Kategorija: Svijet

Snažan zemljotres sinoć je pogodio Tursku, a kako javlja Republički seizmološki zavod Srbije, jačina je bila oko 4.2 stepena po Rihterovoj skali.

Na osnovu trenutno dostupnih informacija, potres se dogodio oko 21 čas.

Epicentar je zabeležen u južnom delu zemlje kod Adijamana.

Američki USGS beleži nešto drugačije podatke. Navode da je jačina bila 4.3 stepena Rihtera i da se zemljotres dogodio na dubini od pet kilometara.

Za sada nema informacija oko eventualne štete i povređenih.

Glavni ukrajinski tužilac Andrij Kostin izjavio je danas da je dobio obavještajne podatke da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prisustvovati samitu grupe G20 u Brazilu sljedećeg mjeseca, i pozvao tamošnje vlasti da izdaju nalog za njegovo hapšenje ako se bude pojavio.

Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS) izdao je nalog za hapšenje Putina u martu 2023, oko godinu dana poslije ruskog napada na Ukrajinu, optuživši ga za ratni zločin deportacije djece, prenio je Rojters.

Kremlj je odbacio nalog MKS kao ništavan i nevažeći.

Na pitanje da li je donesena odluka o tome da Putin prisustvuje na sastanku G20, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je novinarima danas odgovorio odrečno.

“Kada odluka bude donesena, obavijestićemo vas”, dodao je Peskov.

Ukrajinski tužilac Kostin rekao je da je važno da međunarodna zajednice bude ujedinjena i traži odgovornost Putina.

On je dodao da je obaveza brazilskih vlasti na osnovu Rimskog statuta, kojim je uspostavljen MKS, da uhapse Putina ako se usudi da dođe na samit.

Prema njegovim riječima, time bi Brazil dokazao svoj status demokratske države kojom vladaju zakoni, dok bi u suprotnom to bio presedan koji znači da lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno da putuju.

Brazil je poslao standarni poziv Putinu da učestvuje na samitu G20 u Rio de Žaneiru od 18. do 19. novembra, ali nije dobio potvrdu o dolasku, navela su dva zvaničnika brazilske vlade, prenosi Tanjug.

Mađarska nije protiv dobrovoljnih priloga zemalja EU Evropskom mirovnom fondu za pružanje vojne pomoći Ukrajini, ali sama neće učestvovati u prikupljanju sredstava, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Prema njegovim riječima, na današnjem sastanku šefova ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu razgovarano je o predlogu šefa evropske diplomatije Žozepa Borela da se takvi doprinosi daju dobrovoljno.

“Borel je iznio prijedlog da se daju doprinosi na dobrovoljnoj osnovi. Upravo na to pozivamo već 2,5 godine… Rekao sam visokom predstavniku EU da podržavamo doprinose na dobrovoljnoj osnovi. Tako Mađarska više neće moći da bude kriva za nedostatak uplata u navedeni fond”, rekao je Sijarto na brifingu nakon sastanka, prenijela je M1 TV.

On je ponovio da Budimpešta ne podržava planove zemalja EU da pošalju vojne savjetnike u Ukrajinu.

“Takav scenario prijeti ozbiljnom i opasnom eskalacijom, a mađarska strana to smatra neprihvatljivim”, naglasio je Sijarto.

Sijarto je istakao da je došlo vrijeme da se vodi politika za mir umjesto proratnog pristupa, sada kada postoji opšte priznanje u Briselu da je Ukrajina opterećena problemima kao što su rizik dalje eskalacije, približavanje zime i izbjegavanje sankcija.

On je podsjetio da je veliki dio ukrajinske energetske infrastrukture uništen kako se približavala zima, dok sve više evropskih kompanija izbjegava sankcije uz pomoć trećih zemalja, a borbe na prvoj liniji su intenzivirane.

Sijarto je ocijenio da je “proratni pristup” koji je pokušavan “hiljadu dana” propao, a da sada treba dati šansu da uspije “pristup za mir”.

“Brisel je u međuvremenu tražio dodatne isporuke oružja i nove kaznene mjere. Čak je zagovarao upotrebu zapadnog oružja protiv ciljeva u Rusiji”, dodao je on i osudio one koji borce za mir vide kao prijetnju.

“Neki tvrde da početak mirovnih pregovora sada ne bi bio dobar kada Ukrajini ne ide dobro. Pa, ako Ukrajini ne ide dobro, zar to ne dokazuje ono što zagovaramo”, upitao je mađarski ministar.

Zamoljen da prokomentariše nedavne primjedbe republikanskog kandidata Donalda Trampa o riziku od eskalacije u Ukrajini, on je rekao da je bivši predsjednik bio “apsolutno u pravu” da direktna konfrontacija između NATO-a i Rusije “raste svakim satom i minutom”.

“Treći svjetski rat mogao bi biti spriječen ako bi se rat u Ukrajini priveo kraju. Zato se čeka do američkih predsjedničkih izbora za nekoliko nedjelja, jer mislimo da bi pobjeda Trampa rezultirala promjenom u međunarodnom političkom životu koja će sa sobom donijeti veću nadu u mir nego ikada ranije”, ocijenio je Sijarto.

On je naglasio da u protivnom, “morali bismo da se pripremimo za veoma težak period u Evropi i centralnoj Evropi”.

Liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen negirala je danas na saslušanju u Parizu da je počinila krivično djelo, u slučaju u kome se njoj i njenoj stranci Nacionalno okupljanje (RN) sudi zbog sumnje o pronevjeri sredstava Evropskog parlamenta.

Le Pen je pred sudom u Parizu rekla da ne vidi pravu razliku između domaćeg političkog rada i političkog rada EU, braneći sebe i svoju stranku RN od optužbi za pronevjeru fondova EU, prenio je Frans 24.

Ona je svjedočila danas, tokom prvog od tri dana, koliko se očekuje da će svjedočenje trajati.

Le Pen, sam RN i još 24 partijskih zvaničnika, zaposleni, bivši poslanici i parlamentarni pomoćnici, optuženi su da su koristili novac Evropskog parlamenta za plaćanje osoblja u Francuskoj koje je radilo za njihovu stranku, koja se u to vrijeme zvala Nacionalni front, prenosi Tanjug.

Le Pen i kooptuženi negiraju optužbe i ističu da je novac iskorišćen legitimno, tvrdeći da optužbe pokazuju suviše usku definiciju onoga što parlamentarni pomoćnik radi.

Ona je danas iznijela osnovu svoje odbrane, rekavši da vjeruje da je uloga poslanika u Evropskom parlamentu bila da progura agendu svoje stranke u Francuskoj koliko i da radi na zakonodavstvu u Briselu.

“Ne vidim razliku između zadatka nacionalnog poslanika i zadatka evropskog poslanika, osim u razmerama. Mi se bavimo politikom”, rekla je Le Penova.

Ako budu proglašeni krivima, optuženi bi mogli biti osuđeni na zatvorsku kaznu do 10 godina i novčanu kaznu od milion evra.

Oni poput Le Pen koji su u to vrijeme bili izabrani zvaničnici rizikuju da im bude zabranjeno obavljanje javnih funkcija do 10 godina, dok bi neizabrani članovi mogli da se suoče sa petogodišnjom zabranom.

Poslanicima EU se dodjeljuju sredstva za pokrivanje troškova, uključujući i za njihove pomoćnike, ali nije predviđeno da ih koriste za finansiranje partijskih aktivnosti.

Evropski parlament je procijenio štetu za navodno počinjena krivična djela na 3,5 miliona evra.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večerašnjem videoobraćanju naciji rekao je da se Sjeverna Koreja uključuje u rat u Ukrajini. U obraćanju objavljenom na društvenim mrežama Zelenski je govorio o svojim aktivnostima.

“Među glavnim stvarima danas bio je izvještaj obavještajnih agencija o namjerama Rusa za period jeseni i zime. Sve je vrlo detaljno. Praktično govorimo o uključivanju Sjeverne Koreje u rat”, rekao je Zelenski u videoobraćanju.

Ranije je naveo da su Moskva i Pjongjang, odnosno ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong-un, dogovorili “transfer ljudi” iz Sjeverne Koreje u Rusiju te u Ukrajinu kako bi ratovali na strani Ruske Federacije. Kremlj je to negirao, tvrdeći da se radi o “lažnim vijestima”, prenosi Index.hr.

Sistem odbrane THAAD jedan je od najmoćnijih protivraketnih sistema američke vojske, sposoban da presreće balističke rakete na dometima od 150 do 200 kilometara i sa gotovo savršenim uspjehom u testiranjima.

Koristeći kombinaciju naprednih radarskih sistema i presretača, THAAD, što je skraćeno od Terminal High-Altitude Area Defense, je jedini američki sistem protivraketne odbrane koji može da dostigne i uništi balističke rakete kratkog, srednjeg i srednje-dugog dometa, kako unutar, tako i izvan atmosfere, tokom završne faze njihovog leta – ili dok se obrušavaju na metu.

THAAD presretači koriste kinetičku tehnologiju, što znači da uništavaju dolazne mete sudarom sa njima, a ne eksplozijom u njihovoj blizini.

Prema izvještaju Kongresne istraživačke službe, američka vojska ima sedam baterija THAAD sistema, od kojih svaka sadrži šest lansera montiranih na kamione – sa po osam presretača – snažan radarski sistem i komponentu za kontrolu vatre i komunikaciju.

Jedna od ovih cijenjenih baterija sada je poslana u Izrael kako bi ojačala njegovu već impresivnu sposobnost da se odbrani od dolaznih raketa, nakon “neviđenih iranskih napada na Izrael 13. aprila i ponovo 1. oktobra”, prema izvještaju Pentagona. Da bi upotreba ovog oružja bila moguća, potrebne su američke trupe na terenu, prenosi Nova.

Američka vojska će zato poslati oko 100 vojnika u Izrael kako bi upravljali baterijom, prema Pentagonu. Iran je obavijestio SAD da će uzvratiti na svaki novi izraelski napad, kako je izvor iz Teherana prenio za CNN.

Kroz široki sistem za upravljanje komandovanjem i bitkom, THAAD baterije mogu komunicirati sa nizom američkih odbrambenih sistema, uključujući Aegis sisteme – koji se često nalaze na brodovima američke mornarice – i Patriot raketne sisteme namijenjene za presretanje meta kraćeg dometa.

Ostali protivraketni sistemi su brojniji od THAAD-a, što ilustruje važnost koju administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena pridaje ovoj misiji u Izraelu.

THAAD se može brzo rasporijediti pomoću teretnih aviona američkog vazduhoplovstva poput C-17 i C-5, ali Pentagon nije dao vremenski okvir kada će biti aktiviran u Izraelu.

Preciznost THAAD sistema dolazi iz njegovog radarskog sistema, poznatog kao Army Navy/Transportable Radar Surveillance.

Ovaj radarski sistem, koji se može koristiti zajedno sa raketnom baterijom ili se već može nalaziti na brodovima američke mornarice ili drugim instalacijama, može da otkrije rakete na dva načina. U svojoj naprednoj bazi konfigurisan je za otkrivanje i praćenje ciljeva na dometima do 3.000 kilometara (1.865 milja), a u terminalnom režimu usmjeren je prema gore kako bi uhvatio ciljeve tokom njihovog spuštanja, prema Projektnom timu za odbranu od raketnih prijetnji. Iran je udaljen oko 1.700 kilometara od Izraela.

THAAD ne bi djelovao sam u odbrani Izraela i mogao bi da služi kao dodatni “odvraćajući faktor” za napad, rekao je CNN-ov vojni analitičar Sedrik Lejton, bivši pukovnik američkog vazduhoplovstva.

“Kada bude postavljen, zapravo će dodati sloj postojećem izraelskom sistemu vazdušne i raketne odbrane”, rekao je Lejton.

Proizvodni modeli THAAD sistema nikada nisu propustili da presretnu mete tokom testiranja, prema Projektu raketnih prijetnji pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Izrael već ima nekoliko protivraketnih sistema osmišljenih za obaranje dolaznih projektila.

Davidova praćka, zajednički projekat izraelskog RAFAEL Advanced Defense Systems i američkog odbrambenog giganta “Raytheona”, koristi kinetičke presretače “Stunner” i “SkyCeptor” za uništavanje ciljeva udaljenih i do 300 kilometara, prema Projektnom timu za raketne pretnje.

Iznad Davidove praćke su sistemi Arrow 2 i Arrow 3, koje je Izrael zajednički razvio sa Sjedinjenim Državama.

Sistem Arrow 2 koristi fragmentacione bojeve glave za uništavanje dolaznih balističkih raketa u završnoj fazi – dok se spuštaju prema svojim ciljevima – u gornjim slojevima atmosfere, prema CSIS-u. S druge strane, sistem Arrow 3 koristi tehnologiju kinetičkog udara za presretanje dolaznih balističkih raketa u svemiru, baš kao i THAAD.

Najniži nivo projektila ispaljenih na Izrael presreće odbrambeni sistem Gvozdena kupola, koji se sastoji od 10 baterija, od kojih svaka ima po tri do četiri pokretna raketna lansera.

Ovo nije prvi put da je Vašington poslao bateriju THAAD u Izrael. Jedna je poslata 2019. godine radi vježbe.

Raspoređivanje THAAD sistema pomno prate i američki rivali, a posebno Kina.

Raspoređivanje THAAD baterije u Južnoj Koreji 2017. godine, kada su prijetnje balističkim raketama iz Sjeverne Koreje eskalirale, izazvalo je oštre reakcije Pekinga, jer su stručnjaci rekli da se Peking brinuo da bi moćni radar mogao biti korišćen za špijuniranje aktivnosti unutar Kine.

SAD su takođe rasporedile THAAD na Guam, kako bi zaštitile vitalne američke vojne baze na pacifičkom ostrvu od mogućih balističkih prijetnji iz Sjeverne Koreje ili Kine.