Kategorija: Svijet

Ruske snage su započele značajnu kontraofanzivu protiv ukrajinskih trupa u ruskoj oblasti Kursk, prema promoskovskim ratnim blogerima i visokim ruskim komandantom.

Proukrajinski posmatrači su takođe izvjestili o teškim borbama u dijelu okupirane oblasti i mogućem ruskom povratku sela.

Rečeno je da su ruske snage zauzele nekoliko sela na zapadnom dijelu Rusije koje je Ukrajina napala, potiskujući ukrajinske snage istočno od rijeke Malaja Loknja južno od Snagosta, prenosi Nova.rs.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je porazilo ukrajinske jedinice u brojnim selima.

Komandant čečenskih specijalnih snaga Ahmat raspoređenih u Kursku general-major Apti Alaudinov, rekao je za Tass da je situacija “dobra” i da su ruske trupe “prešle u ofanzivu duž desnog boka” u Kursku.

Rusija je od utorka zauzela ukupno 10 naselja u Kursku, rekao je Alaudinov.

Alaudinovove tvrdnje ponovilo je nekoliko proruskih ratnih blogera koji su izvještavali o ruskoj kontraofanzivi u Kursku.

Uticajni bloger Jurij Podoljaka rekao je da su ruske snage zauzele nekoliko sela zapadno od ostatka Rusije koji je zauzela Ukrajina, potiskujući ukrajinske snage istočno od reke Malaja Loknja južno od Snagosta. Izjave nisu mogle biti nezavisno provjerene, dok Ukrajina nije komentarisala.

Ukrajina je pokrenula svoju invaziju na Kursk početkom avgusta i tvrdi da je od tada uzauzela više od 100 naselja.

Sastanak sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom bio je svrsishodan, istakao je premijer Mađarske Viktor Orban.

On je u objavi na “Iksu” nakon sastanka sa Dodikom u Budimpešti napisao da je stabilnost Balkana ključna za ЕU.

“Stabilnost zapadnog Balkana ključna je za ЕU. Umjesto lekcija i sankcija, mi vjerujemo u dijalog i saradnju. Moj današnji sastanak sa predsjednikom Miloradom Dodikom bio je svrsishodan”, naveo je Orban.

Sastanku Dodika i Orbana prisustvovao je i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir.

Predsjednik Srpske, koji boravi u posjeti Mađarskoj, sastaće se u 11.00 časova u Sentandreji sa Njegovim visokopreosveštenstvom mitropolitom budimskim Lukijanom.

Dodik će se u 14.15 časova sastati i sa mađarskim ministrom spoljnih poslova i trgovine Peterom Sijartom. Po okončanju sastanka u Ministarstvu spoljnih poslova i trgovine predviđene su izjave za medije.

U Srpskom crkvenom muzeju u Sentandreji u 18.00 časova predsjednik Srpske otvoriće manifestaciju “Srpski dani – mjesec srpske kulture u Mađarskoj”, te izložbu “Uroš Predić u Sentandreji”.

Manifestacija “Srpski dani” održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Srpske, a posvećena je predstavljanju srpske kulture, nauke i duhovnosti.

Organizator ove manifestacija je Еparhija budimska.

Orban i Dodik o evropskim integracijama zapadnog Balkana
Mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarali su danas u Budimpešti o evropskim integracijama zapadnog Balkana i kako Mađarska može da unaprijedi taj proces, prenose mađarski mediji.

Podsjeća se da je integracija zapadnog Balkana u ЕU važna za mađarsko predsjedavanje ЕU.

“Dodikova posjeta otvara vrata, jer je važan cilj mađarskog predsjedavanja ЕU što skorija integracija zapadnog Balkana u ЕU”, navode mađarski mediji.Budimpešta smatra da bi to poboljšalo konkurentnost ЕU.

Sastanku u Budimpešti prisustvovali su ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir i mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

Sijarto je istakao da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik regionalni lider stabilnosti.

On je na “Fejsbuku” napisao da su konsultacije sa Dodikom uvijek korisne.

Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp ocijenio je da je njegov nastup u prvoj predizbornoj televizijskoj debati s demokratskom protivkandidatkinjom Kamalom Haris bio najbolji do sada, istakaviši da je ova ”važna” debata pokazala koliko su demokrate ”slabe”.

”Bilo je veoma zanimljivo i pokazalo je koliko su slabi, koliko su patetični“, rekao je Tramp neposredno poslije debate na TV ABC njuz.

Bivši predsjednik SAD je naglasio da je debata zapravo bila ”tri protiv jednog”, aludirajući na to da su moderatori navodno bili na strani demokrate Kamale Haris.

Tramp je dodao da nije znao da je pjevačica Tejlor Svift podržala Haris, kao i da smatra da ankete pokazuju da se dobro pokazao tokom debate.

Kamala Haris je, sa druge strane, saopštila da, poslije debate, ”imamo posla”, a da je američki narod u utorak uveče imao prilike da vidi za šta se zalažu kandidati.

Istakla je da podijele ne treba da budu u fokusu predsjedničkih kampanja.

Demokratski predsjednik SAD Džozef Bajden je na mreži X naveo da je Haris u debati dokazala da je “najbolji izbor da vodi naciju napred”.

“Ne vraćamo se nazad”, napisao je Bajden.

Bivša prva dama SAD Mišel Obama ocijenila je da ”postoji samo jedan kandidat spreman da bude predsednik” i pozvala glasače da glasaju za Kamalu Haris i potpredsjedničkog kandidata Tima Volca.

Trampov potpredsjednički kandidat Džej Di Vens rekao je da Kamala Haris ”nema suštinu”, dok republikanac ima ”pravu viziju” za SAD.

Dodao je da se Tramp ponosi na svoja postignuća, dok se Haris ”sa razlogom” stidi onoga što je uradila do sada.

Komentatori CNN-a Džejk Taper i Kris Volas zaključili su da je debata bila ”razorna” za Trampa, ocenivši da je za bivšeg predsjednika bila jednako loša kao što je debata u junu bila za Džoa Bajdena.

Anketa CNN-a pokazala je da, nakon debate, 45 odsto birača ima pozitivno mišljenje o Haris, dok 44 odsto ima negativan stav prema potpredsednici.

To je napredak u odnosu na period prije debate, kada je 39 odsto glasača reklo da na Haris gledaju pozitivno.

Istovremeno, stavovi posmatrača debate o Trampu se nisu mnogo promijenili, 39 odsto ga je ocijenilo povoljno, a 51 odsto nepovoljno, slično stavovima prije debate među istim biračima.

Identični udio posmatrača debate, 54 odsto, reklo je da imaju barem izvjesno povjerenje u sposobnosti kandidata da vode državu, a 36 odsto reklo je da ima puno povjerenje u Trampa, dok je 32 odsto birača reklo isto za Haris, prenosi Tanjug.

U junu, samo 14 odsto onih koji su se uključili u predsjedničku debatu između Trampa i Džoa Bajdena izrazilo je puno povjerenje u Bajdenovu sposobnost da vodi državu.

Kada je u pitanju debata u utorak, gledaoci CNN-a su rekli, 42 odsto prema 33 odsto, da je Haris ponudila bolji plan za rješavanje problema zemlje od Trampa, a 22 odsto je reklo da nijedan kandidat nije ponudio dobar plan.

Kandidatkinja demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp suočili su se u prvoj i žučnoj televizijskoj debati u Filadelfiji, u utorak po lokalnom vremenu, boreći se za glasove birača uoči izbora za predsjednika Sjedinjenih Država u novembru. Glavne teme su bile ekonomija i imigracija, kao i ratovi u Pojasu Gaze i Ukrajini.

Prema italijanskom listu “La Repubblica”, nemački kancelar Olaf Šolc priprema mirovni plan koji podrazumeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija.

U tekstu se navodi da kancelar Šolc radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački sto, pod pretpostavkom da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke.

Šolc je takođe rekao da je šokiran poražavajućim rezultatima izbora u dve nemačke države – Tiringiji i Saksoniji – gde je krajnje desničarska partija AfD osvojila većinu.

Kako navodi list, Šolc vidi mogućnost očuvanja svoje pozicije upravo u rešavanju “ukrajinskog pitanja”.

Nemačka je ključna država Zapada

Iako su zemlje BRIKS-a i mađarski premijer Orban nešto već pokušali, ova inicijativa ima mnogo veću težinu. Reč je o inicijativi predstavnika zemlje koja je druga ili treća po važnosti država na globalnom Zapadu, ključna država Evropske unije i najvažniji saveznik SAD na evropskom kontinentu.

Ako se Šolcovoj inicijativi pridruže zemlje Globalnog juga, na čelu sa Kinom i Indijom, verovatnoća mirovnih pregovora značajno raste. Zajedničkoj platformi jedne od vodećih zemalja Zapada, kao i zemalja globalnog Juga, biće gotovo nemoguće suprotstaviti se.

Međutim, to ne znači da će Ukrajina ili Rusija odmah podržati takvu inicijativu ili čak nastaviti vojnu akciju uprkos tome. Štaviše, lideri obe zaraćene zemlje već su dali mnogo izjava u kojima odbacuju teritorijalne kompromise. Osim toga, Kurska ofanziva ukrajinskih snaga dodatno je zakomplikovala ideju o primirju.

Trenutna pozicija

Iako su početni stavovi Kijeva i Moskve u principu poznati kada je reč o pregovorima, jasno je da će, ukoliko do pregovora ipak dođe, morati da se dođe do kompromisa. Isto tako, vraćanjem u ofanzivu u Kurskoj oblasti menja se pregovaračka pozicija. Ideju o primirju duž linije fronta Ruska Federacija ne može prihvatiti jer se linija fronta nalazi i na njenoj međunarodno priznatoj teritoriji.

Iako je Ruska Federacija u svoj sastav uvela četiri ukrajinske pokrajine, postoje vojno-birokratski termini koji jasno određuju mehanizme delovanja, uspostavljene još u jesen 2022. godine.

Dakle, ove četiri oblasti, koje su po međunarodnom pravu ukrajinska teritorija, a integrisala ih je Ruska Federacija (iako ne u potpunosti) su oblasti pod “vojnim stanjem”. U Kurskoj oblasti, kao i u drugim pograničnim oblastima, Rusija je uvela “srednji nivo odgovora”.

U tom smislu, jasno je da Rusija vidi četiri ukrajinska regiona kao predmet pregovora, ali ne i Kursku oblast. To stvara određene probleme u Kremlju kada su u pitanju mirovni pregovori. Ukrajinska diplomatija bi mogla da zatraži od svojih saveznika, uključujući zemlje globalnog juga, da nateraju Rusiju na pregovore.

Od Kurska nema povlačenja

U tom slučaju Rusiji ne bi preostalo ništa drugo nego da ili jasno pokaže da je spremna za dijalog i pregovore, čak i u nepovoljnoj situaciji na terenu, ili odbije da trguje sopstvenom teritorijom. Zemlje koje se smatraju saveznicima Rusije, pre svega Kina, koja je i sama više puta pozivala na pregovore, ne bi bile najsrećnije tom odbijanju.

Tokom celog rata, Kremlj se globalnoj javnosti predstavljao kao stranka koja je spremna za pregovore, ali uz razumevanje da će njegovi zahtevi, kao i realnost na terenu, biti ispoštovani. Međutim, sada kada je situacija na terenu nešto komplikovanija, mogućnost pregovora se odlučno odbacuje.

S druge strane, još se ne zna šta je cilj Kijeva u Kurskoj oblasti. Ako je ideja da se trguje ruskom teritorijom, to je vrlo malo izvesno. Postavlja se pitanje za šta bi Ukrajina menjala tu teritoriju. U vojno-strateškom smislu, to je samo par sela i manjih gradova, koji u ravnopravnoj razmeni Ukrajini ne bi doneli ništa značajno.

Takođe, traženje znatno većeg dela teritorije ili nekog strateškog dela kao što je NE Zaporožje nije sasvim realna opcija. Ali svakako je verovatno da Ukrajina ne namerava da dozvoli Ruskoj Federaciji da okupira teritoriju, a da ne dobije ništa zauzvrat.

Kina i Nemačka su ključne

Sva ova pitanja biće otvorena tek kada Šolcova inicijativa zaživi i ako ga Kina podrži. Kancelar Šolc do sada nije zvanično potvrdio da postoji.

Ako zaista postoji plan nemačke kancelarke i ako se ne radi o još jednoj PR inicijativi, onda bi se ranije pomenuta sporna pitanja otvorila sa mogućnošću rešavanja.

Međutim, za sada i Ukrajina i Rusija, svaka iz svojih razloga, rade na tome da se ovaj plan ne realizuje.

Tursko Ministarstvo pravde informisalo je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara da Sakib Mahmuljin još nije lociran u Turskoj.

Ministarstvo pravde u Savjetu ministara uputilo je molbu turskom Ministarstvu pravde za izručenje Mahmuljina, koga je Sud BiH u aprilu 2022. godine osudio na osam godina zatvora za ratne zločine nad Srbima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

– Molba je upućena na zahtjev Suda BiH u svrhu izvršenja jedinstvene kazne zatvora po pravosnažnoj presudi Sud BiH – rečeno je Srni iz Ministarstvu pravde u Savjetu ministara.

Iz ovog ministarstva navode da se i dalje kontinuirano urgira kod nadležnih tijela Turske da Mahmuljin bude izručen BiH, te da će o odgovoru na molbu za izručenje javnost biti informisana.

Interpol je raspisao 29. novembra 2022. godine crvenu potjernicu za Mahmuljinom.

Sud BiH je dan ranije izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom za kojim, prema bazi Interpola, tragaju 194 zemlje.

Mahmuljin je 23. novembra 2022. godine trebao da pristupi Sudu BiH kako bi preuzeo uputni akt na izdržavanje kazne zatvora.

Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i otišao u Tursku.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odložila je do naredne nedjelje objavljivanje raspodjele portfelja među kandidatima za 26 komesara u novoj Evropskoj komisiji, prenosi Politico pozivajući se na tri neimenovana zvaničnika upoznata sa tom odlukom.

 

Kako navodi, Fon der Lajen je trebalo da se sastane sa liderima različitih političkih grupacija u Evropskom parlamentu, nakon čega se očekivalo da će objaviti sastav naredne Komisije, ali je taj sastanak sada pomjeren za sljedeću nedjelju kada se sastaje Evropski parlament u Strazburu.

Portparol Evropske komisije nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, prenosi Tanjug.

Slovenija je u ponedeljak potvrdila da će bivša ambasadorka te zemlje Marta Kos biti njena kandidatkinja za evropskog komesara, nakon što je Tomaž Vasel povukao svoju kandidaturu, što pomaže Fon der Lajen da ostvari cilj o ravnopravnoj zastupljenosti polova u EP.

Međutim, parlament Slovenije tek treba da potpiše ovu zamjenu kandidata, a to dovodi do pomjeranja objave o narednom sastavu Komisije.

Sa imenovanjem Kos u prijedlogu sastava nove Evropske komisije našlo bi se deset žena od 26 nominovanih za komesare.

Fon der Lajen je ranije zatražila od država članica EU da predlože i muškaraca i ženu kao kandidate za njen budući tim od 26 komesara, osim u slučaju ostanka na funkciji aktuelnog komesara.

Bugarska je jedina zemlja koja je odgovorila na taj zahtjev zbog čega je Fon der Lajen vršila prtisak na najmanje pet manjih zemalja EU da zamjene muške kandidate ženskim.

Rumunija je nedavno imenovala poslanicu u EP Roksanu Minzatu za svju kandidatkinju za komesara, pošto je prvobitno predložila muškog kandidata.

Svih 26 kandidata za komesare mora da odobri Evropski parlament, a očekuje se da će naredna Evropska komisija početi sa radom 1. decembra.

Ljudi koji često osuđuju zločine koji je počinio Treći rajh u isto vrijeme okreću glavu od činjenice da ukrajinska vojska danas nosi nacističke simbole, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

On je održao govor u muzeju Holokausta, koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora Sered na zapadu Slovačke, tokom kojeg je istakao potrebu da nove generacije nauče nešto o zločinima nacista tokom Drugog svjetskog rata prije nego što počnu da pričaju o ukrajinskom sukobu.

“Svi pričamo o fašizmu i nacizmu, dok prećutno tolerišemo jedinice koje se kreću Ukrajinom, imaju veoma jasne oznake i povezane su sa pokretima koje danas smatramo opasnim i zabranjenim. Pošto je to geopolitička borba, nikoga nije briga”, rekao je Fico.

Slovački premijer naveo je da želi da oda počast žrtvama, ali ne “patetičnim govorom” već “pozivom na djelovanje”, prenijela je “Raša tudej”.

“Međunarodna zajednica treba da prizna da trupe koje koriste nacističke oznake i često se ponašaju kao nacisti ne mogu da se bore u Ukrajini”, dodao je Fico, prenosi Srna.

Fico je žestok kritičar postupaka Zapada kojim se podržava borba Ukrajine protiv Rusije, a kao jedan od razloga navodi “ukrajinsku nacističku vezu”.

Kijev smatra herojima ukrajinske nacionaliste koji su sarađivali sa nacističkom Njemačkom, a nacistički simboli i ideologija Trećeg rajha popularni su već decenijama među desničarskim snagama u Ukrajini.

Bataljon “Azov”, koji se tereti za ratne zločine i zvjerstva, poznat je po otvorenom podržavanju bigotizma i rasizma, iako u jedinici koja ga je naslijedila tvrde da su takve članove “izbacili iz svojih redova”.

Ukrajinske snage snimljene su u više navrata sa nacističkim obilježjima na uniformama, uključujući tokom upada u Kursku oblast u Rusiji. Dvojica ukrajinskih vojnika snimala su se dok imitiraju trupe Vermaht i maltretiraju starijeg ruskog civila, koji je proglašen nestalim nakon objavljivanja tog snimka.

Moldavske vlasti uputile su Gaspromu zahtev za korišćenje alternativnog puta snabdevanja gasom zbog nestabilnosti tranzita kroz Ukrajinu, saopštio je sinoć ministar energetike Viktor Parlikov.

“Situacija na gasnoj kompresorskoj stanici Sudža koju kontroliše Ukrajina je zabrinjavajuća. Ne postoje preduslovi za zaustavljanje isporuke gasa čak i ako isteknu sadašnji ugovori ili dođe do havarija na stanici, ali radimo na alternativnim pravcima za snabdevanje gorivom”, rekao je on za TV kanal TV-8.

Prema njegovim rečima, republičke vlasti i kompanija Moldovagaz već su uputili Gaspromu zahteve da razmotri alternativne rute za snabdevanje Moldavije gasom, uključujući tranzit preko Turske.

“Sada čekamo odgovor i razrađujemo detalje, ali glavna računica je da nastavimo tradicionalne isporuke”, objasnio je Parlikov.

On je napomenuo da će transport ruskog gasa kroz Tursku produžiti rutu i ​​povećati cenu isporuke, što će uticati na konačnu tarifu za stanovništvo.

Moldavske vlasti su od oktobra 2023. godine objavile da je desna obala Dnjestra u potpunosti prešla na kupovinu goriva od evropskih dobavljača preko državnog preduzeća Energokom, a ruski gas iz Gasproma se šalje za proizvodnju električne energije u Moldavskoj državnoj oblasnoj elektrani u Pridnjestrovlju, u vlasništvu ruske kompanije Inter RAO, koja obezbeđuje oko 80 odsto potreba Moldavije.

Opozicija tvrdi da moldavske vlasti isti ruski gas prodaju stanovništvu po špekulativnim cenama, ali kroz korupcionaške šeme sa evropskim posrednicima.

U Moldaviji, nakon što su predsednica Maja Sandu i njena vladajuća Partija akcije i solidarnosti došli na vlast, tarife za gas su porasle skoro sedmostruko u 2022. godini, a tarife za struju učetvorostručene. Kriza je izazvala proteste na kojima je zatražena ostavka Sandu i vlade. Prema anketama, ogromna većina stanovnika zemlje smatra da bi predsednik trebalo da ode u Moskvu da pregovara o isporuci gasa po razumnim cenama, preneo je Tas.

 

Turski predsjednik Tajip Erdogan pozvao je Organizaciju za islamsku saradnju /OIS/ da sazove hitan samit na kojem bi se razgovaralo o ratu u Pojasu Gaze i o, kako je rekao, napadima Izraela na Јerusalim.

Erdogan je tokom vikenda pozvao islamske zemlje da formiraju savez protiv onoga što je opisao kao izraelski “ekspanzionizam”.

Govoreći nakon sastanka svog kabineta u Ankari, Erdogan je rekao da Izrael gađa džamiju Al Aksa u Јerusalimu kao dio svoje “ekspanzionističke” akcije.

Turski predsjednik je istakao da su Јerusalim i džamija i kompleks, Јevrejima poznati kao Brdo hrama, “crvena linija” za Ankaru.

OIS ima 57 članica i sebe predstavlja kao kolektivni glas muslimanskog svijeta.

Erdogan je rekao da će se Turska obratiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu zbog ubistva tursko-američke državljanke Ajsenur Ezgi Ejgi od izraelskih trupa tokom protesta na Zapadnoj obali prošle sedmice.