Kategorija: Svijet

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nema nameru da potpiše ekonomski sporazum sa SAD, nakon okvirnog sporazuma o mineralima, a koji ne bi uključivao šire bezbednosne garancije za Ukrajinu, preneo je danas Ekonomist.

Prema navodima, okvirni sporazum o mineralima, za razliku od narednog, ne zahteva ratifikaciju u ukrajinskom parlamentu.

Ekonomist navodi da sada nije poznato kako će američka strana kontrolisati novi fond i kakvi će biti mehanizmi upravljanja, dok se u jednoj klauzuli navodi da će SAD kontrolisati ”maksimalni iznos” dozvoljen zakonom.

Istovremeno, ovo može biti u suprotnosti sa još jednom tačkom, koja ukazuje na proporcionalnost investicija, a pretpostavlja se da bi sporazum najverovatnije bio mnogo manji od 500 milijardi dolara koje je predsednik SAD Donald Tramp tražio od Ukrajine.

Prema nezavisnim procenama, američka vojna pomoć Ukrajini iznosi oko 120 milijardi evra.

Očekuje se da će ukrajinska strana u fondu učestvovati sa 50 odsto prihoda od budućih infrastrukturnih resursa i naftnih derivata u vlasništvu države, kao što su naftni gasni terminali u vlasništvu države i luke, piše Ekonomist.

Kristijan Šmit nije ništa drugo nego prevarant, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je rekao da Šmit nije potvrđen Savjetom bezbjednosti UN, kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom, te su njegove odluke i u vezi sa autonomijom Republike Srpske nelegitimne.

“Rukovodeći se zakonom, odnosno pseudozakonom koji je progurao takozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit, ne zaboravimo da ga Savjet bezbjednosti UN nikada nije odobrio, tako da on nije ništa drugo nego prevarant, teško da se može shvatiti kao zakonit postupak”, rekao je Peskov za Tas, prenosi Srna.

On je dodao da Rusija smatra da takvi postupci mogu imati pogubne posljedice.

“Pozivamo sve, prije svega one što stoje iza tih donesenih pogubnih odluka da se rukovode duhom, idejama i odredbama Dejtona”, zaključio je Peskov.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarisao je sramnu odluku Suda BiH u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

“Moskva osuđuje krivično gonjenje Milorada Dodika u BiH i smatra ga političkim”, rekao je Peskov.

Podsjećamo, Sud BiH osudio je juče predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije.

U istom predmetu, Sud BiH oslobodio je vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na vanredni samit lidera EU-a koji će biti posvećen Ukrajini i evropskoj obrani.

“Pozvao sam ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Brisel na sastanak Evropskog savjeta kako bi s nama razgovarao o posljednjem razvoju događaja. Što se tiče evropske obrane, moj je cilj nastaviti razgovore našeg neformalnog okupljanja od 3. februara s ciljem donošenja prvih kratkoročnih odluka kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima za svoju bezbjednost”, napisao je Kosta u pozivnom pismu, prenosi Index.

U pogledu Ukrajine “postoji novi zamah koji bi trebao voditi prema sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru”.

“EU i njene države članice spremne su preuzeti veću odgovornost za sigurnost Evrope. Stoga bismo trebali biti spremni za mogući evropski doprinos sigurnosnim jamstvima koja će biti neophodna za osiguranje trajnog mira u Ukrajini”, istakao je Kosta.

Tejmi Brus, portparolka State departmenta na svom nalogu komentarisala je presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Ona je rekla da Sjedinjene Američke Države primaju k znanju tu presudu, te je istakla da Sjedinjene Američke Države decenijama ulažu u stabilnu Bosnu i Hercegovinu.

“Čvrsto se protivimo bilo kakvim postupcima lokalnih lidera koji bi ugrozili sigurnost i stabilnost. Podržavamo Dejtonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”, napisala je ona.

Bivši federalni tužilac iz SAD-a Martin De Luka, koji je dio tima nove američke administracije, rekao je da je započeta istraga u BiH o trošenju novca putem USAID organizacije, te da prve informacije govore o tome da je u protekle četiri godine potrošeno 402 miliona dolara, od čega za 250 miliona nije moguće utvrditi gdje su nestali.

– U prethodne četiri godine 402 miliona dolara, preko različitih programa, plasirano je u BiH a od toga 150 miliona se može opravdati. Nekih 250 miliona dolara ostaje nepoznanica. Riječ je o novcu američkih građana – rekao je De Luka novinarima u Banjaluci.

On kaže da sa timom već istražuje poslovanje USAID organizacije, te da je na sličan način novac trošen i u ostatku svijeta što otvara sumnju za korupciju.

– Predsjednik Tramp je vrlo odlučan da se ispita i istraži što je prije moguće sve ono što se dešavalo. Nema opisa projekata i nije jasno gdje je završilo 250 miliona dolara u BiH – poručio je De Luka.

Kaže da se iz svega može izvesti zaključak da su kriminalne radnje bile dio poslovanja ove organizacije koja se finansira sredstvima Amerikanaca.

– Sve odgovorne osobe, bez obzira da li je riječ o građanima SAD ili stranim državljanima, treba privesti pravdi – naveo je De Luka.

On je izrazio zahvalnost za saradnju vlastima u Republici Srpskoj, navodeći da je najteži dio pribaviti dokaze.

Evropske zemlje, koje su se “čvrsto postavile na put militarizma”, izgubile su pravo učestvovanja u pregovorima o Ukrajini i sve se više nalaze u međunarodnoj izolaciji, poručilo je u popodnevnim satima rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Rusija je to poručila u saopštenju povodom rezolucija o ukrajinskoj krizi koje su usvojili Generalna skupština i Savjet sigurnosti UN-a.

“Rasprave i glasanja održana u UN-u jasno pokazuju da svjetska zajednica traži mir. Evropljani, koji su se čvrsto usmjerili prema militarizaciji i time izgubili pravo učestvovanja u pregovorima o uslovima rješavanja ukrajinske krize, sve su više izolovani. Vidljivi su ozbiljni pomaci u stavovima globalne većine, koja pokazuje sve više realizma i nastoji pridonijeti što bržem okončanju sukoba”, poručilo je rusko ministarstvo.

Podsjetimo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija juče je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska akcija na Ukrajinu i poziva na povlačenje ruskih trupa. Rezolucija koju su predložile Ukrajina i evropske zemlje dobila je podršku 93 države, dok je 18 bilo protiv, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, a 65 zemalja je bilo suzdržano.

Istovremeno, Savjet sigurnosti UN-a usvojilo je američku rezoluciju koja poziva na brzo okončanje sukoba u Ukrajini, ali bez direktnog kritikovanja Rusije. Ova rezolucija prošla je uz podršku Rusije i Kine, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo bile suzdržane.

Kremlj je pozdravio “mnogo uravnoteženiji” američki stav prema Ukrajini nakon glasanja u Savjetu sigurnosti UN-a i istakao da je nova američka pozicija korak prema realnijem pristupu rješavanju sukoba.

Američki predsjednik Donald Tramp juče je tokom susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Bijeloj kući rekao da je direktno pitao ruskog predsjednika Vladimira Putina o prisutnosti evropskih vojnika kao mirovnjaka u Ukrajini te da mu je Putin rekao da pristaje na to. Ali je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, danas to demantovao.

Peskov je na pitanje o tome samo odvratio da postoji službeni stav ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je rekao da Rusija ne može pristati na to. “Nemam šta dodati tome”, rekao je Peskov.

Kremlj, dakle, barem u javnosti želi poslati poruku da Evropa nije dobrodošla ni u pregovorima ni u mirovnim snagama u Ukrajini, nakon sklapanja eventualnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji se još uvijek čini dalekim.

S druge strane, evropske zemlje i Ukrajina nastavljaju insistirati na povlačenju ruskih snaga i očuvanju ukrajinskog teritorijalnog integriteta kao preduslova za bilo kakve mirovne pregovore, prenosi “Index”.

Ukrajina je postigla dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o eksploataciji svojih ključnih mineralnih resursa, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

Očekuje se da će sporazum biti potpisan vrlo brzo, moguće i tokom sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

SAD odustao od zahtjeva za 500 milijardi dolara prihoda
Sporazum predviđa osnivanje novog fonda koji će ulagati u ukrajinske minerale, rijetke zemne materijale i druge prirodne resurse. Ključna promjena u odnosu na prethodne prijedloge je to što dokument više ne sadrži američki zahtjev za pravom na 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od tih resursa, što je Zelenski ranije ocijenio kao neozbiljnu ponudu.

Novi ekonomski temelj za odnose Kijeva i Vašingtona
Iako ne uključuje bezbjednosne garancije koja je Ukrajina priželjkivala, sporazum bi mogao otvoriti dugoročnu saradnju između Kijeva i Trampove administracije nakon sedmica napetih pregovora.

Ukrajinski zvaničnici sporazum vide kao važan korak u produbljivanju ekonomskih i strateških odnosa sa SAD-om, posebno u kontekstu rata s Rusijom.

“Očekujemo brzo finaliziranje i potpisivanje sporazuma”, rekao je izvor iz ukrajinske vlade.

Zelenski uskoro u Vašingtonu?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak će otputovati u Vašington kako bi se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

Prema istom izvoru, datum sastanka predložila je američka strana. Ovaj susret dolazi nakon što su SAD i Ukrajina postigli dogovor o ključnom sporazumu o mineralnim resursima, prenosi Index.hr.