Kategorija: Svijet

Sergej Lavrov, ruski ministar inostranih poslova, rekao je da je njegova zemlja za razliku od samoproglašenog Kosova pitala četiri oblasti žele li da postanu dio Rusije.

Ruski diplomata je u intervjuu za mađarski YouTube kanal “Ultrahang” istakao da stanovnici “oslobođenih” dijelova Zaporoške i Hersonske oblasti ne napuštaju svoja mjesta, već ostaju i pozdravljaju ruske vojnike

“Kada oslobađamo preostale dijelove Zaporoške i Hersonske oblasti, većina ljudi ne napušta ova mjesta, uprkos pokušajima ukrajinske vojske da ih preveze na teritoriju Ukrajine. Oni ostaju i pozdravljaju ruske vojnike koji ih oslobađaju. Dakle, to nije naša volja, nije naš ‘imperijski duh’, kako neki kažu. To je naša briga o budućnosti ljudi koji se osjećaju delom ruske kulture”, rekao je Lavrov.

Prema njegovim riječima ove teritorije su dio Rusije prema Ustavu te zemlje.

“Stvar je u tome da to nije jednostavno bilo nametnuto odozgo, kao u slučaju Kosova, gdje stanovnici nisu ni pitani. Predstavnik Ujedinjenih nacija, Finac, bivši predsjednik Finske, jednostavno je rekao da je Kosovo nezavisno – i tačka. Za razliku od tog ‘fokusa’, naša odluka da ih uključimo i vratimo u Rusiju bazirana je na činjenici da su sve ove zemlje bile dio Ruske imperije i razvijale se u okviru Sovjetskog Saveza”, rekao je Lavrov.

Ruski šef diplomatije podsjetio je i kako je ta odluka donijeta je tek nakon što su sve ove četiri oblasti – Luganska Narodna Republika, Donjecka Narodna Republika, Zaporoška i Herson, nakon Krima – sprovele referendume i jasno izrazile svoju želju da se ponovo ujedine sa Rusijom.

Podsjećamo, prištinske vlasti na teritoriji Kosova i Metohije su u februaru 2008. godine proglasile jednostrano nezavisnost te južne srpske pokrajine bez provođenja referenduma.

Američki mornarički helikopter MH-60R Sea Hawk helikopterske pomorske udarne eskadrile (HSM) 73 i lovački avion F/A-18F Super Hornet borbene grupe Crveni petlovi, srušili su se u nedelju oko 14.45 časova po lokalnom vremenu u Južno kinesko more.

“Oba aviona su poletela u misiju sa američkog nosača aviona USS Nimic (CVN 68), a spasilačke ekipe iz sastava Udarne grupe 11 bezbedno su izvukle sve članove posade borbenih letelica”, navela je na svom Fejsbuk nalogu američka pacifička flota i dodala da je pokrenuta istraga o uzrocima ovih incidenata.

Ranije je objavljeno da SAD planiraju da do 2027. godine zamene nosač aviona USS Nimic novim nosačem aviona klase Ford, USS John F. Kennedy.

Slovačka neće učestvovati ni u jednom programu EU za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, rekao je premijer Robert Fico.

Slovačka je obustavila državnu vojnu pomoć Ukrajini kada je Fico došao na vlast 2023. godine, ali je nastavila da dozvoljava komercijalnu prodaju naoružanja.

Fico je rekao da se ne slaže sa državama EU po pitanju rata i da rješenje nije na bojnom polju.

Lideri EU su se u četvrtak dogovorili da pokriju “urgentne finansijske potrebe” Ukrajine za naredne dvije godine, ali su odustali od usvajanja plana da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje kredita Kijevu od 140 milijardi evra.

– Odbijam da dozvolim Slovačkoj da učestvuje u bilo kakvoj finansijskoj šemi koja ima za cilj pomoć Ukrajini u upravljanju ratom i vojnim rashodima – rekao je Fico na konferenciji za novinare.

On je kritikovao sankcije EU Rusiji i rekao da one više štete Evropi.

Slovačka i Mađarska, obje kupci ruskih energenata, sada se suočavaju sa američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama “Rosnjeft” i “Lukoil”, koje stupaju na snagu sljedećeg mjeseca.

Na pitanje o tim rizicima, Fico je rekao da je slovačka rafinerija “Slovnaft” dio mađarske naftne i gasne grupe MOL i da ne kupuje naftu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je da je spreman raditi na rješenju u Ukrajini na osnovu koncepta koji su predložile Sjedinjene Američke Države, a to je stavio do znanja na samitu na Aljasci, izjavio je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je podsjetio da je prije samita na Aljasci specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof donio u Moskvu prijedloge o Ukrajini, koji su pažljivo proučeni.

U intervjuu za mađarski Jutjub kanal “Ultrahang” Lavrov je govorio i o mogućnosti sastanka s predstavnicima SAD-a u Budimpešti, ističući da to zavisi od američke strane. „Kada se u Ukrajini i Evropi čuju pozivi na prekid vatre, Rusija razumije da oni u stvari samo žele ponovo dobiti na vremenu“, pojasnio je Lavrov.

S druge strane, kako je naveo, Tramp je nakon samita na Aljasci direktno izrazio podršku dugoročnom rješenju za Ukrajinu.

Dodao je da je razgovor s državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom „zaista protekao dobro“, jer, prema njegovim riječima, Sjedinjene Države nakon toga nisu vidjele potrebu za ličnim susretom.

Šef ruske diplomatije naveo je i da se teritorijalno pitanje u Ukrajini razmatra u različitim formatima, te da je predsjednik Putin tu temu već pominjao tokom susreta s Donaldom Trampom. Istakao je, takođe, da Rusija priznaje nezavisnost Ukrajine, napominjući, međutim, da se ova sadašnja veoma razlikuje od one koju je Moskva priznala, a koja je u svoj ustav tada unijela neutralnost, dok današnjom Ukrajinom, kako je rekao, vlada otvoreno nacistički režim.

Ponovio je i da ključ za razumijevanje Ukrajine mora biti rješavanje korijena uzroka krize, a ne pokušaji povratka teritorije ili spašavanja obraza kijevskih političara, prenose RIA Novosti.

„Bez sumnje, mi priznajemo nezavisnost Ukrajine. Ali nismo mogli ni zamisliti da će ljudi koji žive na teritorijama koje su postale dio Ruske Federacije, a koje su sada zabilježene u našem ustavu, biti smatrani ‘drugorazrednim’“, izjavio je Lavrov.

Ministar je naglasio da za Rusiju nisu važne same teritorije, već ljudi koji žive na tim područjima.

Sa diplomatske tačke gledišta, Lavrov je rekao da Rusija ne želi da se miješa u unutrašnje stvari SAD-a.

„Ne želimo stvarati nelagodnost za Sjedinjene Države koje su pod ogromnim, nevjerovatnim pritiskom evropskih jastrebova, Zelenskog i drugih koji ne žele nikakvu američku ili rusku saradnju ni u čemu“, naveo je ruski zvaničnik.

Dodao je da ima dovoljno ljudi koji nisu baš ljubazni i koji se nameću vašingtonskim političarima, koristeći sva sredstva da potkopaju proces koji je, prema njegovim riječima, do sada već mogao postići određene ciljeve.

„Veoma indikativna stvar je da pokušavaju odvratiti predsjednika Trampa od zaključaka koje je on već više puta iznio“, zaključio je Lavrov.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom samo ako postoji spremnost za dogovor o rješavanju sukoba u Ukrajini.

„Moramo da znamo da ćemo postići dogovor. Neću da gubim vrijeme. Oduvijek sam imao odličan odnos sa Vladimirom Putinom“, rekao je Tramp novinarima tokom putovanja u Aziju.

Moskva i Vašington ranije su najavili sastanak dvojice lidera u Budimpešti, ali je susret odgođen na neodređeno vrijeme. Istovremeno, administracija predsjednika SAD pripremila je dodatne sankcije Rusiji koje bi mogle pogoditi ključne oblasti ruske ekonomije ukoliko Kremlj nastavi da odlaže okončanje rata u Ukrajini, izjavio je neimenovani visoki američki zvaničnik.

Zvaničnici u Vašingtonu, prema navodima Rojtersa, poručili su evropskim partnerima da podržavaju korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za kupovinu američkog oružja za Ukrajinu. Takođe, u toku su interni razgovori o upotrebi ruske imovine koja se nalazi u SAD za podršku ratnim naporima Kijeva.

Iako nije izvjesno da li će ove mjere biti primijenjene uskoro, u Trampovoj administraciji postoji razvijen plan za dodatno pojačavanje ekonomskog pritiska na Moskvu. Sankcije uvedene prošle srijede, prve od njegovog povratka na čelo države u januaru, usmjerene su na ruske naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft.

Nove mjere izazvale su rast cijena nafte za više od dva dolara po barelu i natjerale glavne kineske i indijske kupce ruske nafte da potraže alternativne dobavljače.

Tramp se, prema ocjenama saradnika, pozicionira kao globalni mirotvorac, ali je priznao da je proces okončanja rata u Ukrajini, koji traje više od tri godine, složeniji nego što je očekivao.

Evropski saveznici, navodi Rojters, nadaju se da će SAD nastaviti da pojačavaju pritisak na Moskvu, dok Tramp procjenjuje rezultate novih sankcija.

„Predsjednik želi da vidi da evropski saveznici preduzmu naredni veliki korak protiv Rusije“, rekao je visoki američki zvaničnik, dodajući da će Tramp vjerovatno pauzirati nekoliko nedjelja kako bi sagledao efekte uvedenih mjera.

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je da Amerika ne želi da našteti kolumbijskom narodu i ekonomiji sankcijama koje su uvedene predsjedniku Gustavu Petru.

Vašington je juče stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da ohrabruje narko teroriste.

Rubio je u obraćanju novinarima na putu iz Izraela za Katar rekao da SAD imaju snažan i trajan odnos sa kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa snagama bezbjednosti.

Američka vojska pojačala je aktivnosti u međunarodnim vodama južnog dijela Kariba, napadajući brodove za koje je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.

Predsjednik SAD Donald Tramp ove sedmice je nazvao Petra nelegalnim narko vođom nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su u napadima počinile ubistvo.

– Ovo nije stvar SAD protiv Kolumbije – rekao je Rubio komentarišući sankcije Petru.

On je dodao da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za koga vjeruje da je postao neprijateljski nastrojen.

– Ali mi to odvajamo od naroda Kolumbije. Zato ne vidite carinske mjere. Zato ne želimo da naštetimo kolumbijskoj ekonomiji – izjavio je državni sekretar SAD.

Rusija je ove sedmice sprovela vojnu vježbu strateških nuklearnih snaga tokom koje je testirano napredno oružje, izjavio je predsjednik Vladimir Putin.

Kako je naveo, vježbe su obuhvatile borbena lansiranja svih komponenti strateških ofanzivnih snaga Ruske Federacije, kao i ispitivanja novih modela naoružanja. „Oružane snage Rusije izvele su vježbe strateških ofanzivnih snaga, tokom kojih su izvedena borbena lansiranja svih komponenti nuklearnih snaga, kao i testiranje perspektivnih modela naoružanja“, rekao je Putin tokom sastanka sa komandantima grupacija uključenih u Specijalnu vojnu operaciju.

Ruski lider istakao je da su završena testiranja krstareće rakete „Burevestnik“ opremljene nuklearnom energetskom glavom, koju je nazvao jedinstvenom u svijetu. Naložio je da se razrade mogući načini upotrebe ovog oružja.

Prema riječima načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, raketa je tokom testiranja 21. oktobra pokazala domet od 14.000 kilometara i sposobnost da izbjegne sisteme protivraketne odbrane. „To nije granica“, dodao je Gerasimov, naglašavajući potencijal oružja.

Putin je ocijenio da su ruske nuklearne snage odvraćanja na najvišem nivou i da prevazilaze kapacitete drugih nuklearnih država.

Tokom posjete jednom od komandnih punktova združenih snaga ruske vojske, predsjednik je održao sastanak sa načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim i komandantima grupacija angažovanih u Centralnom vojnom okrugu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Predsjedniku su detaljno izložene informacije o situaciji duž linije vatrenog kontakta“, rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti. Prema njegovim riječima, Putinu je podnesen poseban izvještaj o stanju na Kupjanskom i Krasnoarmejskom pravcu.

U oblasti Kupjanska, kako se navodi, opkoljeno je oko 5.000 ukrajinskih vojnika, dok je u zoni Krasnoarmejska oko 5.500. Ruski izvori tvrde da je Krasnoarmejsk jedno od ključnih logističkih čvorišta ukrajinskih snaga u Donjeckoj Narodnoj Republici, te da bi njegovo zauzimanje omogućilo ruskim trupama napredovanje ka zapadnim granicama DNR i nastavak ofanzive u Zaporoškoj oblasti.

Peskov je potvrdio da je Putinu podnesen potpuni izvještaj o situaciji na frontu.