Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Pojačati sankcije Rusiji i podršku ukrajinskoj vojsci

    Zelenski: Pojačati sankcije Rusiji i podršku ukrajinskoj vojsci

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski traži uvođenje sankcija Rusiji i pojačanja za ukrajinsku vojsku prvog dana trilateralnih pregovora u Ženevi.

    “Pojačati pritisak na Rusku Federaciju, pritisak sankcija… i stabilna, brza podrška ukrajinskoj vojsci i protivvazdušnoj odbrani”, napisao je Zelenski na “Iksu”.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je politika slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac svjetskoj ekonomiji.

    Zvaničnici zapadnih zemalja su u više navrata izražavali mišljenje da sankcije Rusiji nisu efikasne.

    Pregovori Rusije, SAD i Ukrajine o rješavanju ukrajinskog pitanja održavaju se danas i sutra.

    Rusku delegaciju predvodi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski, dok će sa američke strane sastanku prisustvovati specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiven Vitkof i savjetnik Džared Kušner.

     

  • Posjeta Rubija mijenja igru u Mađarskoj

    Posjeta Rubija mijenja igru u Mađarskoj

    Kad sam sinoć nazvao mađarskog političara, koji je visoko pozicioniran među trenutnom političkom elitom, i pitao ga kako ocjenjuje posjetu Marka Rubija Budimpešti, uzdahnuo je s očitim zadovoljstvom i rekao: “Bio je to prekrasan dan.”

    Drugi ljudi s kojima sam razgovarao iz tih krugova rekli su slične stvari. Odahnuli su jer su posljednjih sedmica donijeli neke sumnje u stav Donalda Trampa i njegovih ljudi prema mađarskoj izbornoj trci. To sam doživio u januaru kada sam raspravljao o mađarsko-američkim odnosima radeći na dokumentarnom filmu u konzervativnim vašingtonskim redakcijama i think tankovima, i bio sam pogođen distancom prema tim izborima: “Bez obzira ko pobijedi, odnosi između Budimpešte i Vašingtona ostaće izvrsni”, čuo sam nekoliko puta.

    Olakšanje u Orbanovim krugovima
    Učinci velike ofanzive ljudi Petera Magjara, ali i njihovih saveznika, poput uticajnog šefa poljske diplomatije Radoslava Sikorskog, bili su očiti u izgradnji uvjerenja da će vođa stranke Tisza nastaviti Orbanovu liniju o pitanjima od temeljne važnosti za Sjedinjene Države. Tisza je stari, mladi Fidesz, nekorumpiran vlašću – to je glavna propagandna linija ove formacije, i interno i eksterno. Ova linija razmišljanja je lažna, jer iako je Tisza očito dobila odobrenje Brisela za takvo presvlačenje, ono će se završiti nakon izbora. Cilj je ukloniti posljednju prepreku sljedećem koraku prema “produbljivanju evropskih integracija”, tj. daljem smanjenju važnosti i suvereniteta država članica EU. U takvom aranžmanu sve je manje prostora za stajanje na barikadama.

    Zato razumijem radost svojih mađarskih sagovornika. Prilično dosadna konferencija kojoj su prisustvovali premijer Viktor Orban i državni sekretar Marko Rubio pretvorila se u politički proboj kada smo čuli riječi o “zlatnom dobu međusobnih odnosa” koje se nastavlja zahvaljujući “snažnom vođstvu” i posebnom odnosu između mađarskog premijera i američkog predsjednika.

    “Nikome ovdje ne bi trebalo biti tajna kako se predsjednik Tramp osjeća prema vama, kako je s vama komunicirao u svom prvom predsjedničkom mandatu i kako u drugom. Važno je razumjeti koliko su važni odnosi među vođama za odnose među zemljama. Na kraju krajeva, mi smo još uvijek ljudi, još uvijek smo ljudi i ta lična veza koju ste uspostavili s predsjednikom napravila je svu razliku u svijetu”, rekao je Marko Rubio. Kasnije je naglasio: “Predsjednik Tramp duboko je predan vašem uspjehu jer je vaš uspjeh naš uspjeh.”

    Rubio šalje jasne političke poruke
    Teško je zamisliti jasniju podršku. Za svakoga ko je upoznat s mađarskom politikom i odnosima s medijima, bilo je jasno da Rubio odgovara na sve glavne tačke kritika koje je premijeru Orbanu uputila opozicija koju podržava Brisel.

    Mađarska izolacija? Gluposti, Mađarska je poštovana i igra važnu ulogu.

    Jeftinija energija iz Rusije u zamjenu za izdaju evropske zajednice? Ne – zahvaljujući ličnim odnosima s predsjednikom Trampom i dobro prezentovanim argumentima Mađarska je izuzeta od sankcija, a to će se izuzeće produžiti.

    Nedostatak investicija? Evo sporazuma o saradnji na civilnom nuklearnom programu, evo 17 nadolazećih američkih investicija, zahvaljujući Orbanovom ličnom odnosu s Trampom.

    Finansijski problemi? Politička blokada evropskih fondova? Predsjednik Tramp će se lično pobrinuti za to i pomoći u nadoknađivanju gubitaka.

    Ključna pitanja pred izbore
    Ovo je skup ključnih pitanja koja će odrediti ishod izbora u Mađarskoj.

    U završnici prije najtežih izbora za Fidesz, Orban prima snažnu pomoć od Sjedinjenih Država. Rubiova posjeta potvrdila je da američka administracija i u ovom području razbija kalup te je spremna aktivno se boriti za svoje prijatelje. Tačnije, razbija obrazac po kojem to mogu samo demokratske administracije, jer su se pod Obamom i Bajdenom milijarde dolara slijevale u finansiranje ljevičarskih organizacija, direktne političke baze evropske ljevice. Ovaj put podrška je legalna i transparentna.

    Najava dodatne američke pomoći
    Moji mađarski sagovornici ističu dvije specifične odluke koje Rubiova posjeta Mađarskoj priprema kao posebno važne. Prva je posjeta Mađarskoj “nekoga još važnijeg prije izbora”. Datum je najvjerovatnije 21. mart, dan konferencije CPAC Mađarska. Još nije odlučeno hoće li doći potpredsjednik Di Džej Vens ili sam Tramp. Nijedna opcija nije isključena.

    Druga je finansijska pomoć Mađarskoj, o kojoj se već raspravljalo tokom Orbanove posjete Vašingtonu u novembru i koju je Rubio spomenuo u opštim crtama. “Službeno će svi to poricati, ali postoje velike nade da će to biti nešto toliko veliko da će opovrgnuti argument opozicije da Mađarska postaje siromašnija zbog politički motivisanih blokada finansiranja EU”, kaže jedan od mojih mađarskih sagovornika. Takav paket mogao bi se nazvati “finansijskim štitom za Mađarsku” i poprimiti oblik koji bi privredi dao sličan podsticaj kao onaj koji pružaju fondovi EU, bez obzira na to jesu li dobro ili loše potrošeni.

    Bio je to vrlo važan dan za premijera Viktora Orbana i njegovu stranku. U teškoj kampanji suočavaju se s ujedinjenim blokom gotovo cijele opozicije i njenih moćnih medija, s punom snagom evropske ljevice bačene iza Mađarske. Tome doprinosi prirodni umor od iste vlade na vlasti od 2010., što je neobično u demokratijama, privredni rast koji Mađare ne zadovoljava i nervoza zbog strašnog rata koji bjesni u blizini. Tramp i njegovi ljudi ovdje bi mogli prevagnuti.

    Tim više što, suprotno mišljenjima ljevičarskih komentatora, opozicija još nije pobijedila. Čak i prosječna anketa (iako je njena pouzdanost vrlo upitna) pokazuje da se dva bloka približavaju. Petera Magjara sustiže njegov izrazito nepromišljen način života pun neobaveznog seksa i zloupotrebe droga, te njegov skriveni, ali medijski otkriveni ekonomski program, koji, suprotno propagandi, pretpostavlja odstupanje od pro-porodične društvene osjetljivosti Orbanove vlade. Većina analiza takođe ignoriše specifičnosti mađarskog izbornog sistema, s njegovim nacionalnim listama i istovremenim jednomandatnim izbornim jedinicama. Orbanova stranka mogla bi pobijediti u većini njih.

    Skriveni američki uticaj?
    Još važnije, i nešto što niko nikada neće otvoreno reći, Amerikanci takođe imaju skrivene mogućnosti za podršku. Iskreno, ono što ću napisati ne može se dokazati. Ali takođe je teško odbaciti ovu ideju. Njihov uticaj na društvene mreže, putem kojih većina društava dobija informacije i mišljenja, možda je veći nego što mislimo. To sam vidio u Poljskoj prije predsjedničkih izbora.

    Nekoliko sedmica prije izbora, slika glavnih kandidata potpuno se promijenila. Konzervativac Navrocki počeo je djelovati simpatično i kul, dok je liberal Trzaskovski postao predmet ismijavanja. Možda je kampanja jednostavno tako ispala? Ili je možda neko malo prilagodio algoritme? Vjerovatno nikada nećemo saznati, ali kako bismo stvorili pravu sliku, teško je zanemariti taj faktor.

    U svakom slučaju, američka pomoć u kampanji ne može se zanemariti. Sjećam se neformalnog ručka s jednim od američkih diplomata šest mjeseci prije predsjedničkih izbora u Poljskoj. “Stvarno želimo osigurati da sva moć ne padne u Tuskove ruke, nemate pojma koliko”, rekao je. Bio sam zaintrigiran, ali i pun sumnji: Šta bi oni zapravo mogli učiniti? Tusk ima sve medije, novac, podršku Brisela i brutalno je naoružao pravosudni sistem. Ipak, ispostavilo se da mogu učiniti puno.

    Zato nema sumnje da bi posjeta Marka Rubia Budimpešti mogao promijeniti pravila igre. Moglo bi se ispostaviti da Brisel nije jedini glavni grad koji može istaći svoje omiljene kandidate za premijera, piše Mihal Karnovski za “BrusselsSignal”.

  • Tramp poručio: Ukrajina bolje da brzo dođe za pregovarački sto

    Tramp poručio: Ukrajina bolje da brzo dođe za pregovarački sto

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je uoči trilateralnih pregovora u Ženevi da bi Ukrajina “bolje trebala brzo doći za pregovarački sto”.

    “Imamo velike razgovore. Biće vrlo lako”, komentarisao je Tramp trilateralne razgovore koji se održavaju u Ženevi 17. i 18. februara, razgovarajući s novinarima u avionu Air Force One.

    Tramp je dodao da je “Ukrajina bolje da brzo dođe za pregovarački sto”.

    “To je sve što vam govorim”, zaključio je Tramp.

    Rusko izaslanstvo u izmijenjenom sastavu

    U večernjim satima 16. februara ukrajinsko izaslanstvo stiglo je u Ženevu.

    Ruska strana napravila je promjene od prethodnog kruga, a izaslanstvo će sada predvoditi pomoćnik čelnika Kremlja i Vladimira Putina, Vladimir Medinski.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da pregovore sa Amerikom i Rusijom o potencijalnom završetku rata neće usporiti promjene u ruskom pregovaračkom timu, navodi “EuroIntegration”.

  • Britanci nude 4 milijarde funti za infrastrukturu u BiH, nemaju ih kome dati

    Britanci nude 4 milijarde funti za infrastrukturu u BiH, nemaju ih kome dati

    Velika Britanija je putem svoje izvozno-kreditne agencije UK Export Finance (UKEF) stavila na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, ali, prema navodima iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nadležne institucije u BiH do sada nisu pokazale konkretan interes.

    Kako je potvrđeno, još od 2021. godine UKEF nudi finansiranje s rokom otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov da najmanje 20 odsto projekta uključuje britanski udio.

    “Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od opština do entiteta i države, nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja”, naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.

    Projekti u regionu već realizovani

    UKEF je agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja kroz konkurentno finansiranje velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata širom svijeta.

    U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona evra podržalo izgradnju 120 kilometara dugog Moravskog koridora, prilagođenog 5G tehnologiji. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum radi izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture, prenosi Fokus.

    Sastanci bez konkretnih pomaka

    Inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte putne i željezničke infrastrukture u Federaciji BiH pokrenuta je još 30. marta 2023. godine, u vrijeme tadašnjeg premijera Fadila Novalića.

    Prema dostupnim informacijama, s aktuelnim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka, na kojima se razgovaralo o finansiranju i razvoju brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji.

    U razgovore je bila uključena i londonska grupacija ERG International Group, koja je iskazala interes za projekte poput brzih cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom, te Tuzla–Brčko–Orašje.

    Britanski ambasador u BiH Julian Reilly takođe je održao sastanke s premijerom Nikšićem i ministarkom saobraćaja FBiH Andrijanom Katić, kao i niz tehničkih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.

    Međutim, prema dostupnim informacijama, na nivou Tuzlanskog kantona zabilježena je opšta nezainteresovanost za realizaciju predloženih projekata.

    Model “EPC+F” i zakonske prepreke

    Milan Gajić, donedavni regionalni direktor ERG-a, izjavio je da je tokom protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima u BiH model “EPC+F”, koji podrazumijeva projektovanje, izgradnju i aranžiranje finansiranja za državu ili entitet.

    “Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištem u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna). Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se takođe može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina”, pojasnio je Gajić.

    Dodao je da su razgovori s predstavnicima vlasti bili pozitivni, ali bez konkretnih poteza.

    “Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli”, istakao je.

    Prema njegovim riječima, najveća prepreka je Zakon o javnim nabavkama, koji ne predviđa model kombinovanog finansiranja i izgradnje u jednom tenderu. Kao moguća rješenja naveo je donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje bilateralnog G2G sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom.

    Poziv na aktivniji pristup

    Gajić smatra da vlasti moraju aktivnije raditi na rješenju ukoliko žele ovakav model finansiranja.

    “Mislim da vlasti aktivno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljnijih pokušaja”, naglasio je.

    Kao primjer naveo je projekat Moravskog koridora u Srbiji, gdje Bechtel radi po sličnom modelu, uz podršku UKEF-a, uz uslov minimalnog učešća britanskih proizvoda i usluga.

    Za sada, ponuda vrijedna četiri milijarde funti ostaje otvorena, ali bez zvaničnog iskaza interesa iz Bosne i Hercegovine.

  • Maserka umrla na poslu, cijeli dan radila bez pauze

    Maserka umrla na poslu, cijeli dan radila bez pauze

    U spa centru u Sankt Peterburg preminula je maserka (36) porijeklom iz Indonezije, nakon što joj je pozlilo zbog iscrpljenosti na Dan zaljubljenih.

    Prema navodima kolega, žena se 14. februara žalila na umor jer je radila gotovo bez pauze od jutra, jer su svi termini u spa centru bili popunjeni, prenosi Telegraf.rs.

    Nakon što joj je pozlilo, legla je na sto za masažu da se odmori, ali je ubrzo izgubila svijest. Hitno je prevezena u bolnicu, ali je uprkos naporima ljekara nažalost preminula dva sata kasnije.

    Maserka je u Rusiju došla prije šest mjeseci kako bi zaradila novac, a živjela je u okviru spa centra u kojem je radila.

    U Indoneziji je ostavila dvoje maloljetne djece.

    Njena porodica sada čeka zvaničnu dokumentaciju iz bolnice i izvod iz matične knjige umrlih kako bi organizovali transport tijela u Indoneziju.

  • Orban: Zapad živi u iluziji o pobjedi Ukrajine

    Orban: Zapad živi u iluziji o pobjedi Ukrajine

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se sukob u Ukrajini ne bi dogodio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio Donald Tramp, te ocijenio da bez njegovog učešća ne postoji realan put ka okončanju rata.

    Orban je poručio da „mir zahtijeva liderstvo“, navodeći da je Mađarska zahvalna američkom predsjedniku na mirovnim naporima i spremna da bude domaćin mirovnog samita u Budimpešti.

    Govoreći na sastanku sa parlamentarnom frakcijom vladajuće stranke Fides – Mađarski građanski savez, Orban je ocijenio da lideri Zapadne Evrope žive u „svijetu iluzija“, vjerujući da će Ukrajina izaći kao pobjednik iz sukoba sa Rusijom.

    On je naveo da su zapadnoevropski političari spremni da nastave vojnu podršku Ukrajini „dok se Rusija ne iscrpi“, ali je upitao ko može vjerovati da će ruske snage ostati bez kapaciteta prije ukrajinskih. „To je nešto iz svijeta iluzija“, rekao je Orban.

    Mađarski premijer istakao je da ruske rezerve znatno premašuju ukrajinske, čak i uz podršku Evrope, podsjetivši da su 1944–1945. godine mnogi vjerovali da će Moskva uskoro biti uništena, dok je Rusija kasnije postala nuklearna sila.

    Orban je postupke zapadnoevropskih političara ocijenio kao neodgovorne, uz tvrdnju da produžavaju sukob i ometaju njegovo mirno rješavanje, ponovivši da je za postizanje mira potrebno snažno političko liderstvo.

  • Petoro mladih stradalo u požaru kod Barselone

    Petoro mladih stradalo u požaru kod Barselone

    Pet osoba je poginulo, a četiri su lakše povrijeđene u požaru koji je izbio u petospratnoj stambenoj zgradi u Manleuu kod Barselone, objavio je list “El Pais”.

    Vjeruje se da su sve žrtve bile mlade osobe, a moguće je da su neki bili i maloljetnici.

    Požar je prijavljen sinoć u 21.10, a izbio je u ostavi na krovu zgrade u ulici Montseni.

    Vatrogasci su poslali 13 ekipa na lice mjesta, a vatra je ugašena u 21.41.

    Uzrok požara za sada nije poznat.

    Prema navodima, najmanje četiri žrtve su se nalazile u prostoru gdje je požar izbio i nisu uspjele da pobjegnu iz razloga koji se još utvrđuju.

    Proces identifikacije tijela biće završen danas, a prema pisanju medija, neka tijela su izgorjela do neprepoznatljivosti.

    Istražna jedinica “Mossos d'Esquadra” pokrenula je istragu o uzroku požara.

    Sve povrijeđene osobe zadobile su lakše povrede i nisu hospitalizovane.

    Predsjednik katalonske vlade Salvador Illa izrazio je saučešće porodicama nastradalih i poželio brz oporavak povrijeđenima, dok je gradonačelnik Manleua Arnau Rovira proglasio trodnevnu žalost.

    Zastave će biti spuštene na pola koplja, a minut ćutanja zakazan je za utorak u 19 časova ispred Gradske kuće.

    Prema podacima Civilne zaštite, tri porodice su privremeno smještene u hotel u Manleuu, dok su se ostali stanari vratili u svoje domove, prenosi Telegraf.

     

     

     

  • Tramp traži od Ukrajine da “brzo” postigne dogovor sa Rusijom

    Tramp traži od Ukrajine da “brzo” postigne dogovor sa Rusijom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pojačao je pritisak na Ukrajinu da “brzo” postigne sporazum sa Rusijom uoči pregovora koje su Sjedinjene Države organizovale u Ženevi.

    – Ukrajini je bolje da brzo dođe za pregovarački sto – rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Vašington.

    Tramp se zalaže za okončanje sukoba koji je počeo u februaru 2022. godine, ali dvije prethodne runde pregovora uz posredovanje SAD u Abu Dabiju nisu donijele napredak, ocjenjuje Gardijan.

    Moskva je tokom razgovora insistirala na teritorijalnim i političkim ustupcima Ukrajine, koje je Kijev odbacio kao ravne kapitulaciji.

    Američku delegaciju u Ženevi predvodiće Trampov izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet DŽared Kušner, dok će ruski tim predvoditi bivši ministar kulture Vladimir Medinski.

  • Pucnjava na hokejaškoj utakmici mladih u Americi (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)

    Pucnjava na hokejaškoj utakmici mladih u Americi (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)

    Najmanje dvije osobe su ubijene, a tri su teško ranjene u pucnjavi koja je u ponedjeljak prekinula omladinsku hokejašku utakmicu u gradu Povataket u američkoj saveznoj državi Rod Ajlend, saopštila je policija.

    Prema informacijama nadležnih, osumnjičeni napadač je nakon što je otvorio vatru izvršio samoubistvo. Dva policijska zvaničnika upoznata sa istragom navela su da se sumnja kako je napadač ciljao članove svoje porodice. Istraga je u toku.

    Šefica policije u Povataketu Tina Gonsalves identifikovala je osumnjičenog kao Roberta K. Dorgana, koji je, kako je navela, koristio ime Roberta Esposito.

    Haos tokom utakmice

    Prema navodima policije, pucnjava je izbila oko 14.30 časova po lokalnom vremenu u dvorani „Linč arena“, i to tokom prve trećine utakmice srednjoškolskih timova.

    Snimci servisa za prenos omladinskih sportskih događaja pokazuju trenutak kada se iza jedne od klupa za igrače začula rafalna paljba. Na snimku se vidi kako igrači oba tima liježu na led tražeći zaklon, dok se čuje najmanje desetak hitaca. Igrači i treneri potom su potrčali ka izlazima iz prostora za klupe.

    Prema izvještajima lokalnih medija, dio srednjoškolaca skočio je na led i krenuo ka vratima koja vode u svlačionice, pokušavajući da se skloni na sigurno.

    Hrabri građanin

    Američki senator iz Rod Ajlenda Džek Rid naveo je na društvenim mrežama da je jedan prisutni građanin pokušao da razoruža napadača na tribinama.

    „Vjerovatno je upravo ta hrabra intervencija dovela do brzog okončanja ove tragične situacije“, izjavila je Gonsalves na večernjoj konferenciji za medije.

    Troje ranjenih u kritičnom stanju

    Tri osobe sa prostrelnim ranama prevezene su u bolnicu Rod Ajlend, gdje se nalaze u kritičnom stanju, saopštio je bolnički sistem. Riječ je o istoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj su liječene žrtve pucnjave na Univerzitetu Braun u decembru prošle godine.

    Policija pokušava da utvrdi tačan slijed događaja koji su prethodili dolasku patrola u dvoranu.

    Učenici bezbjedni

    U trenutku pucnjave u areni su igrala dva tima sastavljena od učenika iz više škola. Školske vlasti saopštile su da među učenicima nema povrijeđenih.

    „Na sreću, svi učenici koji su učestvovali u utakmici su bezbjedni“, izjavio je nadzornik Džozef B. Goho iz Sjevernog Providensa.

    Preliminarne informacije, kako je ranije navedeno, ukazuju da su u incident bili uključeni roditelji učenika.

    Škole Koventri i Sent Rafael akademija takođe su potvrdile da su svi njihovi učenici na sigurnom.

    Novi talas nasilja

    Ova tragedija dolazi samo dva mjeseca nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, udaljenom oko osam kilometara od mjesta posljednjeg napada, kada su ubijena dva studenta, a devet osoba je ranjeno.

    Prema podacima organizacije Gun Violence Archive, riječ je o 41. masovnoj pucnjavi u Sjedinjenim Američkim Državama u prvih 47 dana ove godine.

    Gradonačelnik Providensa Bret Smajli poručio je da je „ovakvo nasilje, posebno na mjestu namijenjenom porodicama i mladima, poražavajuće“.

    Kongresmen Gejb Amo ocijenio je da je „užasno što će uspomena na seniorsko veče srednjoškolskih hokejaških timova, uz porodice iz cijelog Rod Ajlenda, ostati obilježena tragedijom“.

    Senator Šeldon Vajthaus naveo je da je riječ o „još jednom nepotrebnom užasu za djecu“, dok je senator Rid poručio da „djeca i porodice treba da budu bezbjedni na sportskim događajima, a ne izloženi oružanom nasilju“, prenosi CNN.

    U istragu uključene i savezne agencije

    U istrazi učestvuju i agenti Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive (ATF), koji pružaju podršku lokalnim organima reda. Državna policija Rod Ajlenda, kao i policija Providensa, takođe su angažovane na rasvjetljavanju okolnosti ovog napada.

    Policija je apelovala na građane da dostave sve informacije koje bi mogle pomoći u istrazi, dok zajednica Rod Ajlenda još jednom pokušava da se oporavi od šoka izazvanog nasiljem u prostoru koji je do sada smatran sigurnim utočištem za djecu i porodice.

     

  • Dmitrijev ismijao visoku predstavnicu EU nakon njenog govora u Minhenu

    Dmitrijev ismijao visoku predstavnicu EU nakon njenog govora u Minhenu

    Direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev ismijao je visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaju Kalas, koja je pozvala Evropljane da se okupe na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, citatom iz stripa Marvel.

    “Kaja Kalas, najviši diplomata EU, obećala je da će do kraja svog mandata postati pametnija i početi da čita knjige. Ona pokazuje značajan napredak – već je počela da čita Marvelove stripove i citira ih. Samo tako nastavi, Kaja!”, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X, povodom izjave Kalas koja se pozvala na popularnu frazu iz Marvelovih “Osvetnika”, prenosi Tanjug.

    “Želim da počnem sa izvijesnim priznanjem za naslov ovog panela inspirisan Marvelom: Evropljani se okupljaju”, poručila je Kalas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    Dmitrijev je takođe objavio fotografiju Kalas u kostimu superheroja, komentarišući da “heroje očigledno oblikuje put kojim idu, a ne urođena inteligencija koju posjeduju”, aludirajući da poruku šefice evropske diplomatije na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da “heroje stvaraju putevi koje biraju, a ne moći kojima su obdareni”.

    Na Minhenskoj konferenciji, 62. po redu, održanoj od 13. do 15. februara, okupilo se više od 50 šefova država i vlada, među kojima su bili predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji, kao i američki državni sekretar Marko Rubio, koji je predvodio delegaciju SAD.

    Tokom trodnevnih razgovora u fokusu su bili transatlantski odnosi i budućnost Zapada.