Kategorija: Svijet

Ciljevi koje su postavile ruske vlasti još nisu postignuti. “Zapadna intervencija u znak podrške Ukrajini pretvorila je sukob u širu konfrontaciju između Rusije i zapadnih zemalja”, izjavio je portparol Kremlja, Dmitri Peskov.

Uvjeravao je da Moskva ostaje otvorena za postizanje ciljeva sukoba diplomatskim putem. Međutim, Ukrajina i evropske nacije odbacuju ovaj pristup i stoga će se specijalna vojna operacija nastaviti.

Uslovi za prekid ruskih vojnih akcija u Ukrajini uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz cijele regije Donbasa, pristanak Ukrajine na usvajanje neutralnog statusa i ukidanje zapadnih sankcija nametnutih Moskvi.

Ispunjavanje ovih zahtjeva omogućilo bi Rusiji da slobodno kontroliše značajan dio Ukrajine – ako ne i većinu – ako dođe do promjene vladajuće vlade u zemlji.

Ruska strana nije objavila datum sljedećeg kruga pregovora s Ukrajinom. Tri takva sastanka u formatu Ukrajina-SAD-Rusija održana su u januaru i februaru. Ukrajinska strana izvijestila je da je sljedeći krug pregovora okvirno zakazan za oko 27. februara.

Rusija nije uspjela postići svoje ciljeve u Ukrajini. Glavna prepreka ostaje ukrajinska vojska, koja se neprekidno opire već četiri godine.

Štaviše, Ukrajinu podržava Zapad – i finansijski i vojno. Rusija se takođe mora nositi s obimnim sankcijama koje su joj nametnute zbog sukoba koji je u toku.

Ruska strana je prisiljena pronaći nove načine zaobilaženja zapadnih mjera, što i čini s određenim uspjehom – na primjer, kroz djelovanje takozvane “flote u sjenci” koja prevozi rusku naftu pod sankcijama.

Zapad je, međutim, svjestan tih aktivnosti i nastoji odgovoriti u skladu s tim, prenosi “Defence24”.

Bezbjednosne mjere u Ženevi i okolini biće pooštrene dok traju pregovori SAD-Iran i SAD-Ukrajina, saopštila je policija kantona Ženeva.

Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je ranije da on i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, DŽared Kušner, namjeravaju da se sastanu sa sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Ukrajine Rustemom Umerovim u Ženevi.

Neimenovani diplomatski izvor rekao je za RIA Novosti da se očekuje da će ruski specijalni predsjednički izaslanik Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja, takođe stići u Ženevu na razgovore sa američkom stranom.

Nova runda razgovora SAD-Iran o iranskom nuklearnom pitanju, takođe, će biti održana danas u Ženevi.

Žene na fotografiji sa naučnikom Stivenom Hokingom, iz dokumenata koje je objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, radile su kao njegove negovateljice, objavio je San.

Te slike prikazuju Hokinga kako leži na ležaljci držeći crveno piće.

Iako slike nemaju kontekst o vremenu i mjestu nastanka, portparol Hokingove zaostavštine potvrdio je da su te žene bile “dugoročne njegovateljice iz Velike Britanije”.

On je rekao da je bilo kakva insinuacija o neprikladnom ponašanju Hokinga “pogrešna i krajnje nerealna”.

Fotografije su navodno snimljene 2006. godine na karipskom ostrvu Sent Tomas, gdje je Hoking govorio o kvantnoj kosmologiji.

Hoking je bio među naučnicima koji su učestvovali u događaju koji je finansirao Epstin.

Nije jasno zbog čega su ove slike uključene u Epstinove dosijee, ali Hoking je viđen na Epstinovom ostrvu, gdje je, prema izvještajima, organizovan obilazak morskog dna podvodnim brodom prilagođenim za Hokingovo stanje.

Takođe, u Epstinovim dokumentima se pominju optužbe o Hokingu koje sugerišu na njegovu povezanost sa maloljetničkim seksualnim skandalima.

U jednom od imejlova, Epstin je navodno sugerisao vezu između Hokinga i Virdžinije Đufri, koja je tužila Endrua Mauntbatena-Vindzora za seksualno zlostavljanje.

Drugi izvještaji iz dosijea pominju da su Hoking i Epstin 2011. godine posjetili “isključivo muški” klub, ali nijedna od ovih optužbi nije zvanično potvrđena.

Hoking je preminuo 2018. godine, a tokom svog života bio je zavisan od 24-časovne medicinske njege zbog bolesti motornih neurona.

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Brisel sada zahtjeva od Mađarske, kao članice EU, da šalje trupe u Ukrajinu.

U objavi na “Iksu”, Orban se osvrnuo na ključne stavke sa sjednice Evropskog parlamenta – zahtjev za aktivno učestvovanje u vojnoj akciji EU u Ukrajini, kao i trenutno stanje naftovoda Družba – o kojima ga je informisao mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Blokiranje protoka nafte preko naftovoda Družba prema Mađarskoj je koordinisana akcija Evropske Komisije i Ukrajine”, naveo je on.

Orban je zaključio da ne postoji tehnička prepreka za ponovno pokretanje protoka nafte, i da je ta blokada politička ucjena Brisela i Kijeva.

 

 

 

Američki potpredsednik Džej Di Vens poručio je Iranu da pretnje Vašingtona vojnom akcijom treba shvatiti „ozbiljno“, dan nakon što je predsednik Donald Tramp tokom govora o stanju nacije počeo da priprema teren za mogući rat.

Vens je za Foks njuz izjavio da će Tramp pokušati da to „ostvari diplomatski“, ali da američki predsednik takođe ima „pravo“ na korišćenje vojne akcije.

„Ne možete dozvoliti najluđem i najgorem režimu na svetu da poseduje nuklearno oružje“, rekao je Vens.

Dodao je da Tramp ima niz drugih alata na raspolaganju kako bi osigurao da se to ne dogodi.

„Pokazao je spremnost da ih koristi i nadam se da će Iranci to ozbiljno shvatiti tokom sutrašnjih pregovora, jer je to svakako ono što predsednik preferira“, dodao je.

Evropska komisija (EK) predložila je danas, 25. februara, otvaranje pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi ih integrisala u režim EU “Roam Like at Home”.

Nakon što se finalizuju sporazumi sa svakom od zemalja i nakon što se svaka od njih u potpunosti uskladi s pravilima EU o roamingu, ljudi koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će da pozivaju, šalju tekstualne poruke i koriste mobilne podatke bez dodatnih naknada za roming.

Kako se navodi u saopštenju EK, to znači povezanost po domaćim cijenama ne samo za građane i preduzeća sa Zapadnog Balkana koji posjećuju EU, već i za putnike iz EU na Zapadnom Balkanu, a sporazum bi trebalo da olakša i učini pozive pristupačnijim kako ljudima, tako i kompanijama koji se nalaze u EU ili Zapadnom Balkanu zbog studiranja, rada ili odmora.

Na potezu Savjet EU i zemlje Zapadnog Balkana
EK za taj prijedlog traži odobrenje Savjeta EU za otvaranje pregovora sa partnerima sa Zapadnog Balkana, a nakon što Savjet usvoji prijedlog, EK će pregovarati o bilateralnim sporazumima sa svakim partnerom sa Zapadnog Balkana.

Prijedlog EK ima za cilj da se nadograde i unaprede postojeće dobrovoljne obaveze rominga između nekih mobilnih operatera u EU i Zapadnom Balkanu.

Kako se navodi predlog je konkretan primjer pristupa EU postepenoj integraciji prije pristupanja EU, kako je navedeno u Planu rasta za Zapadni Balkan za 2023. godinu.

Mađarski premijer Viktor ⁠Orban izjavio je da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.

Njegov postupak dodatno eskalira spor s Ukrajinom oko prekida rada naftovoda “Družba” kojim se ruska sirova nafta prevozi u Mađarsku i Slovačku. Obje zemlje krive Kijev za dugotrajan prekid snabdijevanja svojih rafinerija.

Kijev tvrdi da je prekid prouzrokovan ruskim napadom dronom koji je pogodio opremu naftovoda u zapadnoj Ukrajini.

Prekid isporuke nafte kroz “Družbu”

Nakon sastanka nacionalnog Savjeta za bezbjednost, Orban je rekao da Mađarska od 27. januara nije primila naftu kroz naftovod “Družba”.

“Prema svim informacijama jasno je da taj prekid nema veze s tehničkim nego s političkim razlozima. Ukrajinska vlada na taj način vrši pritisak na Mađarsku i Slovačku”, rekao je Orban.

We will not give in to blackmail ❗️

I have ordered increased security for critical energy infrastructure.

The Ukrainian government is exerting pressure on the Hungarian and Slovak governments through an oil blockade. They will not stop there, as they are preparing further… pic.twitter.com/bulICvhy1m

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) February 25, 2026

Dodao je da informacije savjeta ukazuju da će biti “još poteza Ukrajine kako bi se poremetio mađarski energetski sistem”, prenosi Jutarnji.hr.

Vojska čuva energetsku infrastrukturu

“Zbog toga sam naredio pojačanu zaštitu energetske infrastrukture. To znači raspoređivanje vojnika i opreme oko ključnih energetskih postrojenja”, rekao je Orban.

Premijer je takođe uveo zabranu letenja dronova u okrugu Szabolcs-Szatmar-Bereg na mađarskoj strani granice s Ukrajinom.

“Mađarsku niko neće ucjenjivati”, istakao je on.

Izbori 12. aprila i politička pozadina spora

Izbori u Mađarskoj održavaju se 12. aprila, a na njima Orban želi da bude reizabran. Istraživanje firme Mediana, poznate po preciznim predviđanjima, pokazalo je da je u februaru mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala svoju prednost nad Orbanovim Fidesom.

Orban optužuje Ukrajinu da energetskom destabilizacijom želi da izazove haos u Mađarskoj uoči izbora i utiče na mađarsku unutrašnju  politiku.

Rekordan broj novinara i medijskih radnika ubijen je širom svijeta tokom 2025. godine, drugu godinu zaredom, saopšteno je iz Komiteta za zaštitu novinara /CPJ/.

Ukupno 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je širom svijeta 2025. godine, što prošlu godinu čini najsmrtonosnijom za novinare otkako je CPJ počeo sa prikupljanjem podataka prije više od 30 godina.

“Novinari se ubijaju u rekordnom broju u vrijeme kada je pristup informacijama važniji nego ikad. Svi smo u opasnosti kada se novinari ubijaju zbog izvještavanja”, rekla je izvršni direktor CPJ-a Džodi Ginzberg.

U saopštenju CPJ-a navodi se da se više od tri četvrtine svih smrtnih slučajeva prošle godine dogodilo u zonama oružanih sukoba.

CPJ u objavi na svojoj veb-stranici navodi i to da je 329 novinara zatvoreno, dok se 84 vodi kao nestalo.

U Ukrajini i Sudanu, kao i na Bliskom istoku, primijećen je porast broja ubijenih novinara u odnosu na godinu dana ranije i povećan je broj novinara poginulih u napadima dronovima.

U Meksiku je ubijeno šestoro novinara, a počinioci nikad nisu pronađeni, prenosi Dojče vele.

U saopštenju se navodi da je porast broja ubijenih novinara zabilježen i u Indiji, Bangladešu i Peruu.

CPJ podsjeća da je u Saudijskoj Arabiji pogubljen istaknuti kolumnista Turki el Džaser, a njegova smrt je prvo dokumentovano ubistvo novinara u toj zemlji od slučaja DŽamala Kašogija, koji je ubijen 2018. godine.

Ministar socijalnih prava i potrošnje Španije Pablo Bustinduj najavio je danas, 25. februara da će ta zemlja zabraniti prodaju energetskih pića mlađima od 16 godina, kao i mlađima od 18 ukoliko je riječ o napicima sa više od 32 miligrama kofeina na 100 mililitara, zbog štetnih posljedica po zdravlje mladih.

Bustinduj je, kako prenosi EFE, naveo da su energetska pića “postala prijetnja zdravlju mladih”, ističući da njihova prekomjerna konzumacija dovodi do poremećaja sna, promjena u ponašanju i kardiovaskularnih oboljenja.

Prema njegovim riječima, zabrana će biti proširena i na mlađe od 18 godina kada je riječ o pićima sa više od 32 miligrama kofeina na 100 mililitara.

“Donećemo ovu regulativu najefikasnijim pravnim instrumentom kako bi stupila na snagu u najkraćem mogućem roku”, rekao je Bustinduj, bez preciziranja datuma početka primjene.

Španski ministar je ocijenio i da je riječ o mjeri koja “uživa široku društvenu podršku”, pozivajući se na podatke Španske agencije za bezbjednost hrane i ishranu (AESAN), prema kojima devet od deset građana Španije podržava zabranu, ističući da podrška među mladima od 18 do 35 godina iznosi 88,3 odsto.

Istraživanje pokazuje da oko 25 odsto ispitanika konzumira energetska pića, u prosjeku dva puta nedjeljno, dok gotovo polovina onih koji ih piju konzumira najmanje jedno dnevno, a 47 odsto ih redovno miješa sa alkoholom.

Nova regulativa nadovezaće se na već postojeću zabranu prodaje energetskih pića u školama širom Španije, koju je ranije pokrenulo Ministarstvo potrošnje.

U izveštaju AESAN-a iz 2021. godine navodi se da prekomerni unos kofeina može da izazove neželjene efekte, uključujući poremećaje sna, psihološke posljedice, promjene u ponašanju i kardiovaskularne smetnje, prenosi Tanjug.

Nakon pogibije meksičkog narko-bosa El Menča vodi se borba za vlast nad kartelom Nova generacija Haliska.

El Menčo, čije je pravo ime Nemesio Ruben Osegera Servantes, ubijen je ovog vikenda u zapadnoj državi Halisko, što je izazvalo talas nasilja u Meksiku.

Njegov sin Ruben, poznat kao El Menčito, nalazi se u zatvoru u SAD. On ima još jednog sina i pastorka, ali oni nemaju mnogo iskustva u vođenju kriminalne organizacije.

Majka i kćerka

“La Hefa”, što u prevodu znači “šefica”, jeste Rosalinda Gonzales Valensija (63), bivša supruga El Menča, za koju se vjeruje da je sada u centru pažnje zbog svoje uloge u kartelu.

#FPExplained: Rosalinda Gonzalez Valencia is a member of the well-known Valencia clan, whose roots trace back to the marijuana trade several decades agohttps://t.co/NfXrQhd0Hy

— Firstpost (@firstpost) February 23, 2026

Rosalinda i El Menčo su u braku dobili troje djece, a nakon razvoda 2018. godine narko-bos je povezivan sa brojnim ženama.

Njihova kćerka Džesika, poznata pod nadimkom “La Negra”, ranije je bila u zatvoru zbog pranja novca.

Who Is Jessica Johanna Oseguera González? Inside the Future of CJNG After El Mencho’s Death#ElMencho #CJNG #JessicaOseguera #CartelNews #MexicoBreaking #Jalisco #PuertoVallarta #LatinAmerica #SecurityNews #WorldNews https://t.co/EXdMondqpT

— Latest News Official (@latestnews_off) February 23, 2026

I Džesika i njena majka držale su se po strani nakon što su nakratko bile zatvorene zbog pranja novca za kartel.

Sada postoje sugestije da bi Rosalinda mogla biti spremna da preuzme kartel Nova generacija Haliska, s obzirom na to da ima višedecenijsko iskustvo u pranju novca i da je često radila sa bivšim mužem.

Rosalinda je sestričina vođe kartela “El Maradona”, koji je osnovao kartel Milenio, a koji se kasnije podijelio i formirao ono što je danas poznato kao kartel Nova generacija Haliska.

Ako “La Hefa” i njena kćerka “La Negra” udruže snage, mogle bi postati najmoćnije “narko-kraljice” u Meksiku.

Finansijski mozak kartela

Smatra se da je Rosalinda bila finansijski mozak kartela Nova generacija Haliska, usmjeravajući prljavi novac u lažne kompanije i ugostiteljske objekte kako bi prikrila nezakonitu dobit.

Ipak, stručnjaci ocjenjuju da je malo vjerovatno da bi žena mogla stati na čelo tako militarizovanog i fragmentisanog kartela.