Kategorija: Svijet

Rusija je ove sedmice sprovela vojnu vježbu strateških nuklearnih snaga tokom koje je testirano napredno oružje, izjavio je predsjednik Vladimir Putin.

Kako je naveo, vježbe su obuhvatile borbena lansiranja svih komponenti strateških ofanzivnih snaga Ruske Federacije, kao i ispitivanja novih modela naoružanja. „Oružane snage Rusije izvele su vježbe strateških ofanzivnih snaga, tokom kojih su izvedena borbena lansiranja svih komponenti nuklearnih snaga, kao i testiranje perspektivnih modela naoružanja“, rekao je Putin tokom sastanka sa komandantima grupacija uključenih u Specijalnu vojnu operaciju.

Ruski lider istakao je da su završena testiranja krstareće rakete „Burevestnik“ opremljene nuklearnom energetskom glavom, koju je nazvao jedinstvenom u svijetu. Naložio je da se razrade mogući načini upotrebe ovog oružja.

Prema riječima načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, raketa je tokom testiranja 21. oktobra pokazala domet od 14.000 kilometara i sposobnost da izbjegne sisteme protivraketne odbrane. „To nije granica“, dodao je Gerasimov, naglašavajući potencijal oružja.

Putin je ocijenio da su ruske nuklearne snage odvraćanja na najvišem nivou i da prevazilaze kapacitete drugih nuklearnih država.

Tokom posjete jednom od komandnih punktova združenih snaga ruske vojske, predsjednik je održao sastanak sa načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim i komandantima grupacija angažovanih u Centralnom vojnom okrugu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Predsjedniku su detaljno izložene informacije o situaciji duž linije vatrenog kontakta“, rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti. Prema njegovim riječima, Putinu je podnesen poseban izvještaj o stanju na Kupjanskom i Krasnoarmejskom pravcu.

U oblasti Kupjanska, kako se navodi, opkoljeno je oko 5.000 ukrajinskih vojnika, dok je u zoni Krasnoarmejska oko 5.500. Ruski izvori tvrde da je Krasnoarmejsk jedno od ključnih logističkih čvorišta ukrajinskih snaga u Donjeckoj Narodnoj Republici, te da bi njegovo zauzimanje omogućilo ruskim trupama napredovanje ka zapadnim granicama DNR i nastavak ofanzive u Zaporoškoj oblasti.

Peskov je potvrdio da je Putinu podnesen potpuni izvještaj o situaciji na frontu.

Rusija je na Ukrajinu od početka ove godine lansirala oko 770 balističkih raketa, od kojih više od 50 hipersoničnih raketa “kindžal”, saopštio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

Kako je Zelenski naveo na Fejsbuku, ruska vojska je i protekle noći izvela napade na Ukrajinu.

Koristili su, kako je rekao, desetine dronova i devet balističkih raketa, a u tim napadima ima mrtvih i više desetina ranjenih.

On je istakao da se na meti raketa posebno našao glavni grad, Kijev, prenijela je agencija Ukrinform.

Saučešće Zelenskog
Zelenski je uputio saučešće porodicama i prijateljima žrtava napada.

Prema njegovim rečima, u gotovo svakom ruskom napadu na populaciju Ukrajine koriste se i balističke rakete.

“Upravo zbog takvih napada mi posvećujemo posebnu pažnju sistemima ‘Patriot’ kako bismo mogli da zaštitimo naše gradove od ovog užasa”, naveo je Zelenski.

On je dodao da je veoma značajno da partneri Ukrajine koji imaju tu mogućnost primijene ono o čemu se razgovaralo proteklih dana i nastave saradnju sa Kijevom.

“Ukrajina sama pred zlom”
Kako je naveo, nijedna zemlja ne bi trebalo da bude ostavljena sama pred zlom.

“Amerika, Evropa i zemlje članice grupe G7 mogu da pomognu da takvi napadi više ne ugrožavaju živote. Ruski napadi balističkim raketama zahtevaju odgovor jakih sila koje bi kroz pravu saradnju pomogle u zaštiti života”, poručio je Zelenski.

Protekle noći, ruske snage napale su Kijev balističkim raketama, a tom prilikom dvije osobe su poginule, dok je 12 ranjeno, navodi agencija Ukrinform, a prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je prve direktne sankcije Moskvi poslije mjeseci odlaganja, dok je procjena državnog sekretara SAD Marka Rubija bila ključna za obrt u američkoj politici prema Moskvi, navodi Blumberg pozivajući se na izvore.

Prema navodima američkih i evropskih zvaničnika za Blumberg, odluka je donijeta nakon procjene američkog državnog sekretara Marka Rubija da Rusija nije pokazala spremnost na promjenu stava u vezi sa ratom u Ukrajini.

Rubio je, nakon razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, otkazao planirani susret, jer je, kako je ocijenio, Moskva nastavila da odugovlači razgovore o prekidu vatre.

Rubijev uticaj u donošenju odluke o sankcijama ukazuje na njegovu sve značajniju ulogu u spoljnoj politici SAD, ističu zvaničnici upoznati sa situacijom.

Iako su pojedini zvaničnici isticali značajan uticaj koji Rubio posjeduje, portparolka Bijele kuće Ana Keli naglasila je da Tramp vodi spoljnu politiku, a tim za nacionalnu bezbjednost, uključujući Rubija i specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, djeluje kao jedinstvena cjelina.

Pored uvođenja sankcija Rusiji, Tramp je nastavio diplomatske kontakte, dogovorio susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ostavio mogućnost budućih pregovora s Moskvom.

Rubio je istakao da SAD ostaju otvorene za angažman “ako postoji prilika za postizanje mira”

Sankcije su obuhvatile najveće ruske naftne kompanije, uključujući Rosnjeft i Lukoil, dok je Tramp istakao da su dosadašnji razgovori s Putinom često završavali bez rezultata.

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je danas sankcije predsjedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.

Američka administracija tvrdi da Petro ima veze s trgovinom narkoticima, prenosi Blumberg.

Tramp je predsjednika Kolumbije označio kao “ilegalnog lidera tržišta narkotika”, optužujući ga da dopušta da trgovina drogom cvjeta tokom njegove vladavine, i zapretio uvođenjem sankcija kolumbijskom izvozu, prnosi Tanjug.

Odluka dolazi nakon Trampove odluke u septembru da ukloni Kolumbiju kao partnera u borbi protiv narkotika, svrstavajući dugogodišnjeg američkog saveznika u istu kategoriju sa Venecuelom, Bolivijom, Avganistanom i Mjanmarom, piše Blumberg.

EU se ponovo priprema da kazni “TikTok” i “Metu”, kompaniju u čijem je vlasništvu i “Facebook”, jer krše obaveze iz Zakona o digitalnim uslugama, kojim Brisel želi da poveća kvalitet informacija koje se pružaju na internetu, kao i da smanji opasnost od lažnih vijesti i štetnih manipulacija.

Kako bi EU bila sigurna da velike platforme poštuju svoje obaveze, traži se od platformi da omoguće pristup nezavisnim istraživačima algoritmima kako bi se utvrdilo kako one ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz zakona.

Osim toga, kako je saopšteno, “Facebook” i “Instagram” otežavaju korisnicima prijavu štetnih sadržaja koji krše obaveze iz zakona.

U Evropskoj komisiji ne tvrde da ove platforme sprečavaju korištenje ovih alata, već da su uvele komplikovane mehanizme koji otežavaju istraživačima pristup podacima, a korisnicima prijavljivanje neprimjerenih sadržaja.

“Facebook”, “Instagram” i “TikTok” sada imaju mogućnost da pregledaju dokumente u istražnim spisima i pismeno odgovore na preliminarne nalaze Komisije. Platforme mogu preduzeti mjere za otklanjanje povreda.

Ako na kraju ovog postupka navodi Komisije budu potvrđeni, moguće su novčane kazne u visini od šest odsto ukupnog godišnjeg globalnog prometa konkretne platforme.

Cilj EU je da ovim mjerama omogući bolje pozicioniranje kredibilnih medija, na primjer kada su pretraživačke platforme poput Googlea u pitanju.

Kako su “Nezavisne” pisale u avgustu prošle godine, “Google” je, u skladu s obavezama iz ovog zakona, prošlog ljeta počeo derogirati sajtove za koje je utvrđeno da objavljuju lažne vijesti, a postepeno se krenulo i u ohrabrivanje sajtova da ne koriste botove za kreiranje sadržaja, već istraživačke autorske tekstove koji su potkrijepljeni činjenicama

U “Googleu” su tada saopštili da je najbolja zaštita protiv štetnih sadržaja izgradnja sistema pretraživanja koji će kvalitetne informacije stavljati na vrh rezultata pretraživanja, a derogirati one koji proizvode nekvalitetan sadržaj.

“Google” je, kako smo pisali, u aprilu prošle godine objavio vodič za novinare nudeći četiri načina na koje medijski radnici mogu provjeriti informacije koje se nalaze na njihovoj platformi.

Ističu da su proširili kapacitete svojih digitalnih alata “informacije o ovoj stranici” i “informacije o ovoj fotografiji” i dodali 40 novih jezika na kojima će ovi alati biti dostupni korisnicima.

Oni omogućavaju novinarima, ali i drugim korisnicima, da saznaju o kakvoj internet stranici je riječ, da li je u pitanju kredibilni izvor, a jedan od novih alata omogućava provjeru da li je fotografija manipulisana alatima vještačke inteligencije.

Osim toga, “Google” je otvorio stranicu za provjeru sadržaja, na kojoj korisnici mogu naći posljednje informacije o provjerenim sadržajima i pronađenim lažnim vijestima i misinformacijama koje se nalaze na njegovom pretraživaču.

Za dublje provjere “Google” je stavio na raspolaganje Google Explorer, alat dizajniran prvenstveno za novinare, gdje mogu dobiti više informacija i bolji kontekst članaka objavljenih na internetu, a koji su registrovani u “Googleovom” pretraživaču.

Kada je riječ o fotografijama, “Google” nudi opcije da se provjeri istorija fotografije, kako ih tretiraju kredibilni izvori, a na raspolaganju je i metadata, odnosno informacije o fotografiji koje se ne objavljuju direktno uz nju, ali se mogu naknadno pozvati.

Plan Evropske unije da iskoristi rusku imovinu za pomoć Ukrajini može da propadne, jer nosi sa sobom ozbiljne rizike, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

– Očekivanja od konfiskacije zamrznute ruske imovine su ogromna, ali na narednom Evropskom savjetu u decembru, kada bi trebalo da bude donijeta odluka, Unija se može suočiti sa stvarnošću i plan može da doživi fijasko – istakao je Fico u video-obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.

Slovački premijer je predložio da se u zaključku samita Evropske unije u četvrtak mogućnost konfiskacije ne pominje i da Komisija predloži druge mogućnosti finansiranja Ukrajine za naredne dvije godine i dodao da je prijedlog bio usvojen.

On je upozorio da predložena konfiskacija ruske imovine predstavlja ozbiljne rizike, među kojima su moguće odgovorne mjere Rusije, kršenje međunarodnog prava i pokretanje pravnih postupaka sa ruske strane.

EU bez dogovora o ruskoj imovini

Zemlje EU na samitu nisu uspele da usaglase predlog Evropske komisije o korišćenju ruske imovine za potrebe Kijeva, proizlazi iz pisanih zaključaka sastanka.

– U tom kontekstu Evropski savet predlaže Evropskoj komisiji da što je moguće pre predstavi opcije finansijske podrške, zasnovane na proceni finansijskih potreba Ukrajine, i poziva Evropsku komisiju i Savjet da nastave rad kako bi Evropski savjet mogao da se vrati ovom pitanju na svom narednom zasjedanju – navodi se u dokumentu.

Pritom se navodi da ruska imovina mora ostati zamrznuta u skladu sa zakonodavstvom EU sve do okončanja sukoba i isplate štete Ukrajini.

Šef Evropskog savjeta Antonio Košta kasnije je izjavio da računa na donošenje odluke o korišćenju ruske imovine u decembru, a Evropskoj komisiji je naloženo da riješi “tehnička pitanja”. Sam čin konfiskacije sredstava on je ocenio kao “u skladu sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim pravom”.

S druge strane, predsednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je da će izraditi nove mogućnosti za korišćenje ruske imovine u korist Kijeva i predstaviti ih državama-članicama EU.

Zamrznuta ruska sredstva

Nakon početka Specijalne vojne operacije, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu deviznih rezervi Rusije: oko 300 milijardi evra. Više od 200 milijardi nalazi se u Evropskoj uniji, uglavnom na računima belgijske kompanije “Јuroklir”, jednog od najvećih svjetskih klirinških i obračunskih sistema.

U Moskvi su više puta nazivali zamrzavanje ruskih sredstava u Evropi krađom, ističući da je EU usmjerena ne samo na sredstva privatnih lica, već i na državna sredstva.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će Moskva odgovoriti na konfiskaciju. Prema njegovim riječima, Rusija takođe ima mogućnost da ne vrati sredstva koja zapadne zemlje drže na njenoj teritoriji.

Prema riječima portparola Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, sve mjere Evropske unije za konfiskaciju ruske imovine su pravno ništavne i izazvaće oštar odgovor Moskve.