VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene nafte skočile su u četvrtak za više od pet posto nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove sankcije dvjema ključnim kompanijama ruske naftne industrije u nastojanju da okonča rat u Ukrajini.
    Oglas

    Nagli rast cijena sirove nafte dogodio se nakon što je Donald Trump u srijedu najavio nove sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije Rosnjefta i Lukoila, rekavši da njegovi mirovni pregovori s predsjednikom Vladimirom Putinom “ne vode nikuda”.

    Ovom potezu pridružila se još jedna sankcija od Evropske unije kao dio pokušaja da se izvrši pritisak na Moskvu da okonča svoju troipogodišnju invaziju na Ukrajinu.

    “Ove nove sankcije će vjerovatno imati stvarni uticaj“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, analitičar u Global Risk Managementu.

    Prema industrijskim analitičarima, ove dvije kompanije čine nešto više od polovine ruske proizvodnje nafte, a obje proizvode i prirodni plin.

    Analitičari kompanije Capital Economics rekli su da bi ovaj potez “mogao biti dovoljno veliki šok da globalno tržište nafte sljedeće godine dovede u deficit”, iako su rekli da uticaj zavisi od efikasnosti mjera sprovođenja zakona.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da sankcije rizikuju ugrožavanje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini i da je na njih razvilo “snažan imunitet”.

    Trump se mjesecima opirao nametanju novih ograničenja protiv Moskve, ali mu je strpljenje čini se potpuno nestalo nakon što su propali planovi za novi samit s Putinom u Budimpešti.

    S druge strane, Trump tvrdi da je Indija pristala smanjiti kupovinu ruske nafte kao dio američkog trgovinskog sporazuma, što New Delhi nije potvrdio.

    “S obzirom na to da Rosnjeft i Lukoil zajedno proizvode oko četiri miliona barela dnevno, ako bi Indija smanjila svoju kupovinu, to bi ozbiljno otežalo Rusiji da finansira svoj rat“, rekao je analitičar Trade Nationa David Morrison.

  • Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    – Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    “Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

    Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

    Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

  • Konaković na mapi Amerike

    Konaković na mapi Amerike

    Niko ljepše ne priča o Elmedinu Konakoviću kao on sam o sebi. Niko i ne pretjera kao on sam, ali se niko i ne oklizne kao MVP.

    Od famoznog lobiranja u šali, preko sastanaka sa Rubiom, pa sve do velike međunarodne podrške za BiH koju je sam Dino Konaković stvorio, ministar spoljnih poslova je uspio samo završiti na tapetu saradnika bliskih Donaldu Trampu. I to skoro kao “islamista”.

    Bliska saradnica Donalda Trampa, Laura Lumer, javno je prozvala upravo Elmedina Konakovića koji se hvali dobrim odnosima sa novom američkom administracijom. Obilježila ga je kao “muslimana” koji pokazuje prezir prema hrišćanstvu.

    “Muslimani koji ciljaju Dodika otvoreno su pokazali prezir prema Izraelu, hrišćanstvu i Zapadu kroz izjave Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH i istaknutog bošnjačkog lidera”, napisala je Lumer u svojoj objavi i nastavila kritiku.

    “Konaković je agresivno nastojao smijeniti Dodika. Njegova mržnja prema Zapadu ogleda se u nizu oštrih izjava koje je dao u podršci islamskim pitanjima. Dana 27. aprila 2024. javno je osudio izraelskog ambasadora u Srbiji Jahela Vilana nazivajući ga “sramotom za čovječanstvo i diplomatiju. Dana 10. maja 2024. Konaković je najavio da BiH podržava rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se Palestina priznaje kao država kvalifikovana za punopravno članstvo u UN-u. Takođe je poručio Savjetu bezbjednosti da ponovo razmotri ovo pitanje, što je u direktnoj suprotnosti sa politikom predsjednika Trampa da ne priznaje palestinsku državu”, poručila je Lumer.

    Лаура Лумер о Елмедину Конаковићу

    “Konakovićeva žustra podrška palestinskim pitanjima, zajedno s njegovom neumornom kampanjom protiv Dodika, dodatno ističe duboko ukorijenjenu netrpeljivost prema Izraelu, Americi i zapadnim saveznicima”.

    Toliko je o lobi ministru rečeno u jednoj objavi, da svi monteri klima uređaja u Americi ne mogu skupiti novca da ga se opere. Slavodobitne najave skidanja Milorada Dodika sa vlasti, podršci Amerike i odlično obavljenom poslu u ministarstvu spoljnih poslova, za Konakovića dolaze na naplatu.

    Postoji i dobra opcija da bi Konaković mogao na crnu listu i to umjesto onih koje je preko Majkla Marfija tamo i stavio. Treba podsjetiti i na izvinjavanje Zukana Heleze upućeno Amerikancima nakon što se sastao sa iranskim zvaničnicima i najavio saradnju. Tada se medijima pronijela vijest da bi Helez mogao na “crnu listu”, pa se brže bolje izvinjavao.

    Na programu ispred nas, pitanje je kada će Konaković pred govornicu sa istom porukom.

    “Desiće se uskoro sastanci sa ljudima u Trampovoj administraciji, sa ljudima bliskim Trampu koji su donosioci odluka, koji sjede u Stejt departmentu”, početkom godine izjavio je Konaković. Netom prije, objašnjavao je kako on, kao ministar inostranih poslova, sklapa dogovore sa lobi firmama u SAD da se bore za BiH.

    Kraj je godine, a Dino kaže da se šalio sa lobiranjem, i to je njegova odbrana. Do kraja imamo još dva mjeseca i priliku da još jednom čujemo “i za to sam se šalio”.

  • Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da prekida “sve trgovinske pregovore” sa Kanadom nakon objavljivanja televizijske reklame u kojoj Ronald Regan negativno govori o carinama. Tramp je optužio Kanadu za “nečuveno ponašanje” sa ciljem uticaja na odluke američkih sudova.

    Trampova objava na društvenim mrežama uslijedila je nakon što je kanadski premijer Mark Karni rekao da cilja da udvostruči izvoz svoje zemlje u zemlje van SAD zbog pretnje koju predstavljaju Trampove tarife.

    – Fondacija Ronalda Regana je upravo objavila da je Kanada prevarantski koristila lažnu reklamu, u kojoj Ronald Regan negativno govori o tarifama – istakao je Tramp.

    Dodao je i da su to “uradili samo da bi se umešali u odluku Vrhovnog suda SAD i drugih sudova”.

    – Carine su veoma važne za nacionalnu bezbjednost i ekonomiju SAD. Na osnovu njihovog skandaloznog ponašanja, svi trgovinski pregovori sa Kanadom se ovim prekidaju – poručio je američki predsjednik.

    Karnijeva kancelarija još uvijek nije reagovala na Trampovu odluku.

    Prethodno je Fondacija Ronalda Regana objavila da reklama koju je kreirala vlada Ontarija “pogrešno predstavlja predsjedničko radio obraćanje naciji o slobodnoj i fer trgovini od 25. aprila 1987. godine”.

    Dodali su da Ontario nije dobio dozvolu fondacije “da koristi i uređuje komentare”.

    Fondacija je saopštila da “razmatra pravne opcije po ovom pitanju” i pozvala javnost da pogleda nemontirani video Reganovog obraćanja.

    Kanadski premijer Mark Karni se sastao sa Trampom ranije ovog meseca kako bi pokušao da ublaži trgovinske tenzije dok se dve zemlje i Meksiko pripremaju za reviziju sporazuma između SAD, Meksika i Kanade, trgovinskog sporazuma koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, ali je od tada pogoršao svoje odnose.

    Više od tri četvrtine kanadskog izvoza ide u SAD, a skoro 3,6 milijardi kanadskih dolara (2,7 milijardi američkih dolara) vrijedne robe i usluga prelaze granicu svakodnevno.

    Trampove tarife su posebno naštetile kanadskom automobilskom sektoru, čiji se veliki dio nalazi u Ontariju. Ranije ovog mjeseca, proizvođač automobila “Stelantis” je saopštio da će premjestiti proizvodnu liniju iz Ontarija u Ilinois.

  • Vojska Litvanije: Dva ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Litvanije

    Vojska Litvanije: Dva ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Litvanije

    Dva ruska vojna aviona ušla su danas u vazdušni prostor Litvanije na oko 18 sekundi, saopštila je vojska Litvanije.
    Dva aviona, lovac Su-30 i tanker za dopunu goriva Il-78, vjerovatno su bili na misiji obuke za dopunu goriva kada su narušili vazudušni prostor Litvanije, ušavši u Litvaniju iz Kalinjingrada oko 18 časova, saopštila je vojska, prenosi portal Delfi.lt.

    Španski avioni Јurofajter tajfun iz Baltičke vazdušne policije NATO-a su podignuti u vazduh kao odgovor i patroliraju područjem, saopštila je vojska Litvanije.

    Nakon što su dva ruska vojna aviona narušila vazdušni prostor Litvanije, premijerka Inga Ruginiene izjavila je da je situacija potpuno pod kontrolom.

    – Danas je zabilježen incident kada su ruski vojni avioni nakratko narušili litvanski vazdušni prostor – zadržali su se tamo manje od 20 sekundi. Želim da vas uvjerim: situacija je potpuno pod kontrolom – napisala je Ruginiene na svom Fejsbuk nalogu.

    Kako je istakla, litvanske službe su djelovale precizno – dva lovca španskog ratnog vazduhoplovstva koja su sprovodila misiju vazdušne policije NATO-a vinula su se u vazduh, doletela do mjesta narušavanja vazdušnog prostora i trenutno nastavljaju patroliranje.

    – Ovo je još jedan primjer uspješnog i koordinisanog rada naših službi – naglasila je ona.

    Ruginiene je navela da kršenjem litvanskog vazdušnog prostora Rusija djeluje kao teroristička država.

    – Ovaj incident još jednom pokazuje da se Rusija ponaša kao teroristička država, zanemarujući međunarodno pravo i bezbjednost susjednih zemalja. Međutim, takve akcije nas neće pogoditi – Litvanija ostaje jaka, ujedinjena i spremna da se brani – kazala je ona.

    Predsjednik Gitanas Nauseda osudio je narušavanje vazdušnog prostora i rekao da je to grubo kršenje međunarodnog prava.

    Prema njegovim riječima, Litvanija ne može da ne reaguje na ovu situaciju.

    – Osuđujemo akcije Rusije i upad vojnih aviona u naš vazdušni prostor. Vidimo da su ovi incidenti u posljednje vrijeme sve češći – ne samo u Litvaniji. Naravno, ovo je grubo kršenje međunarodnog prava i našeg prostora. Ne možemo da ne reagujemo, a istovremeno, to veoma dobro odražava važnost pitanja o kojima danas razgovaramo u formatu Evropskog savjeta, a odluke koje namjeravamo da donesemo svakako su usmjerene na jačanje protivvazdušne odbrane Litvanije – naveo je Nauseda u saopštenju.

    Prema njegovim ruhečima, Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) trebalo bi uskoro da pozove predstavnike ruske misije i uruči im protestnu notu.

    Prije nešto više od mjesec dana, tri ruska borbena aviona ušla su u estonski vazdušni prostor, rekli su izvori upoznati sa incidentom za Politiko.

    MiG-31 – teški presretači sposobni da nose ruske nadzvučne rakete Kinžal, preletjeli su oko pet nautičkih milja na estonsku teritoriju i uputili se ka glavnom gradu Talinu, prema izvorima upoznatim sa situacijom.

    Avioni su letjeli oko 12 minuta prije nego što je NATO poslao italijanske borbene avione F-35 da ih otjeraju.

    Avioni navodno nisu imali planove leta i njihovi transponderi su bili isključeni.

    Politiko je izvjestio da su se ruski avioni prvobitno približili Talinu.

  • Bijela kuća objavila u kom slučaju je još uvijek moguć sastanak Putina i Trampa

    Bijela kuća objavila u kom slučaju je još uvijek moguć sastanak Putina i Trampa

    Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa je još uvijek moguć, ali treba da pruži opipljiv pozitivan rezultat, objavila je Bijela kuća.

    Samit nije u potpunosti uklonjena iz agende, može se održati u nekom momentu, ističe se u saopštenju.

    – Sastanak između ova dva lidera je i dalje na dnevnom redu. Predsjednik i cijela administracija se nadaju da će se to jednog dana dogoditi. Ali moramo biti uvereni da će ovaj sastanak imati pozitivan ishod i da će biti dobro iskorišćeno vrijeme predsjednika (Trampa) – istakla je Kerolin Levit, portparol Bijele kuće.

    Ona je dodala da američki predsjednik želi da vidi akciju od strane Rusije, “ne samo priču”.

    Pored toga, ona je ocijenila da je Bijela kuća uvjerena u efikasnost novih sankcija protiv Rusije i da su one ogromne, kao i da će pričiniti veliku štetu Moskvi.

    Prema njenim riječima, SAD veruju da će nove sankcije izvršiti pritisak na rusko rukovodstvo.

    Bijela kuća takođe tvrdi da je Indija smanjila nabavku ruske nafte na Trampov zahtjev.

  • Putin: Samit u Budimpešti je odgođen

    Putin: Samit u Budimpešti je odgođen

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je tokom njegovog poslednjeg razgovora sa američkim liderom Donaldom Trampom samit u Budimpešti predložila američka strana.

    – U našem poslednjem telefonskom razgovoru, i sam sastanak i njegova lokacija predložila je američka strana – rekao je Putin novinarima.

    Kako je istakao, u pitanju je, pre odlaganje samita u Budimpešti.

    Bilo bi pogrešno prići samitu u Budimpešti bez pripreme, primjetio je Putin.

    Prema riječima ruskog lidera, dijalog je uvijek bolji od nastavka rata.

    – Ali nijedna zemlja koja poštuje sebe niti narod koji poštuje sebe nikada ne odlučuje ništa pod pritiskom – istakao je predsjednik Rusije.

    Putin je nazvao razgovore o mogućnosti isporuka raketa “tomahavk” Kijevu pokušajem eskalacije.

    – Odgovor Rusije u slučaju da izvođenja napada raketama ‘tomahavk’ na teritoriju Rusije biće ozbiljan, ako ne i zapanjujući. Neka razmisle o tome – rekao je Putin.

     

  • Zaharova: Dodikov gest dobre volje, Šmit vrši pravno nasilje

    Zaharova: Dodikov gest dobre volje, Šmit vrši pravno nasilje

    Pozivamo sve koji su učestvovali u destabilizaciji prilika u BiH da prihvate odluku Milorada Dodika da Ani Trišić Babić preda vršenje dužnosti predsjednika Republike Srpske, kao gest dobre volje i da se vrate dijalogu, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – To je unutrašnje pitanje, primili smo k znanju odluku Milorada Dodika. Banjaluka je pokazala da je odgovoran, zreo činilac, privržen Dejtonskom mirovnom sporazumu – rekla je Zaharova komentarišući odluku Dodika.

    Kako je dodala, Rusija očekuje da će ovaj korak doprinijeti prevladavanju krize u BiH koja je izazvana zapadnom praksom diktature i neokolonijalnih aktivnosti, prije svega, Berlina i Londona.

    Ona je, takođe, ponovila da Rusija kao garant Dejtonskog sporazuma traži da se okonča protektorat u BiH i da odgovornost za budućnost zemlje preuzmu njeni građani, a ne da o tome odlučuje samozvanac Kristijan Šimit.

    Dugoročno gledano Rusija se zalaže za okončanje djelovanja tzv. međunarodnog predstavnika. jer je on glavni izazivač turbulentnosti.

    – On je samozvanac koji uzurpira vlast, koji pokušava da vlada iako ga niko nije ni izabrao ni imenovao. Takozvani međunarodni predstavnik vrši pravno nasilje – rekla je ona.

  • Orban: Nećemo ginuti za Ukrajinu, niti slušati naloge Brisela

    Orban: Nećemo ginuti za Ukrajinu, niti slušati naloge Brisela

    Mađarski premijer Viktor Orban poručio je u objavi na društvenim mrežama da građani njegove zemlje neće slušati naloge Brisela niti ginuti za Ukrajinu.

    U najavi svog današnjeg obraćanja javnosti, Orban je Ukrajinu nazvao klanicom.

    – Došao je dan Budimpeštanskog marša mira. Danas šaljemo poruku cijelom svijetu: Mađarska kaže NE ratu! Nećemo ginuti za Ukrajinu. Nećemo slati našu djecu u klanicu po nalogu Brisela – poručio je Orban na društvenoj mreži Iks.

    Objava mađarskog premijera dolazi u danu kada je američki predsjednik Donald Tramp saopštio da je otkazao planirani samit sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti, istakavši da ne vjeruje da bi razgovori donijeli željene rezultate.

  • Putin “diže” 2 miliona rezervista

    Putin “diže” 2 miliona rezervista

    Ruski predsednik naredio je povećanje brojnosti redovne ruske vojske na 1,5 miliona, čime će armija Ruske Federacije postati druga najbrojnija na svetu.

    Ova odluka, kako prenosi Rojters, dolazi u jeku sve češćih napada ukrajinskih dronova na ključne rafinerije i gasovode duboko na teritoriji Rusije.

    Najviši zvaničnici ruske vojske saopštili su da će nastojati da koriste rezerviste za odbranu civilne infrastrukture, poput rafinerija nafte.

    Takođe, predsednik Vladimir Putin naredio je, nakon sastanka s najvišim vojnim zvaničnicima zemlje, da se brojnost redovne vojske poveća na 1,5 aktivnih vojnika, što Rusiju čini drugom najvećom vojskom na svetu, posle kineske.

    Putin je rekao da se u Ukrajini bori najmanje 700.000 ljudi, dok ruski zakonodavci kažu da se u aktivnoj rezervi nalazi još oko 2 miliona ljudi.

     

    Reč je o Rusima koji su potpisali ugovor o rezervi, ali obično ne služe aktivno. Smatra se i da je većima te ugovore potpisala samo zbog novčane naknade koju su dobijali.

     

    Ruski viceadmiral Vladimir Cimljanski, zamenik načelnika glavne organizaciono-mobilizacione uprave Generalštaba ruske vojske , rekao je da je upotreba dronova dugog dometa od strane Ukrajine povećala pretnju po kritičnu nacionalnu infrastrukturu i stambena područja.

    “Da bi se povećala bezbednost kritičnih objekata i drugih objekata važnih za dobrobit građana, odlučeno je da se u sprovođenje mera zaštite civilnih objekata duboko u Rusiji uključe najobučeniji i najpatriotskiji građani”, rekao je on.

     

    Ako bi Rusija rasporedila više rezervista u pozadinu radi odbrane infrastrukture, Moskva bi potencijalno mogla da oslobodi više svojih redovnih trupa za bojno polje u onome što je postalo smrtonosni rat do iscrpljivanja, ocenio je Rojters.

    Cimljanski je rekao da predložene promene ne predstavljaju neku vrstu mobilizacije, dok se na ruskim Telegram kanalima ta odluka tumači upravo tako – kao ogromna mobilizacija.

    Rusko Ministarstvo odbrane je takođe eksplicitno izjavilo da rezervisti neće biti uključeni u ono što Kremlj naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini, niti će biti korišćeni van granica Rusije.

    Rezervisti će služiti u svom regionu, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

    Međutim, sudeći po ovjavama na Telegramu, malo ko u to veruje.