Kategorija: Svijet

Sjeverna Koreja je prvi put prikazala svoju novorazvijenu interkontinentalnu balističku raketu „Hvasong-20“ na vojnoj paradi povodom 80. godišnjice osnivanja vladajuće Radničke partije Koreje, prenijeli su danas sjevernokorejski državni mediji.

Sjevernokorejska centralna novinska agencija KCNA opisala je novu interkontinentalnu balističku raketu kao „najmoćniji sistem nuklearnog strateškog oružja“.

Južnokorejska agencija Jonhap ocijenila je da prikaz rakete „Hvasong-20“, sposobne da pogodi kopno Sjedinjenih Američkih Država, ima za cilj da pokaže nuklearnu silu zemlje i potvrdi njeno de facto posjedovanje nuklearnog oružja u prisustvu stranih državnih lidera i visokih gostiju.

Vojnu paradu na Trgu Kim Il Sunga u Pjongjangu u petak uveče nadgledao je sjevernokorejski lider Kim Džong Un, a prisustvovali su visoki zvaničnici iz Kine, Rusije, Vijetnama i drugih zemalja.

„Naša vojska treba da nastavi da raste u nepobjedivi entitet koji uništava sve prijetnje koje se približavaju našem dometu samoodbrane zahvaljujući svojoj političkoj, ideološkoj, vojnoj i tehničkoj nadmoći nad neprijateljem, i treba da se stalno jača u elitne oružane snage koje osvajaju pobjedu za pobjedom snagom morala i discipline“, rekao je Kim.

Tokom parade, predsjednik stranke Jedinstvena Rusija i zamjenik šefa Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da je jedinica iz sastava sjevernokorejskih snaga protivvazdušne odbrane marširala pod dvjema zastavama – ruskom i sjevernokorejskom, prenijela je agencija RIA Novosti.

Medvedev je rekao da ga je taj prizor „dirnuo u srce“ i tom prilikom izrazio zahvalnost narodu Sjeverne Koreje i Kimu Džong Unu za „podvig koji su postigli korejski vojnici u pomaganju ruskim oružanim snagama u borbi protiv ukrajinskih snaga“.

Donald Tramp objavio je danas ogromnu dugu poruku na društvenoj mreži Truth Social u kojoj tvrdi da Kina postaje “vrlo neprijateljski raspoložena” i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.

“U Kini se događaju vrlo čudne stvari. Postaju jako neprijateljski raspoloženi i šalju pisma državama širom svijeta u kojima najavljuju da žele uvesti kontrole izvoza na svaki element proizvodnje koji ima veze s rijetkim mineralima i gotovo svim drugim materijalima koje mogu zamisliti, čak i ako se ne proizvode u Kini. Niko nikada nije vidio nešto slično ovome”, napisao je Tramp.

Dodao je da bi takvi potezi “zagušili tržišta i otežali život gotovo svakoj zemlji na svijetu, naročito Kini”.

“Niko nije očekivao ovakav trgovinski potez”

Tramp tvrdi da su ga u posljednjih nekoliko mjeseci kontaktirale brojne države koje su, kako kaže, “izuzetno ljute zbog kineskog neprijateljstva koje se pojavilo niotkuda”.

“Naš odnos s Kinom u posljednjih šest mjeseci bio je vrlo dobar, što ovaj potez čini još iznenađujućim. Uvijek sam imao osjećaj da samo čekaju pravi trenutak, i sada sam, kao i obično, bio u pravu”, napisao je američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Kina već godinama pokušava “držati svijet u zatočeništvu” kroz kontrolu nad ključnim sirovinama.

“Počeli su s magnetima i drugim elementima koje su postepeno monopolizovali. To je prilično mračan i neprijateljski potez”, dodao je.

“SAD ima jaču poziciju od Kine”

Tramp tvrdi da i Sjedinjene Države imaju monopolsku poziciju “još snažniju i dalekosežniju” od kineske, ali da je nije koristio “jer nije bilo potrebe” – sve do sada.

“Pismo koje su poslali vrlo je opširno, s mnogo stranica i velikom preciznošću opisuje svaki element koji žele zadržati za sebe. Rutinske stvari više nisu rutinske. Nisam razgovarao s predsjednikom Sijem jer nije bilo potrebe za tim. Ovo je bilo iznenađenje, ne samo meni, nego svim čelnicima slobodnog svijeta.”

Tramp je naveo da se trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom za dvije sedmice na samitu APEC-a u Južnoj Koreji, ali da sada “nema razloga za taj susret”.

“Vrijeme je za odgovor”

“Kineska pisma posebno su neprimjerena jer je to bio dan kad je, nakon tri hiljade godina haosa i borbi, uspostavljen mir na Bliskom istoku. Pitam se je li tajming bio slučajan”, napisao je Tramp.

Dodao je da će, “zavisno o onome šta Kina kaže o ovom neprijateljskom ‘poretku’ koji je upravo objavila”, biti prisiljen “finansijski odgovoriti”.

“Za svaki element koji su uspjeli monopolizovati, mi imamo dva. Nisam mislio da će doći do ovoga, ali možda je vrijeme stiglo. To će biti bolno, ali na kraju će biti dobro za Sjedinjene Države”, naveo je.

Tramp je najavio da njegova administracija razmatra veliko povećanje carina na kineske proizvode i niz drugih protivmjera: “Jedna od politika koje sada razmatramo je masovno povećanje carina na kineske proizvode koji ulaze u SAD. Postoje i druge mjere koje su, takođe, pod ozbiljnim razmatranjem.”

Odnosi s Kinom ponovno pod tenzijama

Trampova objava dolazi dan nakon što su kineske vlasti, prema pisanju “Reutersa”, najavile nove kontrole izvoza rijetkih minerala i drugih strateških materijala koji se koriste u odbrambenoj i tehnološkoj industriji. Vašington je ranije uveo ograničenja na kineske poluvodiče i visokotehnološku opremu, a odnosi dviju zemalja ponovo su pod pritiskom, navodi “Index”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija odgovoriti istom mjerom na nuklearne probe drugih zemalja.

“Neki od… stručnjaka smatraju da bi trebalo da sprovedemo testove nuklearnog oružja u punom obimu, a neke zemlje razmišljaju o tome, koliko znamo, čak se i pripremaju. Zato sam rekao da ako ih oni sprovedu, i mi ćemo učiniti isto”, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon državne posjete Tadžikistanu.

Putin je istakao da je Rusija spremna da pregovara sa SAD o kontroli naoružanja.

“Spremni smo da pregovaramo ako je to prihvatljivo i korisno za Amerikance. Ako nije, onda ne. Ali to bi bila šteta, jer onda ne bi ostalo ništa u smislu odvraćanja u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja”, rekao je Putin.

Napomenuo je da će “nekoliko mjeseci biti dovoljno” da se postigne sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o novom START sporazumu, “ako postoji dobra volja da se ovi sporazumi produže”.

On je najavio da će Rusija uskoro imati najnovije tipove naoružanja i da se “testiranje uspješno odvija”.

Ruske mogućnosti odvraćanja su inovativnije od mogućnosti drugih država, dodao je Putin, prenosi “b92”.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu je Marija Korina Maćado iz Venecuele.

Ona je osvojila nagradu za mir za svoju dugogodišnju borbu za demokratiju i ljudska prava u Venecueli.

Kao opoziciona liderka i bivši poslanik Nacionalne skupštine, poznata je po suprotstavljanju režimu Nikolasa Madura i osnivanju organizacije Súmate, koja nadgleda izbore.

Uprkos višegodišnjim zabranama i političkim pritiscima, ostala je jedno od vodećih lica venecuelanske opozicije.

Prema pisanju norveških medija, komitet za dodjelu nagrade je donio svoju odluku u ponedjeljak, prije objavljivanja sporazuma o prekidu rata između Izraela i Hamasa.

Donald Tramp, američki predsjednik, je otvoreno govorio o svojoj želji za nagradom koju su osvojila četvorica njegovih prethodnika – Barak Obama 2009, Džimi Karter 2002, Vudro Vilson 1919. i Teodor Ruzvelt 1906. godine.

Svi osim Kartera osvojili su nagradu dok su bili na funkciji.

Obama je nagradu dobio nakon osam mjeseci od preuzimanja funkcije, što je ista pozicija u kojoj se Tramp trenutno nalazi.

Pakistan je izveo napad na Kabul, glavni grad Avganistana, a meta bombardovanja bio je Nur Vali Mehsud, lider pakistanskog ogranka grupe Talibani.

Prema izveštajima tamošnjih medija, širom Kabula mogle su se čuti eksplozije i pucnjava.

Takođe, pojedini mediji objavili su da je Vali Mehsud ubijen tokom ovog bombardovanja. Ipak, za ovu informaciju i dalje nema zvanične potvrde.

Vredi istaći da je Pakistan pokrenuo napad na glavni grad Avganistana u trenutku kada je ministar spoljnih poslova te zemlje, takođe član Talibana, Amir Han Mutaki, stigao u posetu Indiji.

Iako su Pakistan i Indija svoj kratkotrajni rat formalno okončali, tenzije između ove dve zemlje i dalje postoje, pa je zbog toga tajming napada posebno zanimljiv.

Takođe treba dodati da vlada u Islamabadu ima loše odnose i sa talibanskim vlastima u Avganistanu, koje su više puta optužili da dozvoljavaju pakistanskom ogranku ove grupe da na njihovoj teritoriji planira napade na Pakistan.

Američki Senat ni u četvrtak nije usvojio republikanski zakon o privremenom finansiranju vlade Sjedinjenih Američkih Država, a obustava rada vlade ušla je u deveti dan.

Senat je odbacio zakon koji je usvojio Predstavnički dom sa 54 glasa ”za” i 45 glasova ”protiv”, jer nije dostignut prag od 60 glasova ”za” potrebnih za usvajanje zakona, javlja CNN.

Troje senatora demokratske poslaničke grupe koja je zajedno sa republikancima glasala za usvajanje zakona bili su Ketrin Kortez Masto, Džon Feterman i nezavisni senator koji je u polsaničkoj grupi demokrata.

Jedini republikanski senator koji je glasao protiv usvajanja zakona bio je Rand Pol, tako da je sada potrebno da još osam demokrata glasa ”za” kako bi zakon bio usvojen.

Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer rekao je da je i dalje uveren u pregovaračku poziciju demokrata koje insistiraju na produženju zdravstvenih subvencija, rekavši da ”svaki dan postaje bolji za nas” kako se obustava rada nastavlja.

Blokada rada vlade SAD počela je 1. oktobra, na početku fiskalne 2026. godine, nakon što su demokrate u Senatu odbacile kratkoročni zakon o finansiranju koji bi omogućio da savezna ministarstva ostanu otvorena do 21. novembra.

Demokrate odbijaju da daju podršku predlogu republikanaca bez većih ustupaka, sa fokusom na zdravstvenu negu.