VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Suđenje Trampu za zadržavanje tajnih dokumenata odloženo na neodređeno

    Suđenje Trampu za zadržavanje tajnih dokumenata odloženo na neodređeno

    Američki sudija donijela je odluku da se suđenje bivšem predsedniku Donaldu Trampu u saveznoj državi Floridi, zbog optužbi za ilegalno zadržavanje tajnih dokumenata nakon napuštanja funkcije, odloži na neodređeno, što značajno smanjuje šanse da će se suočiti s porotom u bilo kojem od dva federalna krivična slučaja protiv njega prije američkih izbora 5. novembra, javlja Rojters.

    Tramp, koji pokušava da ponovo osvoji predsednički mandat u novembru, prethodno je trebalo da izađe pred sudiju u slučaju dokumenata koji je pokrenuo specijalni tužilac Džek Smit, ali su tužilaštvo i odbrana saopštili da će taj datum morati da se odloži.

    Sudija Ajlin Kanan, koju je Tramp imenovao na funkciju 2020. godine, izjavila je u utorak da suđenje više neće početi 20. maja, ali nije postavila novi datum.

    Kanan je zakazala pretkrivične rasprave do 22. jula. Tramp je izjavio da nije kriv po 40 federalnih tačaka optužnice koje ga terete da je zadržao poverljive nacionalne bezbjednosne dokumente na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi nakon što je napustio predsjedničku funkciju 2021. godine, i da je ometao napore američke vlade da ih povrati.

    Rojters dodaje da Kanan još nije odlučila o nekoliko pravnih pitanja koja su ključna za slučaj dokumenata i dala je podršku odbrani Trampa u nekim pitanjima.

    Trampovi advokati su rekli da suđenje u slučaju povjerljivih dokumenata ne bi trebalo da počne pre izbora, ali su takođe predložili datum 12. avgusta u odgovoru na nalog Kanan da predloži vremenski okvir za slučaj, dok je Smit predložio početak suđenja za jul.

    Trampovi advokati su radili na odlaganju sva četiri krivična slučaja s kojima se bivši predsednik SAD suočava.

  • Evropski savjet: Za reformu i rast Balkana milijarde evra

    Evropski savjet: Za reformu i rast Balkana milijarde evra

    Evropski savjet dao je konačno odobrenje za uspostavljanje Instrumenta za reformu i rast za zapadni Balkan, čiji je cilj da podrži reforme povezane sa EU i ekonomski rast u regionu, saopšteno je iz Savjeta.

    U saopštenju se navodi da je instrument finansijski stub Plana rasta za zapadni Balkan, te da će pokriti period od ove do 2027. godine.

    Očekuje se da se Instrumentom obezbijedi do dvije milijarde evra u grantovima i četiri milijarde evra u zajmovima za partnere EU na Balkanu u narednim godinama.

    Glavni cilj Instrumenta je da se podrži usklađivanje partnera Brisela u regionu sa “vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikom i praksom EU”, u smjeru članstva u Uniji u budućnosti, kao i progresivna integracija regiona u jedinstveno tržište i socio-ekonomska usklađenost sa blokom.

    Instrument će podržati niz socio-ekonomskih i fundamentalnih reformi, uključujući one koje su povezane sa vladavinom zakona i osnovnim pravima.

    Kako bi se dobila podrška u okviru Instrumenta, svaki partner u regionu mora da pripremi agendu reformi, u kojoj će biti navedene planirane reforme radi ispunjavanja ciljeva Instrumenta, piše Srna.

    Partneri Unije u regionu moraće i da se osvrnu na to kako očekuju da mjere u agendi reformi doprinesu naprednom i kontinuiranom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

    Članice EU imaće ključnu ulogu u odobravanju agendi reformi i, ukoliko bude neophodno, njihovih amandmana.

    Podrška će biti pružena putem Investicionog okvira zapadnog Balkana i zajmova koji će biti direktno poslati u budžete zemalja regiona.

    Isplate će se vršiti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri EU u regionu ispune kvalitativne i kvantitativne korake predviđene u agendama reformi.

    Ukoliko dođe do situacije da se više ne ispunjavaju uslovi, EU bi mogla da odluči da povuče sredstva.

  • Putin objavio nacionalne ciljeve Rusije do 2036. godine

    Putin objavio nacionalne ciljeve Rusije do 2036. godine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o nacionalnim ciljevima razvoja Rusije za period do 2030. godine i u perspektivi do 2036. godine, saopšteno je iz Kremlja.

    Ukaz se sastoji od 97 tačaka, a u svakoj od njih su detaljno nabrojani glavni ciljevi koje zemlja treba da ostvari u narednim godinama.

    Među glavnim nacionalnim ciljevima razvoja su očuvanje stanovništva, unapređenje zdravlja i poboljšanje blagostanja ljudi, podrška porodica, udobno i sigurno životno okruženje, ekološko blagostanje, održiva i dinamična ekonomija, tehnološko liderstvo, digitalna transformacija državne i opštinske uprave, ekonomije i socijalne sfere.

    Cilj je da prosječni životni vijek Rusa do 2030. godine bude 78 godina, a do 2036. godine 81 godina.

    Putin je naložio da se do 2030. godine automatizuje većina procesa u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju koristeći vještačku inteligenciju.

    Osim toga, postavljen je zadatak da se ubrzanim tempom poveća minimalna zarada, koja bi do 2030. godibe trebalo da se udvostruči na 35.000 rubalja.

    Јedan od nacionalnih ciljeva je da do 2030. godine bude najmanje 70 odsto projekata iz oblasti kulture koje finansira Vlada, a koje bi trebalo da promovišu tradicionalne vrijednosti Rusije.

    Između ostalog, treba obezbijediti da Rusija do 2030. godine uđe u deset vodećih zemalja svijeta po obimu naučnih istraživanja i razvoja, kao i da u istom periodu poveća troškove na njih na najmanje dva odsto BDP-a.

    Naloženo je da se stvore uslovi u Rusiji za odgoj harmonične i patriotske ličnosti na osnovu tradicionalnih duhovnih i moralnih vrijednosti, prenosi “Sputnjik”.

    Potrebno je i povećati broj stranih studenata na ruskim univerzitetima na najmanje 500.000 ljudi do 2030. godine.

    Putin je naložio da se obezbijediti i smanjenje udjela uvoza robe i usluga u strukturi BDP-a na 17 odsto, te da se do 2030. godine poveća obim poljoprivredne proizvodnje za najmanje 25 odsto u odnosu na 2021. godinu.

    Osim toga, treba i povećati udio turizma u BDP-u do pet odsto, te stvoriti uslove za ekoturizam u svim nacionalnim parkovima.

  • Francusko “ne” tzv. Kosovu u Savjetu Evrope

    Francusko “ne” tzv. Kosovu u Savjetu Evrope

    Kako prištinske institucije nisu preduzele nijedan korak u pravcu formiranja ZSO, Francuska je od članica Savjeta Evrope zatražila odlaganje odluke o članstvu, piše Albanijan post pozivajući se na diplomatske izvore.

    Portal navodi da su, iako je Kurtijeva vlada stalno tvrdila da je Priština ispunila sve uslove neophodne za članstvo u SE, zemlje sa odlučujućim uticajem poput Francuske i Italije odavno obavijestile Kurtija da je početak značajnih koraka ka primjeni Sporazuma o ZSO nepremostivi uslov za članstvo u SE.

    Albanijan post dodaje da se čini da je proces ušao u odlučujuću fazu i da posljednje vijesti za Prištinu nisu nimalo prijatne.

    Portal, pozivajući se na diplomatske izvore, piše da se danas u Strazburu očekuje posljednji sastanak ambasadora prije sastanka Komiteta ministara, na kojem se očekuje i odluka o tzv. Kosovu.

    Navodi se da su zemlje Kvinte tražile od Kurtija napredak po pitanju ZSO slanjem statuta na razmatranje ustavnom sudu.

    – Uzimajući u obzir činjenicu da, uprkos obavezama, Kurtijeva vlada nije preduzela nijedan korak u tom pravcu, Francuska je uputila notu članicama Savjeta Evrope, tražeći odlaganje odluke o Kosovu – navodi portal i dodaje da se očekuje da ambasadori zemalja SE pitanje članstva tzv. Kosova ne uvrste na dnevni red sastanka ministara u maju.

    Ocjenjuje se da, iako stav Njemačke do sada nije bio jasan, čini da i ta zemlja sada zauzima stav da Kurtijeva vlada mora da preduzme konkretne korake po pitanju ZSO da bi dobila članstvo u SE.

    Francuska, Njemačka i Italija već su na stanovištu da se članstvo Prištine u SE može odložiti do trenutka kada vlada dokaže posvećenost sprovođenju ZSO slanjem nacrta ustavnom sudu, ali takav pristup nije podržala Velika Britanija, prema kojoj pitanje ZSO ne treba miješati sa pitanjem članstva u SE.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron je u nedavnom telefonskom razgovoru sa Kutijem istakao da, u kontekstu zahtjeva Prištine za članstvo u SE, Pariz veliki značaj pridaje napretku u uspostavljanju ZSO, dok je njemački kancelar Olaf Šolc u razgovoru sa Kurtijem istakao značaj konkretnih koraka Prištine ka uspostavljanju ZSO i u kontekstu podnošenja zahtjeva za članstvo u SE.

    Formiranje ZSO je, inače, obaveza Prištine po Briselskom sporazumu, ali Priština već 11 godina odbija da je sprovede.
    Parlamentarna skupština SE je 16. aprila usvojila preporuku da Priština postane član Savjeta Evrope, a konačnu odluku donosi Komitet ministara koji se sastaje od 16. do 17. maja u Strazburu.

    Izvjestilac za prijem tzv. Kosova, grčka poslanica Dora Bakojani preporučila je prijem, iako je ispunjen samo jedan od tri uslova koja je prvobitno zahtijevan od Prištine, a to je povratak zemljišta manastiru Visoki Dečani i to osam godina nakon što je ustavni sud presudio da zemljište mora biti upisano u katastar kao imovina manastira.

    Druga dva uslova – formiranje ZSO i rješavanje pitanja ekspoprijacije zemljišta u opštinama gdje žive uglavnom Srbi – Priština nije ispunila.

  • Putin: Sudbinu Rusije ćemo određivati mi i samo mi, zajedno ćemo pobijediti

    Putin: Sudbinu Rusije ćemo određivati mi i samo mi, zajedno ćemo pobijediti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin obratio se građanima po stupanju na predsjedničku dužnost i poručio da će narod sam odlučivati o budućnosti zemlje. Zahvalio je na povjerenju koje mu je ukazano.

    Zahvalio je građanima u svim regionima, kao i onima na istorijskim teritorijama koji su odbranili svoje pravo da budu dio Rusije i svima koji se bore za Rusiju, za povjerenje koje su mu ukazali i podršku.

    – Obraćam se svakom građaninu Rusije. Samo što sam izgovorio zakletvu, a tu je suština predsjedničke funkcije – služiti narodu i štititi Rusiju, to je čast, obaveza i sveti dug – rekao je on i poručio građanima da će o sudbini zemlje odlučivati sami.

    Kako je istakao, uvjeren je da će zemlja na dostojanstven način preživjeti težak period i postati još jača.

    – Uvjeravam vas da će i ubuduće interesi, bezbjednost naroda Rusije za mene biti iznad svega – rekao je Putin.

    On je dodao da je neophodno osigurati da se nastavi razvoj zemlje u narednim decenijama, odgajiti i vaspitati mlada pokoljenja koji će jačati moć Rusije.

    – Moramo da osiguramo da se pouzdano nastavi razvoj zemlje u decenijama koje slIЈede, da odgajimo i vaspitamo mlada pokoljenja koja će jačati moć Rusije, razvijati našu državnost u čijoj osnovi je međunacionalna sloga, očuvanje tradicija svih naroda koji žive u Rusiji – istakao je predsjednik Rusije.

    Kako je rekao, Rusija ne odbija dijalog sa Zapadom.

    – Mi ne odbijamo dijalog sa zapadnim državama. Izbor je njihov: da li i dalje namjeravaju da koče razvoj Rusije, da nastave politiku agresije, pritisak na našu zemlju koji ne prestaje godinama ili će tražiti put ka saradnji i miru – naglasio je Putin.

    Rusija je, prema njegovim riječima, spremna da jača dobre odnose sa većinom svijeta.

    – Bili smo,, a i sada smo otvoreni za jačanje dobrih odnosa sa svim zemljama koje u Rusiji vide pouzdanog i poštenog partnera. I to je zaista većina u svijetu – naveo je on.

    On je završio govor riječima da je uvjeren u pobjedu Rusije.

    – Mi smo jedinstven i veliki narod. I zajedno ćemo savladati sve prepreke, ostvariti sve što smo zamislili. Zajedno ćemo pobijediti – zaključio je Putin.

    —

    Nakon polaganja zakletve na obali Kremlja izvedena je počasna paljba od 30 plotuna. Nakon toga Putin je počinje izvršenje smotre predsjedničkog puka na Sabornom trgu u Kremlju.

    Nakon smotre, Putin je ušao u Blagoveštenski sabor Kremlja, gdje se održava moleban koji služi patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

    —

    Polaganjem zakletve Putin je stupio na dužnost predsjednika Ruske Federacije, nakon čega je intonirana himna zemlje.

    Tekst predsjedničke zakletve određen je Ustavom Ruske Federacije (član 82) i glasi:

    – Zaklinjem se da ću, prilikom vršenja ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije, poštovati i štititi prava i slobode čovjeka i građanina, poštovati i braniti Ustav Ruske Federacije, štititi suverenitet i nezavisnost, bezbjednost i integritet države i vjerno služiti narodu.

    Mediji širom svijeta direktno prenose inauguraciju predsjednika Rusije.

    —-

    Inauguraci su prisustvali premijer Mihail Mišustin, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev i patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

    Prisutni su bili i članovi vlade, poslanici Državne dume i Savjeta Federacije, rukovodioci predsjedničke administracije, sudije Ustavnog suda, predstavnici diplomatskog kora,…

    Među zvanicama na ceremoniji inauguracije je i glumac Stiven Sigal.

    Predsjednički izbori u Rusiji održani su od 15. do 17. marta i prema njihovim rezultatima aktuelni predsjednik Vladimir Putin osvojio je 87,28 odsto glasova.

  • Lajčak: Produktivan sastanak sa Eskobarom o Balkanu

    Lajčak: Produktivan sastanak sa Eskobarom o Balkanu

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak sastao se sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, a susret je ocijenio kao “veoma produktivan”.

    – Upravo sam stigao u SAD. Imao sam veoma produktivan sastanak sa američkim specijalnim izaslanikom Eskobarom, tokom kojeg smo se upustili u neke dubinske diskusije. Radujem se drugim obogaćujućim razgovorima tokom mog boravka ovdje – naveo je Lajčak na društvenoj mreži “Iks”.

    On je prethodno na društvenim mrežama napisao da će ove sedmice boraviti u SAD i poručio da se raduje detaljnim konsultacijama u Vašingtonu i Njujorku, gdje će razgovarati o Balkanu sa američkim partnerima i sagovornicima iz UN.

    Pomoćnik američkog državnog sekretara DŽejms O'Brajan ranije danas je najavio da će se zajedno sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom krajem ove sedmice sastati sa Lajčakom kako bi koordinisali podršku SAD i EU za region.

    – Zamjenik pomoćnika /američkog državnog/ sekretara Gabrijel Eskobar i ja planiramo da dočekamo Miroslava Lajčaka kasnije ove sedmice kako bismo koordinisali podršku SAD i EU za zapadni Balkan – naveo je O'Brajen na društvenoj mreži “Iks”.

  • Dvije crvene linije svijet djele od rata

    Dvije crvene linije svijet djele od rata

    NATO je na tajnom sastanku povukao dve crvene linije čije bi prelaženje moglo da dovede do potencijalne odluke da svoju vojsku pošalje u rat u Ukrajinu, piše italijanski list La Republika.

    Pozivajući se na izvore bliske NATO-u, italijanski list piše da je NATO počeo pripreme za rat sa Rusijom. Primer za to je najveća vežba u Evropi od 1988. Steadfast Defender 2024, koja je počela krajem januara ove godine. Oko 90.000 ljudi je uključeno u ove vojne vežbe koje simuliraju sukob sa protivnikom uporedive snage.

    Prva crvena linija
    La Repubblica navodi da je prva crvena linija rusko probijanje odbrambene linije Ukrajine i umešanost treće zemlje u rat, a to je Belorusija. Ukrajinsko-beloruska granica se proteže na 1.084 km, što predstavlja izazov za ukrajinsku vojsku da kontroliše sve svoje teritorije.

    Kako piše italijanski list, ako Minsk bude direktno umešan u rat, njegove trupe i arsenal biće presudni za Moskvu. Ova okolnost može pokrenuti akcije NATO-a u cilju pomoći Ukrajini.

    Druga crvena linija
    Druga crvena linija su vojne provokacije Rusije protiv baltičkih zemalja, Poljske ili namerni napad na Moldaviju, dodaju izvori, a prenosi La Repubblica.
    U februaru je francuski predsednik Emanuel Makron sugerisao da bi zapadne kopnene snage mogle da budu poslate u Ukrajinu. Mnoge članice NATO-a, uključujući generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i nemačke zvaničnike, odmah su odbacile tu ideju.

    NATO: Svesni smo svega što Rusija radi
    Ranije je NATO osudio intenzivnu aktivnost Rusije, koja se sprovodi širom evroatlantskog područja, uključujući teritoriju NATO-a i preko posrednika.

    NATO je u saopštenju naveo da je upoznat sa incidentima ruske sabotaže, aktima nasilja, sajber i elektronskim napadima, kampanjama dezinformacija i drugim hibridnim operacijama u Češkoj, Estoniji, Nemačkoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Velikoj Britaniji.

     

  • Ukrajina je “pukla”?

    Ukrajina je “pukla”?

    Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju Zapada oružjem, navodi AFP.

    Oblaci crnog dima mogli su se videti u nedelju u blizini Očeretine, poslednjeg ruskog osvajanja od zauzimanja strateškog grada Avdejevke u februaru.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je u nedelju da je registrovalo ukupno 125 ruskih napada duž linije fronta od 700 kilometara tokom 24 sata.

    Više od polovine tih napada bilo je u oblasti oko Očeretina i grada Časiv Jara koji je pod kontrolom Ukrajine, a koji je pod sve intenzivnijim napadima.

    Iako nije bilo velikih pomaka, napredak Rusije izazvao je mnogo iznenađenja i podstakao je kritike u Ukrajini. Telegram kanal “DeepState”, koji je blizak ukrajinskoj vojsci, okrivio je komandu brigade raspoređene u Očeretinu za “urušavanje odbrane u toj oblasti, što je dovelo do znatnih gubitaka”.
    Brigada je na Fejsbuku objavila da njeni vojnici “nisu pobegli” već su bili izloženi svakodnevnoj vatri sa ruskih položaja koja je bila “10 do 15 puta” snažnija od vatrene moći Ukrajine.

    Meseci čekanja
    Ukrajina je mesecima upozoravala na nestašice municije, okrivljujući kašnjenja i neodlučnost oko zapadnih snabdevanja. Konačno, Vašington je prošlog meseca odobrio paket pomoći od 61 milijardu dolara, ali posmatrači upozoravaju da će biti potrebno vreme da se ta pomoć materijalizuje na bojnom polju.

    “Neprijatelj shvata da će municija početi da se pojavljuje… za dva meseca”, rekao je Jurij Fedorenko, komandant bataljona bespilotnih letelica Ahil 92. brigade koja deluje na istočnom frontu.

    “Ova dva meseca rata biće veoma, veoma, veoma intenzivna. Neprijatelj će pokušati da uzme što je više moguće od sada do tada”, rekao je on.

    Sadašnjim tempom, ruske trupe bi uskoro mogle da ugroze strateški važan put T0504, koji je sada desetak kilometara od fronta. Na putu, koji se nalazi severno od Očeretina, mogli su se videti civilni radnici kako kopaju rovove i protivtenkovske rovove.

    “Počeli su pre dve nedelje”, rekao je stanovnik sela Novoolenjivka, u blizini iskopavanja koja su u toku. Put ide od Pokrovska na zapadu do Kostjantinovke, ukrajinskog logističkog čvorišta, a zatim prolazi severno od Časiv Jara ka Bahmutu koji drži Rusija.

    Šef ukrajinske vojske Oleksandar Sirski rekao je ranije da Rusija ima za cilj da zauzme Časiv Jar uoči četvrtka 9. maja godišnjice pobede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Nemačkom.

    “Ako neprijatelj zauzme Časiv Jar, mogli bi da preuzmu kontrolu nad Kostjantinovkom, Družkovkom i Kramatorskom dalekometnom vatrenom moći”, rekao je Fedorenko.

    “Bila bi to veoma dobra baza za nastavak napredovanja”, rekao je on.

    Ukrajina je do sada uspela da se odupre ruskim napadima istočno i severno od Časiv Jara, ali su ruske trupe poslednjih dana napredovale sa juga. Da bi zauzeli grad, međutim, morali bi da pređu isušeni kanal šest metara dubine i 30 metara širine.

    Komandant ukrajinske brigade rekao je da je ruska taktika uvek bila ista – bombardovanje iz vazduha praćeno artiljerijskim baražima i napadima oklopnim vozilima i pešadijom uprkos velikim gubicima.

     

  • Si: Čelično prijateljstvo Kine i Srbije neprekidno jača bez obzira na promjene međunarodne situacije

    Si: Čelično prijateljstvo Kine i Srbije neprekidno jača bez obzira na promjene međunarodne situacije

    Bez obzira na to kakve bile promjene međunarodne situacije, Kina i Srbija ostaju pravi prijatelji i dobri partneri. Naše čelično prijateljstvo neprekidno jača, čime je postavilo primjer za saradnju između država i naroda, napisao je između ostalog predsjednik NR Kine Si Đinping u autorskom tekstu za Politiku, uoči posjete Srbiji.

    Autorski tekst kineskog lidera prenosimo u cjelosti:

    – Kad se bliži ljeto, sve biljke cvjetaju. U ovo doba puno nade, na poziv predsjednika Aleksandra Vučića boraviću u državnoj posjeti Republici Srbiji. Ovo će biti moja druga posjeta vašoj zemlji, zemlji ljepote i legendi, kao predsjednika Narodne Republike Kine. Prijateljske scene tokom moje posljednje posjete Srbiji prije osam godina su još uvijek živopisne u mom umu, a u proteklih osam godina bliska saradnja dvije strane već je postigla plodne rezultate. Radujem se susretu s predsjednikom Vučićem i drugim srpskim rukovodiocima i prijateljima da zajedno razgovaramo o našem prijateljstvu, planiramo saradnju i ubrizgamo novu vitalnost u čelično prijateljstvo Kine i Srbije.

    Uvijek je postojao afinitet između naroda Kine i Srbije uprkos velikoj udaljenosti među nama. Tokom gorkog Antifašističkog rata i u periodu sopstvene državne izgradnje prošlog vijeka, narodi dvije zemlje su stekli snažno prijateljstvo koje se proteže kroz vrijeme i prostor. Usred tekuće transformacije svijeta neviđene u jednom vijeku, međusobna podrška dvije strane je čvršća, uzajamno korisna saradnja je bliža, dok su naše razmjene i međusobno učenje sadržajniji. Bez obzira na to kakve bile promjene međunarodne situacije, Kina i Srbija ostaju pravi prijatelji i dobri partneri. Naše čelično prijateljstvo neprekidno jača, čime je postavilo primjer za saradnju između država i naroda.
    Naše dvije zemlje su se uvijek međusobno poštovale i vjerovale jedna drugoj. Predsjednik Vučić i ja smo razvili dobar radni odnos preko naših susreta, telefonskih razgovora i razmjena pisama. Dvije zemlje održavaju blisku saradnju na svim nivoima i u svim oblastima. Obje strane u potpunosti razumiju i poštuju izbor sopstvenog naroda za razvojni put, zalažu se za princip pravde i pravičnosti, čvrsto međusobno podržavaju suštinske interese od najveće važnosti za nas. Održavali smo blisku i glatku koordinaciju i saradnju u bilateralnim i multilateralnim oblastima. Sveobuhvatno strateško partnerstvo dije zemlje se neprekidno produbljuje sa opipljivim rezultatima.

    Naše dvije zemlje su ostale posvećene obostranoj koristi. Srbija je prvi partner slobodne trgovine Kine u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prošle godine Kina je bila najveći izvor stranih investicija i drugi najveći trgovinski partner Srbije. Dinamična saradnja dvije strane u oblasti privrede i trgovine, industrijskih lanaca i izgradnje infrastrukture daje veliki podsticaj sopstvenom procesu modernizacije dvije zemlje. Željezara Smederevo HBIS, koju sam posjetio 2016. godine, već je jedan od tri najveća izvoznika Srbije. Srpski poljoprivredni i prehrambeni proizvodi kao što su med, crveno vino, govedina i jagnjetina veoma se sviđaju kineskim potrošačima.

    Naše dvije zemlje su uvijek pomagale jedna drugoj. Nakon izbijanja pandemije kovida 19 imao sam dva telefonska razgovora s predsjednikom Vučićem i postigli smo važne konsenzuse o saradnji u borbi protiv pandemije. Kineska strana je pružila pomoć i prioritetno obezbijedila više kontingenata zaštitnih i medicinskih sredstava, te uputila medicinske stručnjake u Srbiju. Srpska strana je pružila kineskoj strani potpunu podršku u realizaciji programa “Proljećna klica” sa ciljem da vakciniše kineske državljane koji žive i rade u Srbiji. Nevladine organizacije u Srbiji su spontano donirale maske i druga sredstva kineskim građanima. Naša međusobna podrška u izazovnim trenucima svjedočanstvo je o našem neprocjenjivom bratskom prijateljstvu.

    Naše dvije zemlje su uvijek učile jedna od druge. Kina i Srbija se zalažu za sreću naroda i prosperitet države, aktivno razmjenjuju iskustva o upravljanju državom i jačaju saradnju političkih partija. Dva naroda gaje veoma prijatna osjećanja jedan prema drugom, koja su osvjedočena dinamičnim kulturnim, sportskim, turističkim i međuljudskim razmjenama. Srpska košarkaška zvezda Nikola Јokić je podržavao košarkaše koji igraju na ruralnim košarkaškim utakmicama. Sporazum o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša zaključen između naše dvije zemlje je pružio olakšice za međuljudsku razmjenu i bilateralnu saradnju.

    Kineska izreka kaže “prijatelji su oni koji isto misle”, dok Srbi kažu “prijatelji su najveće blago u životu”. Kinesko-srpske dugotrajne prijateljske razmjene i uzajamno korisna saradnja dvije strane potpuno ukazuju da su neprekidno produbljenje i razvoj odnosa dvije zemlje u skladu sa istorijskim trendom i temeljnim interesima naroda, doprinoseći zajedničkom napretku obje strane. Na novom putu i u novoj eri, dalji razvoj kinesko-srpskog sveobuhvatnog strateškog partnerstva uživa veliki potencijal. Spreman sam da putem ove posjete i zajedno sa srpskom stranom ulažem stvarne napore da posvećeno promovišemo kinesko-srpsko čelično prijateljstvo, doprinosimo boljitku oba naroda, da unapređujemo svjetski mir i razvoj, kao i zajedno promovišemo izgradnju društva sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo.

    Treba da dosljedno budemo dobri prijatelji koji se međusobno iskreno tretiraju. Kina i Srbija će dalje produbiti i proširiti sveobuhvatno strateško partnerstvo. Dvije strane krenuće neprekidno duž puta uzajamnog razumijevanja, povjerenja, podržavanja i pomaganja, nastaviće da čvrsto podržavaju jedna drugu u važnim pitanjima od vitalnog interesa i izuzetnog značaja. Kina poštuje i podržava izbor naroda Srbije za razvojni put, podržava napore koje je Srbija uložila u očuvanje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, suprotstavljajući se miješanju bilo koje sile u srpske unutrašnje poslove.

    Treba da dosljedno budemo dobri partneri u saradnji i zajedničkoj pobjedi. Kina nastoji da unapređuje modernizaciju u svakom pogledu putem visokokvalitetnog razvoja, kao i da ubrzano razvija novokvalitetne proizvodne snage. Posljednjih godina Srbija bilježi izvanredna dostignuća ekonomskog i društvenog razvoja. Kina i Srbija treba da potpuno iskoriste potencijal uzajamno korisne saradnje, da realizuju Srednjoročni akcioni plan zajedničke izgradnje “Pojasa i puta”, da nastoje da ostvaruju više simboličnih projekata, da proširuju saradnju u oblastima u nastajanju kao što su naučna i tehnološka inovacija, napredna proizvodnja, zelena energija, digitalna privreda, veštačka inteligencija itd., da zajedno dijele razvojne šanse i kreiraju svjetlu budućnost.

    Treba da doljledno igramo uzornu ulogu u unapređenju pravde i pravičnosti. Kao čelični prijatelji i čuvari svjetskog mira, Kina i Srbija imaju slične stavove o mnogim važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima. Suočavajući se s međunarodnom situacijom isprepletenom promjenama i turbulencijama, treba da kontinuirano jačamo koordinaciju u međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjene nacije i druge, da se zajedno zalažemo za ravnopravan i uređen multipolarni svijet i univerzalno korisnu i inkluzivnu ekonomsku globalizaciju, zajedno praktikujemo pravi multilateralizam, kao i da se posvećujemo očuvanju svjetskog mira i stabilnosti i međunarodne pravde i pravičnosti.

    Treba da dosljedno jačamo povezanost u srcima naroda. Kinesko-srpsko čelično prijateljstvo je kaljeno na krvi i vatri, tako da jače zrači novim sjajem u novoj eri. Treba da kontinuirano stvaramo trodimenzionalan i raznovrstan obrazac međuljudske razmjene i lokalne saradnje, dobro iskoristimo efekte “bezviznog režima plus direktni letovi” i ulogu uzajamnog uspostavljanja kulturnih centara, jačamo saradnju u oblastima obrazovanja, sporta, kulture, turizma itd., kao i da kreiramo više šanse za mlade kako bismo prenosili kinesko-srpsko prijateljstvo s kolena na koleno.

    Prije 25 godina NATO je flagrantno bombardovao ambasadu Kine u Saveznoj Republici Јugoslaviji, ubivši tri kineska novinara, i to su Šao Јunhuan, Sju Singhu i njegova supruga DŽu Јing. Ovo nikada ne smijemo zaboraviti. Kineski narod cijeni mir, ali nikad neće dozvoliti da se ponovi istorijska tragedija. Prijateljstvo Kine i Srbije, koje je natopljeno zajednički prolivenom krvlju dva naroda, postalo je zajedničko sjećanje dva naroda i ohrabriće obje strane da zajedno krenu krupnim koracima napred.

    Dok se osvrćemo na put koji su naše dvije zemlje zajedno prošle, još očekujemo obećavajuću budućnost kojoj zajedno težimo. Stojeći na novoj istorijskoj polaznoj tački, spremni smo da zajedno sa srpskim prijateljima izgradimo zajednicu Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u novoj eri. Proljećno cvijeće će se jednog dana pretvoriti u jesenje plodove, a drvo kinesko-srpskog prijateljstva će se razviti tako da bude visoko i jako, kao i donijeti više plodnih rezultata koji doprinose boljitku oba naroda. To je ono što zajedno očekujemo i čemu želimo da svedočimo – navedeno je u autorskom tekstu kineskog predsjednika.

  • Novi pakao za Ukrajince

    Novi pakao za Ukrajince

    Početkom aprila, ukrajinski operateri dronova primetili su, izvan Krasnohorivke, zapadno od Donjecka u istočnoj Ukrajini, ruski tenk T-72 sa grubim metalnim krovom na trupu i kupoli, piše Forbs.

    Ubrzo se više oklopnih tenkova (mnogi takođe imaju ometače radija protiv dronova) pojavilo se duž linije fronta od 600 milja 27-mesečnog šireg rata Rusije protiv Ukrajine.

    Rusi ova bizarna vozila nazivaju “carskim roštiljem”. Ukrajinci ih zovu “tenk kornjače”. Sada, u svom drugom mesecu operacija u sklopu pojačane ruske zimsko-prolećne ofanzive, tenkovi kornjače su dobili još jedan sloj improvizovanog oklopa: metalne rešetke na vrhu svojih čvrstih metalnih školjki.

    Akvarijumi kornjača postaju sve veći i čudniji. To ne znači da ne rade za svoju primarnu svrhu.

    “Opremljen metalnim valjcima za aktiviranje mina, neobičan tip vozila koristi se kao vozilo za čišćenje mina ispred oklopnih jurišnih kolona”, primetio je istoričar oružja Metju Mos.
    Slojevi “uradi sam” oklopa, postavljeni u radionicama blizu fronta, štite tenkove kornjače od 100.000 eksplozivnih dronova iz prvog lica koje Ukrajinci svakog meseca bacaju na Ruse koji su napadali.

    “Svi se smeju njihovoj izgradnji ambara, ali u stvari rade kao pakao”, objavio je jedan ukrajinski Telegram kanal.

    “Mnogo FPV-a je potrošeno na jedan rezervoar.”

    Akvarijumi za kornjače su adaptacija. Problem je u tome što su prilagođeni samo jednoj pretnji.

    Međutim, sve dok ukrajinskim trupama nedostaje artiljerije i protivtenkovskih projektila i nadoknađuje se ogromnim brojem FPV dronova lokalnog porekla, kao što je to bio slučaj već mesecima, tenk kornjača ima pristojne šanse da obavi svoj posao i preživi napad.

    Ali sada kada su republikanci u američkom Kongresu konačno okončali svoju šestomesečnu blokadu dalje pomoći SAD Ukrajini, oslobodivši 61 milijardu dolara novog finansiranja, ukrajinske brigade će uskoro dobiti mnogo projektila i granata. Pentagon je već isporučio prvu municiju vrednu milijardu dolara.

    Dvostruko deblji “uradi sam” oklop tenkova kornjača mogao bi da ih zaštiti od FPV dronova od dve funte, od kojih svaki ima po funtu eksploziva.

    “Ali njihove školjke nude malo zaštite od bilo čega drugog”, objasnio je Moss.

    A dodatni oklop bi mogao biti praktično beskorisan protiv projektila Džavelin od 35 funti sa tandem bojevom glavom od 20 funti posebno dizajniranom da probije više slojeva zaštite.

    Ne računajte da će posada tenkova kornjača izbegavati ukrajinski tim koplja. Ne samo da je “uradi sam” vozilo teško i sporo, već nedavni video snimci naglašavaju koliko je užasna vidljivost posade kroz sav taj improvizovani oklop. Toliko je teško videti pored oklopne granate da je najmanje jedna posada tenka kornjača primećena kako skreće pogrešno tokom napada, što je tenk skrenulo sa ukrajinskih linija.