Sultan Al DŽaber.

On je kazao da moreuz “nije otvoren” i da je prolaz kroz njega “ograničen, uslovljen i kontrolisan”, prenio je CNN.

Al DŽaber je naveo da je pristup tom plovnom putu podložan uslovima i političkom uticaju Irana i upozorio da naoružavanje tog vitalnog pomorskog koridora ne može da bude tolerisano, jer ugrožava slobodu plovidbe i globalnu ekonomsku stabilnost.

– Naoružavanje ovog vitalnog plovnog puta, u bilo kom obliku, ne može da se toleriše. Ovo bi postavilo opasan presedan za svet, potkopavajući princip slobode plovidbe koji je temelj globalne trgovine i, na kraju krajeva, stabilnosti globalne ekonomije – ocijenio je on.

Iran je saopštio da je prolaz kroz moreuz moguć uz koordinaciju sa iranskim oružanim snagama i uz uvažavanje tehničkih ograničenja.

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei istakao je sinoć da će Iran preći u novu fazu upravljanja strateškim Ormuskim moreuzom, navedeno je u njegovoj poruci građanima, koja je pročitana na iranskoj državnoj televiziji.

Prije sukoba, Ormuski moreuz je funkcionisao kao slobodan međunarodni plovni put.

Kako je prenijela Al DŽazira, pet brodova je prešlo moreuz u srijedu, u odnosu na 11 prethodnog dana, a sedam je prošlo u četvrtak, prema podacima firme za tržišne informacije “Kpler”.

Više od 600 brodova, uključujući 325 tankera, i dalje se nalazi u zastoju u Persijskom zalivu zbog blokade.

Analitičari navode da neizvjesnost oko primirja i bezbjednosti plovidbe i dalje čini tranzit rizičnim, a procjenjuje se da bi maksimalni kapacitet bezbjednog prolaska mogao da bude između 10 i 15 brodova dnevno ukoliko se primirje održi.

Ormuski moreuz je jedan od ključnih energetskih koridora kroz koji se obično transportuje oko petine globalnih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, a prije izbijanja sukoba dnevno je bilježeno između 120 i 140 tranzita brodova.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pružio je danas podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu pred parlamentarne izbore u Mađarskoj zakazane za 12. april, istakavši da se raduje nastavku bliske saradnje sa njim.

U objavi na društvenoj mreži “Socijalna istina”, Tramp je Orbana opisao kao “jakog i moćnog vođu”, koji postiže značajne rezultate i “neumorno” radi za svoju zemlju i narod, kao što i on lično radi za SAD.

On je naveo da Orban radi na zaštiti Mađarske, razvoju ekonomije, otvaranju radnih mjesta, unapređenju trgovine, suzbijanju ilegalne imigracije i očuvanju “zakona i reda”.

Tramp je dodao da su odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država dostigli novi nivo saradnje tokom njegove administracije i da se raduje nastavku bliske saradnje sa Orbanom.

– Radujem se nastavku bliske saradnje sa njim kako bi obje naše zemlje mogle dalje da unapređuju ovaj izuzetan put ka uspjehu i saradnji. Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za reizbor 2022. godine i čast mi je što to ponovo činim – napisao je američki predsjednik.

On je pozvao građane Mađarske da izađu na izbore i glasaju za Orbana, naglašavajući da mu daje “potpunu i apsolutnu podršku” za reizbor.

Moskva će nastaviti da zahtijeva ono što je u interesu Beograda i srpskog naroda u južnoj srpskoj pokrajini Kosovu i Metohiji, a to je zaštita međunarodnog prava i državnih granica Srbije, izjavio je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja.
– Situacija se pogoršava, ultranacionalistički takozvani režim Aljbina Kurtija vrši pogrom nad nealbanskim stanovništvom na sjeveru srpske pokrajine – upozorio je Nebenzja u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN.

On je naglasio da su nasilje, ekonomski pritisak i prijetnje civilima metode koje privremene prištinske vlasti koriste svakodnevno protiv srpskog stanovništva.

Nebenzja je ukazao na sve češće slučajeve montiranih procesa i oduzimanje srpske imovine.

– Srbe su uslovili – ili prihvatite državljanstvo takozvane države Kosovo ili idite. Primjeri toga su zakoni o strancima i o vozilima – naveo je ruski ambasador.

Nebenzja je naglasio da napredak na nekim poljima nije zasluga Evrope, nego maska da se prikriju kompleksnost situacije i otimanje srpske teritorije.

– Brisel aktivno minira formiranje Zajednice srpskih opština – dodao je Nebenzja.

On je naveo i brojne primjere skrnavljenja i pljačkanja pravoslavnih hramova i grobalja na Kosovu i Metohiji.

– U svrhu brisanja srpskog prisustva, albanski pseudonaučnici falsifikuju istoriju, ali ne mogu opovrgnuti činjenicu da je Kosovo kolijevka srpske kulture i Srpske pravoslavne crkve – naglasio je Nebenzja.

On je skrenuo pažnju na malverzacije tokom izbora, uskraćivanje prava Srpskoj listi, kao i postavljanje specijalnih policijskih snaga u srpskim biračkim mjestima u svrhu zastrašivanja.

– Unmik ostaju jedine legitimne snage na Kosovu, po Rezoluciji 1244 – poručio je Nebenzja.

Prema njegovim riječima, opasno je što Kurti želi da Unmik zamijeni oružanim snagama takozvanog Kosova.

On je naveo da EU zatvara oči pred glorifikacijom ratnih zločinaca, da se teroristička OVK i njena obilježja slave i uči se o njima, iako su vođe te terorističke formacije na suđenju u Haškom tribunalu za ratne zločine.

Nebenzja je ukazao i na opasnost naoružavanja takozvanog Kosova i formiranje vojnog saveza sa Tiranom i Zagrebom.

– Potreban je jasan signal iz Savjeta bezbjednosti da se neće tolerisati narušavanje Rezolucije 1244 i da je pokrajina Kosovo i Metohija autonomna oblast Republike Srbije. Podržaćemo Beograd u traženju njenog legitimnog prava – naglasio je Nebenzja.

Ruski ambasador je dodao da će Moskva podržati ono što je u interesu Beograda, a to je poštovanje međunarodnog prava i zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije.

Podsjećamo, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da prisustvo Unmika ostaje garancija osnovnih prava Srba na KiM, zbog čega uloga te misija mora biti ojačana.

– Posebno je važno da Savjet bezbjednosti UN zna šta se dešava na terenu – istakao je Đurić.

Napomenuo je da se obraća ne samo kao predstavnik Srbije, već i kao glas onih koji žive svoje živote u strahu, nesigurnosti i pod stalnim pritiskom na Kosovu i Metohiji.

Vojska Sjedinjenih Država obustavila je borbene operacije protiv Irana u skladu sa dogovorenim primirjem između Vašingtona i Teherana, ali je spremna da djeluje ako bude potrebe, rekao je načelnik Centralne komande admiral Bred Kuper.

“Američke snage su obustavile ofanzivne operacije u skladu sa dvosedmičnim primirjem. Međutim, ostajemo prisutni, ostajemo budni i ostajemo spremni ako budemo pozvani”, napisao je Kuper na “Iksu”.

Kuper je takođe istakao učešće više od 50.000 američkih vojnika u operaciji “Epski bijes”.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je ranije da je pristao na bilateralno primirje sa Iranom, pod uslovom da Teheran otvori Ormuski moreuz.

Iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost saopštio je da će Teheran početi razgovore sa Vašingtonom u Islamabadu.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je danas, 9. aprila da predstavlja ponosnu naciju koja teži održavanju globalnog poretka i poručio američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ta zemlja “nije neki komad leda”.

“Mi nismo neki komad leda. Mi smo ponosna populacija od 57.000 ljudi koji svakog dana rade kao uzorni građani svijeta uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima”, rekao je Nilsen za Rojters a povodom Trampove izjave da se prisjeća Grenlanda kao “velikog, loše vođenog komada leda”.

Nilsen je rekao da je za Grenland važno da se očuva kao svjetska zajednica odbrambeni savez koji se poštuje i gde međunarodno pravo sve strane poštuju.

“Te stvari se sada dovode u pitanje i mislim da bi svi saveznici trebalo da se udruže kako bi pokušali da ih održe. Nadam se da će se to dogoditi”, rekao je on.

Dok je rat na Bliskom istoku uzdrmao globalna energetska tržišta i izazvao nestašice u dijelovima Azije, Kina se pokazala znatno otpornijom od mnogih drugih zemalja.

Ključ leži u dugogodišnjoj strategiji stvaranja velikih zaliha energenata i diverzifikaciji izvora snabdijevanja.

Gigantski rezervoari kao oslonac sistema
U industrijskoj luci Jančeng, nalaze se ogromni rezervoari ukapljenog gasa visoki poput zgrada od 20 spratova.

Samo šest takvih rezervoara može da obezbijedi potrebe domaćinstava Pekinga – grada sa 22 miliona stanovnika – duže od dva mjeseca, piše The New York Times.

Ovi objekti dio su šire strategije kojom Kina već deceniju gomila zalihe ključnih sirovina, od hrane do energenata, kako bi se zaštitila od poremećaja u globalnom snabdijevanju.

Posebno su važni upravo gasni kapaciteti. Kina je najveći svjetski uvoznik prirodnog gasa i ključni potrošač u industriji đubriva i hemijskoj proizvodnji. Upravo zato stabilnost snabdijevanja ima direktan uticaj na ekonomiju.

Rat i zatvaranje ključnih pomorskih ruta doveli su do problema u zemljama poput Indije, Pakistana i Vijetnama, dok je Kina zahvaljujući zalihama uspjela da ublaži udar.

Zavisnost smanjena na minimum
Uprkos velikoj potrošnji, Kina nije presudno zavisna od jedne rute ili regiona. Prošle godine samo 6,9 odsto ukupne potrošnje gasa dolazilo je kroz Ormuski moreuz.

Država je paralelno razvijala alternativne pravce, gasovode iz Rusije i srednje Azije, i povećavala sopstvenu proizvodnju, koja se u posljednjih deset godina više nego udvostručila.

Uz to, Kina ima i tehnološke alternative. U hemijskoj industriji dio proizvodnje može da se prebaci na procese zasnovane na uglju, čime se dodatno smanjuje pritisak na gasne zalihe.

Tehnološki izazovi skladištenja gasa
Prirodni gas je jedan od najtežih energenata za skladištenje. Većina država koristi podzemne rezervoare, ali Kina ih nema dovoljno. Zato se odlučila za tehnološki zahtjevniji model, skladištenje ukapljenog gasa u ogromnim nadzemnim rezervoarima.

Državna kompanija CNOOC izgradila je 18 takvih rezervoara, više nego ostatak svijeta zajedno. Svaki od njih ima zapreminu od oko 9,5 miliona kubnih stopa.

Gas se čuva na temperaturi od minus 162 stepena Celzijusa, a pri zagrijavanju se širi i do 600 puta. Zbog toga su rezervoari konstruisani u više slojeva, uz posebne legure metala i robotsko zavarivanje kako bi se obezbijedila sigurnost.

Strategija samodovoljnosti
Kinesko rukovodstvo već godinama upozorava na potrebu energetske sigurnosti. Predsjednik Si Đinping pozvao je na jačanje skladišnih kapaciteta i veću samodovoljnost u snabdijevanju.

“Potrebno je unaprijediti kapacitete skladištenja uglja, nafte i gasa te ojačati energetsku nezavisnost”, poručio je 2022. godine.

Uz fosilna goriva, Kina intenzivno razvija i obnovljive izvore energije i električna vozila kako bi smanjila dugoročnu zavisnost od uvoza.

Kriza kao test kineskog modela
Rat na Bliskom istoku pokazao je efikasnost takve strategije. Dok su neke zemlje suočene sa nestašicama, Kina zasad nema problema sa snabdijevanjem domaćinstava i industrije.

Potrošnja gasa u domaćinstvima čini manje od 15 odsto ukupne potrošnje, a blaga zima dodatno je smanjila potražnju. Električna energija ionako se u velikoj mjeri proizvodi iz uglja.

Dodatno, vlasti su privremeno ograničile izvoz đubriva kako bi obezbijedile domaće potrebe.

“Snabdio sam se đubrivom unaprijed, ipak je rat na Bliskom istoku”, kaže prodavac Liu iz područja Jančenga, dodajući da su vlasti obezbijedile stabilne cijene.

Slabosti sistema i potencijalni rizici
Uprkos snažnoj pripremi, sistem nije bez rizika. Kina i dalje zavisi od uvoza nekih ključnih sirovina, poput helijuma, važnog za proizvodnju poluprovodnika.

Za sada nema naznaka da su stvorene veće zalihe tog resursa prije izbijanja krize, prenosi Tportal.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh izjavio je danas da je Ormuski moreuz otvoren, ističući da je Iran posvećen miru na Bliskom istoku, ali da ostaje skeptičan prema „drugoj strani“.

„Ormuski moreuz je otvoren. Svaki civilni brod može da prođe uz smjernice iranskih vlasti. To uputstvo je neophodno jer je, kao dio ovog rata, Iran minirao ključni plovni put, a te mine su ostale“, rekao je on za ITV.

Kako je naveo, iranske vlasti imaju mape i precizne lokacije za bezbjedan prolaz.

Kontrola moreuza kao ključni faktor krize

Iranski TV kanal navodi da je kontrola nad moreuzom tokom rata izazvala globalnu energetsku i ekonomsku krizu, a ograničen prolazak brodova bio je jedan od razloga zbog kojih su Sjedinjene Američke Države pristale na pregovore.

Hatibzadeh je naglasio da je otvorenost moreuza najveća snaga Irana i ključ svakog primirja.

Upozorio je da bi, ukoliko SAD i Izrael ne pristanu na ključne zahtjeve Teherana, moreuz ponovo mogao biti zatvoren.

„Prolaz je moguć samo uz saglasnost Irana, koliko god on bio otvoren. Svako ko komunicira sa iranskim vlastima ima dozvolu za prolazak“, rekao je.

Liban kao ključna tačka spora

Centralni dio iranskih zahtjeva odnosi se i na prekid vatre u Libanu.

Novi talas izraelskih napada, u kojima je poginulo 200 ljudi, doveo je u pitanje 14-dnevno primirje.

„Imam sve razloge da budem skeptičan u pogledu namjera druge strane, ali vidimo da Izraelci krše uslove. Teško kršenje se dešava upravo sada u Libanu, juče je bio masakr“, rekao je Hatibzadeh.

Kritike Velikoj Britaniji

Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana poručio je da britanska vlada treba da se „suoči sa činjenicama“, navodeći da je Velika Britanija omogućila američkim bombarderima B-2 da izvode napade na Iran iz baza RAF-a.

„Besmisleno je da neka zemlja tvrdi da nije dio rata, a istovremeno pruža svu infrastrukturu za pokretanje ofanzivnih operacija protiv druge zemlje“, rekao je.

London: Riječ je o odbrambenim operacijama

Vlada Velike Britanije insistira da je dozvola SAD da koriste britanske vojne baze bila isključivo u okviru odbrambenih operacija.

„Ali u očima Iranaca, nema razlike između odbrambenih i ofanzivnih operacija“, zaključio je iranski zvaničnik, prenosi Tanjug.

Fjučersi američke nafte danas su se vratili na 100 dolara po barelu, jer primirje sa Iranom još uvijek nije rezultiralo potpunim ponovnim otvaranjem Ormuskog moreuza, prenosi Si-en-en.

Cijena nafte američke referentne cijene sirove nafte, skočila je za 5,5 odsto odsto na 99,61 dolara po barelu u nedavnom trgovanju.

Cijena nafte je u četvrtak ujutru dostigla čak 100,29 dolara po barelu, vrativši se na trocifrenu vrijednost prvi put otkako je objavljeno primirje.

Skok dolazi dan nakon što su američki fjučersi za naftu pali za 16 odsto, ili 18,54 dolara, u srijedu.

To je bio najveći jednodnevni pad dolara od početka trgovanja fjučersima u martu 1983. godine i najveći procentualni pad od pandemije Kovid-19 2020. godine.

Otkako je američki predsjednik Donald Tramp objavio dvonedjeljno primirje između SAD i Irana, Izrael je pokrenuo svoj najsmrtonosniji napad na Liban, ubivši stotine ljudi i testirajući krhko primirje do njegovih granica.

Napadi su otkrili ključnu, i potencijalno presudnu, razliku između shvatanja prekida vatre između dvije strane. Dok Iran tvrdi da Liban čini “neodvojivi dio” sporazuma, Izrael i SAD insistiraju da to nije tako, navodi američki TV kanal.