VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran je tokom aktuelnih nuklearnih pregovora u Ženevi iznio nove prijedloge, uključujući privremenu pauzu u obogaćivanju uranijuma i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Vol strit džurnal.

    Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60 odsto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Vašingtona u vezi sa iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.

    Iranski zvaničnici su, takođe, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.

    Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Vašington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.

    Predsjednik Donald Tramp, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regionu, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.

    „Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum“, rekao je Tramp novinarima.

    Državni sekretar Marko Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.

    Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Hamid Ganbari izjavio je da je Teheran spreman da razgovara o poslovnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući naftu i gas, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.

    Ministar spoljnih poslova Abas Aragči kazao je da je u Ženevu stigao sa „konkretnim idejama“ za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da „pokoravanje pred prijetnjama“ nije opcija.

    Iran je takođe predložio uspostavljanje regionalnog konzorcijuma za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.

    Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Vašington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.

    Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Tramp povukao je Sjedinjene Američke Države iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.

    Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su povećale vojno prisustvo u regionu, raspoređujući nosače aviona Džeral R. Ford i Abraham Linkoln, zajedno sa dodatnim pomorskim i vazdušnim kapacitetima.

    Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Vašington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranijuma, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.

  • Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Prvog dana trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Ženevi o rješavanju sukoba u Ukrajini sastanci su trajali više od četiri sata, prema nekim izvorima više od šest sati i bili su veoma napeti.

    U hotelu Interkontinental sastale su se delegacije tri zemlje, tim Rusije činilo je više od 20 ljudi, na čelu sa Vladimirom Medinskim.

    Oni su dobili jasne upute od predsjednika Vladimira Putina, dok, s druge strane, ukrajinska delegacija nije bila tako složna.

    Navodno su se, prije samog sastanka, pojavile ozbiljne nesuglasice, između Kirila Budanova, šefa kabineta lidera kijevskog režima Vladimira Zelenskog i ostatka delegacije.

    Kako pišu zapadni mediji, Budanov smatra da bi brz sporazum sa Rusijom pod okriljem Vašingtona bio povoljniji za Kijev, jer bi se “prozor mogućnosti uskoro mogao zatvoriti”, dok drugi predstavnici ukrajinske delegacije u Ženevi, koji su i dalje pod uticajem stavova bivšeg šefa kijevske administracije Andreja Јermaka, nisu skloni takvom scenariju.

    Prema informacijama sa lica mjesta, pregovori su bili izuzetno intenzivni.

    – Sastanci u Ženevi imali su bilateralni i trilateralni karakter. Dijalog se odvijao u formatu rusko-američkih, rusko-ukrajinskih, kao i rusko-američko-ukrajinskih pregovora – naveo je izvor iz pregovaračkog tima za RT.

    Prije svega, viđene su provokacije ispred samog hotela, kada se nekolicina ukrajinskih aktivista okupila i vređala ruske novinare.

    Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov, šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je u saopštenju da su se današnji razgovori fokusirali na “praktična pitanja i mehaniku mogućih odluka”.

    – Velika pitanja, veliki kompromisi – rekao je izvor TASS-a upitan o tome šta je bilo na stolu.

    Agencija RIA Novosti kontaktirala je Trejsi Braun, američkog stručnjaka za govor tijela, koja je analizirala snimke iz predvorja hotela.

    – Mogu da kažem samo jedno – niko iz redova ukrajinske delegacije nije zadovoljan. Namrštene obrve, stisnute ili blago spuštene usne… Ne žele ničega da se odreknu – rekla je Trejsi Braun.

    TASS je prethodno naveo da će se pregovori odvijati o najmanje pet pitanja: teritorijalnom, vojnom, političkom, ekonomskom, kao i o “različitim aspektima bezbjednosti”.

    Zelenski je naravno ponovo optužio Rusiju da joj “odgovara rat”, iako je “Ukrajina spremna za mir”, a onda i navodno svojoj pratnji poručio da organizuje direktan sastanak sa Putinom.

    Američki “Aksios” piše i da je Zelenski takođe spreman da razgovara o povlačenju trupa iz Donbasa, pod uslovom, kako dodaju, da Rusija povuče svoje snage na uporedivu udaljenost.

    Predstavnici Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije doputovali su u Ženevu, iako Evropska unija nije bila pozvana za pregovarački sto.

    Oni su, kao i više puta ranije, pokušali da se umiješaju u pregovore, zbog čega su doputovali u švajcarski grad, ali u tome nisu uspjeli.

    – Danas su, na marginama pregovora, planirani razgovori evropskih savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa delegacijama Ukrajine i SAD. Njemačka, Francuska, Britanija i Italija posmatraju treću pregovaračku sjednicu, koja slijedi nakon prve dvije održane u Abu Dabiju – rekao je izvor agencije RIA Novosti.

    Na čelu nepozvane britanske delegacije nalazi se DŽonatan Pauel, koji je svojevremeno rekao da je NATO postupio ispravno bombardovanjem Јugoslavije i priznao da je London vršio pritisak na SAD da izvedu i kopnenu operaciju protiv srpskih snaga.

    – Klintonova administracija oklijevala je da pošalje kopnene trupe nakon onoga što se dogodilo u Somaliji. Vršili smo pritisak, jer smo bili u pravu kada smo vjerovali da se rat ne može dobiti iz vazduha. Uradili smo pravu stvar i (predsjednik Srbije Slobodan) Milošević je srušen. Ali nikada nismo uspjeli da obezbijedimo podršku UN za rat zbog ruskog veta – rekao je tada Pauel.

    Pregovori se nastavljaju u srijedu, ali još nije poznato da li će biti riječi o teritorijalnim ustupcima, najvećoj tački sporenja dvije suprotstavljene strane.

    Inače, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin poručio je nedavno u intervjuu za TASS je da je Moskva pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju.

    – Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara – istakao je ruski zvaničnik.

  • Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana koji obuhvata investicije vrijedne 550 milijardi dolara.

    – Јapan sada zvanično i finansijski otpočinje prvi set investicija u okviru svoje obaveze da uloži 550 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, što je dio našeg Istorijskog trgovinskog sporazuma za revitalizaciju američke industrijske baze, stvaranje stotina hiljada odličnih američkih radnih mjesta i jačanje naše nacionalne i ekonomske bezbjednosti kao nikada do sada – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    On je najavio tri “ogromna” projekta u strateškim oblastima nafte i gasa u Teksasu, proizvodnje električne energije u Ohaju i kritičnih minerala u DŽordžiji.

    – Obim ovih projekata je toliko veliki da se ne bi mogao realizovati bez jedne veoma posebne reči – tarife. Gasna elektrana u Ohaju biće najveća u istoriji, postrojenje za tečni prirodni gas u Američkom zalivu će pokrenuti izvoz i dalje unaprijediti energetsku dominaciju naše zemlje, a naše postrojenje za kritične minerale će okončati našu glupu zavisnost od stranih izvora – rekao je Tramp.

  • Zelenski traži sastanak sa Putinom

    Zelenski traži sastanak sa Putinom

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak uveče, 17. februara, da je ukrajinskom pregovaračkom timu u Ženevi naložio da pokrene pitanje budućeg sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ocijenio da je takav sastanak najbolji način da se postigne proboj u mirovnim pregovorima.

    Rusija želi da okonča rat

    Zelenski je u telefonskom intervjuu za Aksios rekao i da su mu američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, koji predvode američku delegaciju na pregovorima u Ženevi, rekli da Rusija iskreno želi da okonča rat i da bi trebalo da koordinira sa svojim pregovaračkim timom na toj osnovi prije razgovora, ali da je on mnogo pesimističniji.

    Dodao je da „nije fer“ to što američki predsjednik Tramp javno poziva Ukrajinu, a ne Rusiju, da napravi ustupke radi mira, te da se do trajnog mira ne može doći tako što bi se „dala pobjeda“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    „Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka“, rekao je Zelenski.

    Američki prijedlog

    Aksios navodi da su američki učesnici u pregovorima predložili da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje trenutno drže i da dozvole da to područje postane demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“, dok Vašington nije zauzeo stav o tome koja bi zemlja imala suverenitet nad tom teritorijom.

    Zelenski je kazao da je spreman da razgovara o povlačenju ukrajinskih trupa, ali je pozvao Moskvu da povuče svoje snage na ekvivalentnu udaljenost i odbacio rusku pretenziju na suverenitet nad zonom Donbasa.

    Prema njegovim riječima, tokom pregovora koji su juče održani u Ženevi, ruski zvaničnici su obećali da će se konsultovati sa Moskvom i vratiti sa detaljnim stavom o teritorijalnom pitanju.

    Dogovor za referendum

    Zelenski je naveo i da su se Vašington i Kijev složili da svaki sporazum mora biti predstavljen ukrajinskom narodu na referendumu, kao i da vjeruje da bi taj sporazum, ukoliko bi podrazumijevao jednostavno povlačenje ukrajinske strane iz Donbasa, bio odbijen.

    „Emotivno, ljudi ovo nikada neće oprostiti. Nikada. Neće oprostiti… meni, neće oprostiti (SAD)“, rekao je Zelenski.

    Ocijenio je da bi ukrajinski narod prihvatio sporazum kojim bi se zamrznule trenutne linije fronta u Donbasu, kao što je plan u dva druga ukrajinska regiona gdje je Rusija zauzela teritoriju.

    „Mislim da ako u dokument stavimo… da ostajemo tamo gdje ostajemo na liniji kontakta, mislim da će ljudi to podržati na referendumu. To je moje mišljenje“, istakao je Zelenski.

    Predsjednički izbori

    Zelenski je rekao i da je moguće da se novi predsjednički izbori u Ukrajini održe uz referendum o mirovnom sporazumu sa Rusijom.

    Prema njegovim riječima, izbori bi se eventualno mogli održati tokom krhkog primirja, dok bi on mogao da učestvuje na njima.

    „Zavisiće od ljudi. Vidjećemo šta žele“, kazao je Zelenski.

    Pristanak na primirje

    Dodao je da je Rusija, za sada, pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina organizovala i održala nacionalne izbore, umjesto 60 dana koliko Zelenski smatra da je potrebno.

    Zelenski je rekao da je ruski stav o jednodnevnom primirju za održavanje izbora apsurdan i da je mogući pokazatelj da Moskva nije spremna za istinski mir, prenosi Tanjug.

  • Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da će Ukrajinci odbaciti potencijalni mirovni sporazum ako on uključuje jednostrano povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa.

    Istovremeno, Zelenski vjeruje da ako sporazum uključuje zamrzavanje trenutnih linija fronta u regionu, Ukrajinci bi ga mogli prihvatiti.

    On je ocijenio da nije fer da američki predsjednik Donald Tramp javno zahtijeva ustupke od Kijeva zarad mirovnog sporazuma, a to ne traži od Moskve.

    – Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka – naveo je Zelenski, nakon što je Tramp ranije ovog mjeseca rekao da Zelenski treba da načini korak ka mirovnom sporazumu.

    Zelenski je intervjuu za “Aksios” rekao da su se Sjedinjene Države i Ukrajina saglasile da svaki sporazum mora biti podnesen na referendum. On nije isključio mogućnost da će predsjednički izbori biti raspisani uz referendum.

    Zelenski je rekao i da je upozorio specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa, i zeta DŽareda Kušnera da ne vrše pritisak na njega da podrži mirovni sporazum koji bi ukrajinski građani smatrali “neuspješnom pričom”.

    Zelenski je dodao da su ga američki zvaničnici ohrabrili da koordinira sa svojim timom prije pregovora, kao i da američka strana vjeruje da je Rusija iskreno zainteresovana za okončanje sukoba.

    “Aksios” je objavio da je Vašington predložio da se ukrajinske trupe povuku iz područja Donbasa koje trenutno kontrolišu i da teritorija postane demilitarizovana “slobodna ekonomska zona”, bez preciziranja koja bi država imala suverenitet nad tim područjem.

    Kako navodi “Aksios” Zelenski je spreman da razgovara o povlačenju snaga, pod uslovom da i Moskva povuče svoje trupe na istu udaljenost i da ne polaže pravo na suverenitet nad tom zonom.

    Ženeva je danas bila domaćin razgovora predstavnika SAD, Ukrajine i Rusije, a delegacije su se saglasile da sutra nastave pregovore.

  • Vatikan odbio učešće u Trampovom Odboru za mir

    Vatikan odbio učešće u Trampovom Odboru za mir

    Sveta Stolica neće učestvovati u Odboru za mir koji je inicirao američki predsjednik Donald Tramp, izjavio je državni sekretar Vatikana kardinal Pjetro Parolin, naglasivši da takva inicijativa nije primjerena ulozi Vatikana i da rješavanje međunarodnih kriza treba da bude u nadležnosti Ujedinjene nacije.

    Sastanak povodom Lateranskih ugovora

    Parolin je izjavu dao na marginama bilateralnog sastanka sa Vladom Italija u Palati Boromeo u Rimu, sjedištu ambasade Italije pri Vatikan, povodom godišnjice potpisivanja Lateranskih ugovora, prenio je “Vatican News”.

    Nedoumice oko rada Odbora

    Odgovarajući na pitanja novinara o učešću Italije kao posmatrača u Odboru za mir, Parolin je naveo da postoje određene tačke koje izazivaju nedoumice.

    – Postoje kritične tačke koje bi zahtijevale dodatna objašnjenja. Važno je da se pokušava pronaći odgovor, ali za nas postoje pitanja koja bi trebalo razjasniti – rekao je on.

    Stav Vatikana: UN imaju ključnu ulogu

    Državni sekretar Vatikana istakao je da Sveta Stolica smatra kako bi kriznim situacijama na međunarodnom nivou prije svega trebalo da upravljaju Ujedinjene nacije, naglašavajući da je riječ o stavu na kojem Vatikan dugoročno insistira.

    Plan Odbora i tema prvog sastanka

    Inicijativu za formiranje Odbora za mir pokrenuo je Donald Tramp, a prema njegovom planu to tijelo bi nadziralo privremenu upravu u Pojasu Gaze, uz mogućnost proširenja mandata i na druge konflikte.

    Prvi sastanak Odbora zakazan je za četvrtak u Vašingtonu, a glavna tema biće obnova Gaze.

    EU i Italija u ulozi posmatrača

    Italija i Evropska unija najavile su da će njihovi predstavnici prisustvovati u svojstvu posmatrača, bez formalnog pristupanja tom tijelu.

    Papa Lav XIV, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, pozvan je u januaru da se priključi radu Odbora za mir.

  • Donja Saksonija proglasila AfD za ekstremističku grupu

    Donja Saksonija proglasila AfD za ekstremističku grupu

    Obavještajna služba njemačke pokrajine Donja Saksonija klasifikovala je danas (17.februara) ogranak krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao “ekstremistički”.

    Takođe, podigla ga je na nivo “objekta nadzora od posebnog značaja”, čime se omogućava širi spektar mjera praćenja zbog sumnje na desničarski ekstremizam, saopštili su pokrajinski zvaničnici.

    Ministarka unutrašnjih poslova Donje Saksonije Danijela Behrens i šef pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka Dirk Pejril objavili su odluku na konferenciji za novinare u Hanoveru, prenio je danas Dojče vele.

    “Najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma”

    Behrens je navela da procjena obavještajne službe pokazuje da “najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma” i da ogranak AfD u toj pokrajini može da se svrsta u tu kategoriju.

    Ona je optužila tu stranku da “sa prezirom” tretira državne institucije, zagovara takozvanu “remigraciju” miliona ljudi i osobe migrantskog porijekla predstavlja kao građane drugog reda.

    Prema navodima pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka, AfD je podignut sa drugog na treći, najviši nivo trostepene skale posmatranja, što znači da je sada “potvrđeno desnoekstremističko nastojanje”.

    Time se snižava prag za primjenu obavještajnih mjera, uključujući upotrebu prikrivenih saradnika i pojednostavljeno praćenje telekomunikacija.

    Behrens je istakla da će zbog nove klasifikacije biti potrebno provjeriti pojedinačne slučajeve, jer ekstremisti ne mogu biti državni službenici.

    Obavještajna služba navodi da je oko 850 od približno 8.000 članova AfD u Donjoj Saksoniji identifikovano kao desni ekstremisti.

    Slične klasifikacije u drugim pokrajinama

    Slične klasifikacije već važe za ogranke AfD u drugim njemačkim pokrajinama, kao i za stranku na saveznom nivou, iako AfD tu odluku osporava pred sudovima.

    AfD je na pokrajinskim izborima u Donjoj Saksoniji 2022. godine osvojio 11 odsto glasova i trenutno je druga po veličini opoziciona stranka u toj pokrajini, prenosi Tanjug.

    Uprkos oznaci ekstremizma, stranka je na prošlogodišnjim saveznim parlamentarnim izborima postala najveća opoziciona partija.

  • Novi zakon talibana: Život pijetla vrijedi više od života Avganistanke

    Novi zakon talibana: Život pijetla vrijedi više od života Avganistanke

    Talibani su usvojili zakon koji život pijetla čini vrednijim od života žene u Avganistanu.

    Vrhovni vođa Avganistana i vođa talibana Mula Hajbatulah Ahundzada izdao je novi radikalni zakon o krivičnom postupku.

    Organizacija za ljudska prava iz Ravadara objavila je dokument na svojoj veb-stranici, upozoravajući da zakon sada legalizuje diskriminaciju na osnovu pola, religije i klase, kao i ropstvo, ubijanje disidenata i nasilje, posebno nad ženama i djecom.

    Zakonu nedostaju mnogi pravni principi koji se smatraju fundamentalnim širom svijeta, kao što su puno pravo na odbranu, vladavina prava, jednakost pred zakonom i pretpostavka nevinosti optuženog.

    15 dana zatvora ako muž pretuče ženu

    Međutim, on podrazumijeva gotovo neograničenu moć muževa nad ženama, roditelja nad djecom i nastavnika nad učenicima.

    Evo jednog primjera koji je privukao pažnju mnogih organizacija za ljudska prava i feminističkih organizacija.

    Žena ne smije posjetiti ni rodbinu bez muža. Foto Tanjug/AP

    Član 32 zakona kaže: “Ako muž prekomjerno tuče svoju ženu, što rezultira prelomima, ranama ili modricama na njenom tijelu, i ako žena dokaže opravdanost svoje žalbe sudiji, muž se smatra kriminalcem. Sudija ga mora osuditi na 15 dana zatvora”.

    S druge strane, prema članu 70: “Svako ko primorava životinje (pse, kamile, ovce i slično) ili ptice (kokoške, prepelice, jarebice) na borbu smatra se kriminalcem. Sudija će ga osuditi na pet mjeseci zatvora.” Ukratko, organizovanje, recimo, borbe pijetlova je teži zločin od nanošenja tjelesnih povreda ženi.

    Gotovo nemoguće dokazivanje nasilja

    Čak i kada nasilje pređe taj prag, presuda zavisi od toga da li žena može da dokaže zlostavljanje na sudu – pokazujući svoje povrede sudiji.

    To je gotovo nemoguće jer su žene obavezne da u javnosti budu potpuno pokrivene.

    Takođe, moraju da se pojave pred sudom u pratnji muža ili muškog staratelja, iako je u većini slučajeva upravo muž nasilnik.

    Isti propisi dozvoljavaju da udata žena bude osuđena na do tri mjeseca zatvora ako posjeti rodbinu bez dozvole muža, čak i ako bježi od nasilja.

    Talibani, kao i oko polovina svih muslimana u svijetu danas, pridržavaju se teološke i pravne doktrine poznate kao hanefijski mezheb, ali je u Avganistanu sada usvojeno radikalno tumačenje ove škole.

    Razmatrani izvori prava, od najvažnijih do najmanje važnih, jesu Kuran, Hadis, mišljenja saputnika i najbližih sljedbenika proroka Muhameda, analogije sa već riješenim pravnim pitanjima, razmatranja svrsishodnosti i lokalni sekularni običaji.

    Talibani odbacuju moderne pravne principe kao što su jednakost pred zakonom, pretpostavka nevinosti ili pravo na odbranu, koje opisuju kao “inovacije”, što je za njih praktično ravno jeresi.

    Sudija izriče kaznu po svom nahođenju

    Pored toga, novi zakon ostavlja dosta prostora za tazir. To je institucija islamskog prava prema kojoj, kada se djelo smatra zločinom, ali kazna nije eksplicitno propisana zakonom, sudija je izriče po sopstvenom nahođenju.

    Štaviše, u mnogim slučajevima sudija nije sudija već birokrata, i svaki musliman koji vidi da neko radi nešto “pogrešno” ima pravo, pa čak i obavezu, da preduzme mjere, uključujući nasilje, kako bi “spriječio porok”.

    Međutim, zakon ne sadrži stroge kriterijume za to šta predstavlja “grešno” djelo, tako da svako može da ga tumači kako želi.

    Klasna podjela društva

    Pored toga, ovaj zakon legalizuje ropstvo, podjelu društva na klase, “rodni aparthejd” i nasilje. Optimisti će uzvratiti da stručnjaci za talibanski pokret tvrde da je sve ovo već uspostavljeno i legalizovano prethodnim talibanskim zakonima.

    Na primjer, već postoji klasna podjela društva na ulame (vjerske učenjake), ašraf (plemstvo, uključujući plemenske starješine i trgovce) i srednju i nižu klasu stanovništva.

    Novi zakon ne uvodi ovu podjelu, već polazi od činjenice da je društvo tako strukturirano, a to je zato što su tumači zakona to pretpostavili prije više od hiljadu godina.

    Na primjer, Zakon o promociji vrline i sprečavanju poroka iz 2024. godine jedan je od temelja talibanskog pravnog sistema, a propisuje obaveznu molitvu pet puta dnevno, zabranjuje muslimanima da se sprijateljuju sa nemuslimanima.

    Takođe, uvodi strogu vjersku cenzuru, zabranjuje muziku i ples, zahtijeva od žena da kriju svoja lica i glasove od nepoznatih muškaraca i zabranjuje im da napuštaju kuću bez staratelja.

    Talibani vratili vlast 2021. godine

    Na čelu talibana, otkako su vratili vlast u Avganistanu 2021. godine nakon povlačenja američkih trupa, nalazi se Ahundzada, koji je takođe i šef države.

    Novi radikalni zakon talibana legalizuje ropstvo i nasilje. Foto Tanjug/AP

    Godine 2017. Ahundzadin sin je postao bombaš samoubica kada je džipom punim eksploziva uletio u kontrolni punkt proameričke vlade u provinciji Helmand na jugu Avganistana.

    Ahundzada ne samo da je znao za to, već je i blagoslovio svog sina za tu akciju.

    Kao vrhovni vođa, Ahundzada zvanično nije odgovoran nikome osim Alahu, a njegova naređenja su nesumnjiva. Izuzetno rijetko se pojavljuje u javnosti. Poznate su samo dvije njegove fotografije i nekoliko audio-snimaka njegovih govora, uglavnom propovijedi u džamijama u Kandaharu.

  • Lukašenko: Vrijeme je za blok protiv sankcija

    Lukašenko: Vrijeme je za blok protiv sankcija

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u utorak je izrazio podršku ruskoj ideji ujedinjenja svih zemalja koje se suočavaju sa sankcijama, izvijestila je državna novinska agencija “Belta”.

    Inicijativa Moskve i odgovor Minska
    Lukašenko je na sastanku vlade objasnio da ga je rusko Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo kao predsjednika Vrhovnog državnog savjeta kako bi razmotrio to pitanje i “nekako ujedinio sve one koji su pod sankcijama”.

    “Uvjerili smo i Kinu. Ne treba im uvjeravanje; razumiju da će oni biti sljedeći”, dodao je.

    Lukašenko je izjavio da je 50 zemalja trenutno pod direktnim sankcijama, što indirektno utiče na “stotine država”.

    Poruka Zapadu: Ujedinjeni protiv sankcija
    “Ako se ujedinimo i postignemo dogovor, oni koji su nam nametnuli sankcije biće uplašeni”, utvrdio je bjeloruski čelnik, prenosi “Anadolija”.

  • Teheran prijeti: Potopićemo američke brodove

    Teheran prijeti: Potopićemo američke brodove

    Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upozorio je u utorak da bi američki ratni brodovi trenutno raspoređeni u Perzijskom zalivu “mogli biti potopljeni na dno mora”.

    “Najjača vojska na svijetu mogla bi dobiti šamar od kojeg se neće moći oporaviti”, rekao je Hamnei na događaju u Teheranu, referišući se na tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington ima “najjaču vojsku” na svijetu.

    Hamnei je nastavio:

    “Stalno govore da smo poslali ratni brod prema Iranu. Pa, ratni brod je zaista opasna mašina, ali opasnije od ratnog broda je oružje koje ga može potopiti na dno mora”, dodao je.

    Oštra poruka Teherana Vašingtonu
    Hameneijev komentar uslijedio je nakon nedavnih Trampovih prijetnji Teheranu i gomilanja američke vojske u regiji usred pojačanih napetosti.

    Američko gomilanje snaga u Zalivu
    U petak je Tramp rekao da će se USS Gerald R. Ford, opisan kao najveći svjetski nosač aviona, uskoro uputiti u regiju ako pregovori između Vašingtona i Teherana propadnu.

    “U slučaju da ne postignemo dogovor, trebaće nam”, rekao je Tramp. “Uskoro će krenuti.”

    USS Abraham Lincoln i flota razarača već su stacionirani u Perzijskom zalivu, nakon što su poslani prošli mjesec usred rastućih napetosti između dviju zemalja.

    Nuklearni pregovori u Ženevi
    O tekućim nuklearnim pregovorima, Hamnei je rekao da je, kada se pregovori odvijaju, unaprijed odlučivanje o ishodu “pogrešno i glupo”.

    Drugi krug indirektnih nuklearnih pregovora između Teherana i Vašingtona, pod omanskim posredovanjem, započeo je u utorak u Ženevi.

    Iransko izaslanstvo, predvođeno ministrom vanjskih poslova Abasom Araghčijem, i američko izaslanstvo, predvođeno američkim posebnim izaslanikom Stivom Vitkofom, održale su odvojene razgovore s omanskim ministrom vanjskih poslova Badrom Albusaidijem u omanskoj amabasadi u Ženevi prije razmjene nota.

    Dvije strane nastavile su svoju indirektnu nuklearnu diplomatiju u Muskatu ranije ovog mjeseca, gotovo osam mjeseci nakon što su pregovori obustavljeni nakon 12-dnevnog rata između Irana i Izraela.

    Pregovori se odvijaju dok se ratni oblaci i dalje nadvijaju usred prijetnji s obje strane.

    Ratne prijetnje u sjeni diplomatije
    U nedjeljnim izjavama, iranski vrhovni vojni zapovjednik, general-major Abdolrahim Musavi, upozorio je da bi svaki rat protiv zemlje poslužio kao “lekcija” za Trampa, prenosi “Anadolija”.