VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sunak priznao izborni poraz i čestitao pobjedu Starmeru

    Sunak priznao izborni poraz i čestitao pobjedu Starmeru

    Britanski premijer i lider konzervativaca Riši Sunak priznao je poraz na jučerašnjim parlamentarnim izborima i čestitao lideru laburista Kiru Starmeru na pobjedi.

    – Laburistička partija je pobijedila na ovim opštim izborima i pozvao sam Kira Starmera da mu čestitam na pobjedi – rekao je on.

    Sunak je naglasio da će se vlast promijeniti ”uredno i mirno” i preuzeo je odgovornost za poraz na izborima, prenosi Skaj njuz.

    – Britanski narod je donio presudu i ja preuzimam odgovornost za poraz. Za mnoge dobre, vrijedne kandidate konzervativaca koji su večeras izgubili… žao mi je – dodao je odlazeći premijer.

    Prema izlaznim anketama, laburisti su na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji osvojili 410 mjesta od ukupno 650 mjesta u Donjem domu parlamenta, čime je okončano 14 godina vlade koju predvode konzervativci.

  • Orban: U kontaktima sa Rusijom i Ukrajinom Mađarska djelujem u svoje ime

    Orban: U kontaktima sa Rusijom i Ukrajinom Mađarska djelujem u svoje ime

    Mađarska razumije da će se organizacijom pregovora Rusije i Ukrajine baviti velike države, ali bi željela da podstakne strane u sukobu na zaključivanje mira, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Budimpešta zna gdje joj je mjesto i koji je njen značaj, kao i da će se velikim pregovorima baviti velike sile – istakao je Orban za radio Košut.

    Istovremeno, on je ponovio da bi Mađarska željela da podstakne strane na početak pregovora. On je objasnio da je upravo takav cilj imao u vidu kada je 2. jula, nakon 12 godina, boravio u posjeti Kijevu gdje se sastao sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

    – Јoš jednom moram da preciziram da predsjedavanje Mađarske Savjetom Evropske unije ne daje mandat za pregovore u ime EU, već Budimpešta postupa u svoje ime. Ono što možemo je da razjasnimo koja strana je spremna na šta i nakon što saznamo, lideri EU već mogu da donesu odluku, a poslije odlučivanja će biti moguće otpočeti pregovore, od čega smo, nažalost, čini se za sada daleko – naglasio je Orban.

    Upitan kakvi će biti njegovi sljedeći koraci nakon posjete Kijevu 2. jula, Orban je rekao: “Pošto su ti koraci veoma osjetljive prirode, o njima će biti moguće govoriti tek nakon što se realizuju”.

    Prethodno je odlazeći šef Evropskog saveta Šarl Mišel napisao na mreži Iks da rotirajuće mađarsko predsjedavanje Savjetom EU nema mandat da kontaktira sa Rusijom u ime Evropske unije, komentarišući mirovne inicijative mađarskog premijera Viktora Orbana i informacije o njegovoj mogućoj posjeti Moskvi.

    Pres-sekretar ruskog lidera Dmitrij Peskov je ranije, komentarišući medijske navode o mogućoj posjeti Orbana Rusiji, odbio da potvrdi ili demantuje ovu pretpostavku.

  • Putin: Istanbulski sporazumi o Ukrajini ostaju na stolu

    Putin: Istanbulski sporazumi o Ukrajini ostaju na stolu

    Istanbulski sporazumi ostaju na stolu i mogu biti osnova pregovaračkog procesa o Ukrajini, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku u Astani u formatu ŠOS plus.

    Rusija, kao što je poznato, nikada nije odbijala i sada je spremna da nastavi mirovne pregovore. Ukrajina je ta koja je odbila pregovore i to javno po direktnom naređenju iz Londona, što znači da u to nema sumnje, i iz Vašingtona, o čemu ukrajinski zvaničnici govore direktno i otvoreno – podsjetio je Putin.

    Istanbulski sporazumi nisu nestali, parafirao ih je šef ukrajinske pregovaračke delegacije, što znači da su, po svemu sudeći, sasvim odgovarali Ukrajini. Ovi sporazumi ostaju na stolu i mogu se koristiti kao osnova za nastavak ovih pregovora, istakao je ruski lider.

    Drska politika SAD i njenih saveznika bila je uzrok ukrajinske krize, primjetio je ruski predsjednik.

    – Zahvalni smo na iskrenim i konkretnim prijedlozima zemalja članica ŠOS za mirno rješavanje ukrajinske krize, koja je nastala kao rezultat apsolutno drske politike Sjedinjenih Američke Država i njenih satelita – rekao je ruski predsjednik.

    ŠOS je danas jedna od najvećih i najautoritativnijih regionalnih organizacija, konstatovao je Putin.

    – Naša asocijacija je uvijek polazila i polazi od važnosti uzimanja u obzir mišljenja i stanovišta maksimalnog kruga partnera, poštovanja nedjeljivog prava svake države da bira sopstveni model razvoja – izjavio je on, dodajući da organizacija rado prihvata korisne inicijative partnera.

    Prema riječima predsjednika, mnogi u svijetu dijele osnovne vrijednosti i ideale ŠOS, kao i posvećenost suverenoj politici.

  • Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Republikanski kandidat Donald Tramp izjavio je da aktuelni predsjednik Džo Bajden, čiji legitimitet on ne priznaje, odustaje od predsjedničke utrke nakon lošeg nastupa u prošlosedmičnoj debati na CNN-u.

    Tramp je mišljenje iznio u snimku koji je podijelio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, prenosi Index.

    Na snimci sjedi u kolicima za golf i razgovara s osobom koja se ne vidi.

    Bajdenov nastup u debati bio je naširoko kritikovan što je dovelo do sve veće zabrinutosti za njegovo zdravlje i poziva da odustane od izbora u novembru.

    “On je samo odustao, znaš, odustaje od utrke, a to znači da imamo Kamalu”, govori Trump, misleći na potpredsjednicu Kamalu Haris.

    “Mislio sam da će biti bolja. Ona je tako jadna, tako je j****o loša. Možete li zamisliti da ima posla s Putinom i predsjednikom Kine – koji je žestoka osoba, on je žestok čovjek, vrlo čvrst tip. Upravo su objavili da on vjerovatno odustaje”, dodaje Tramp, prenosi Sky News.

    Bajdenove brojke u anketama su pale, a američki mediji javili su da je rekao savezniku da su njegovi nastupi u sljedećoj sedmici ključni, što je Bijela kuća demantovala. Bajden je u utorak priznao da je skoro zaspao tokom TV debate zbog džet laga, odnosno boravka u drugoj vremenskoj zoni.

    Bajdenova nominacija trebala bi službeno biti potvrđena na stranačkoj konvenciji u avgustu, a jedini realan način na koji bi mogao biti zamijenjen je da sam odluči odstupiti.

  • Britanci izlaze na izbore, predviđa se istorijski poraz Sunakovih Konzervativaca

    Britanci izlaze na izbore, predviđa se istorijski poraz Sunakovih Konzervativaca

    Građani Velike Britanije danas izlaze na izbore. Biračka mjesta u 650 izbornih jedinica širom Еngleske, Velsa, Škotske i Sjeverne Irske otvaraju se u 8 sati po srednjoevropskom vremenu.

    Premijer Riši Sunak raspisao je izbore nešto ranije, jer se očekivalo da će biti održani tek u jesen. Velika Britanija je podijeljena na 650 oblasti, koje se nazivaju izbornim jedinicama.

    Glasači u svakoj od ovih izbornih jedinica biraju po jednog poslanika za Dom komuna, donji dom Skupštine Ujedinjenog Kraljevstva. Većina kandidata zastupa političku stranku, ali neki od njih nastupaju kao nezavisni kandidati.

    ”Sunak će proći kao Makron”: Volodin objasnio zašto narod glasa protiv politike vlasti
    ”Sunak će proći kao Makron”: Volodin objasnio zašto narod glasa protiv politike vlasti
    Prema izbornom zakonu, na opštim izborima svaka osoba ima jedan glas. Na dan izbora, registrovani birači u svakoj izbornoj jedinici glasaju za željenog kandidata na svom lokalnom biračkom mjestu, koje je otvoreno između sedam i 22 sata po lokalnom vremenu.

    Pad konzervativaca

    Konzervativna stranka premijera Sunaka doživljava pad popularnosti u anketama od 2021. godine.

    Pojedini političari u stranci smatrali su da se stvari neće mnogo popraviti i da bi želja biračkog tijela da što prije dobije priliku da se izjasni mogla da dovede do toga da poraz konzervativaca bude još gori ako se izlazak birača bude više odlagao. To smatra politički urednik Bi-Bi-Sija Kris Mejson.

    “Drugim riječima, uradite to odmah ili možda prođete još gore. Premijer takođe može da ukaže na to da su makar neki od njegovih ciljeva ostvareni ili naizgled na putu da budu ostvareni. Današnja brojka inflacije može da se predstavi kao uspjeh. Naravno, ona ne zavisi isključivo od postupaka vlade. Ali vlade obično budu okrivljene kad se inflacija vine u nebesa, tako da može da se očekuje da će preuzeti dio zasluga kad padne – a jeste opala. A i šira ekonomska slika djeluje malo vedrije”, smatra on.

    Šta kažu ankete

    Prema najnovijim anketama, Sunakova Konzervativna stranka započinje kampanju u debelom zaostatku u odnosu na glavnog rivala, Laburističku stranku. U posljednjih 12 mjeseci laburisti imaju iznad 40 odsto podrške.

    Prema tome, ovo bi mogli za Britance biti istorijski izbori s obzirom na to da bi Konzervativci mogli pasti s vlasti prvi put poslije 2010. godine.

    Što se tiče vladavine aktuelonog premijera Sunaka, obilježena je čestim tenzijama, loše tajmiranim odlukama, te pokušajima da Konzervativci, u potrazi za glasovima, odu još više ka desnoj strani političkog spektra, iako im to nije bilo pretjerano uspješno.

    Ono što se desilo na terenu jeste da Sunakove ideje jednostavno nisu usklađene s ljudima u Velikoj Britaniji. Pokušaj da riješi pitanje migracija, ključno za veliki broj ljudi, sa slanjem azilanata i migranata u Ruandu, većinom je dočekano s podsmijehom i označeno kao neozbiljno. To je trebao biti posljednji trzaj Konzervativne stranke da ostane na vlasti, ali je bio potpuni promašaj.

    Međutim, najvjerovatnije se radi o zasićenosti. Ako pogledamo u istoriju britanske politike, promjene vlasti su bile relativno česte. Rijetko koji premijer se zadržavao nešto duže na liderskom mjestu, osim Margaret Tačer ili Tonija Blera.

    Drugim riječima, ljudi žele promjenu. Konzervativci su im politički dosadili, a i članovi ove stranke nisu uradili dovoljno da Velika Britanija kroz brojne krize tokom njihove vladavine izađe kao jača.

    Predizborne ankete sugerišu da će Laburisti osvojiti čak 377 mjesta u parlamentu, dok će Konzervativci ostati na samo 189. Imajući u vidu da britanski parlament ima 650 mjesta, Laburisti bi trebali imati apsolutnu vlast, prenosi Kliks.

  • Tramp nakon debate povećao prednost nad Bajdenom

    Tramp nakon debate povećao prednost nad Bajdenom

    Republikanski kandidat Donald Trump uspostavio je znatnu prednost nad aktuelnim predsjednikom Joeom Bidenom u utrci za Bijelu kuću otkad su njih dvojica učestvovali u prvoj debati pred predsjedničke izbore prošle sedmice. To pokazuju odvojene ankete koje su jučer objavili New York Times i Wall Street Journal.

    Biden je obećao da će ostati u predsjedničkoj utrci 2024. tokom razgovora s predizbornim osobljem u srijedu i pokušao uvjeriti čelne demokrate na Capitol Hillu da je sposoban za ponovni izbor, uprkos njegovom slabom učinku u TV debati.
    Anketa New York Timesa i Siena Collegea pokazala je da Trump gradi prednost od 6 postotnih bodova – 49 prema 43 posto – nad Bidenom, demokratom, među registriranim biračima za koje Times smatra da će vjerovatno glasati na izborima 5. novembra.

    To je najveće Trumpovo vodstvo u anketi Timesa/Siene od 2015., kada je vodio kampanju uoči svoje pobjede na predsjedničkim izborima 2016. Među svim registriranim glasačima u anketi Trump je vodio s 9 bodova.

    Anketa Wall Street Journala pokazala je da Trump ima 6 bodova prednosti nad Bidenom, u usporedbi s 2 boda prednosti u anketi koju je Journal proveo u februaru. U obje ankete, koje su provedene u cijeloj zemlji, ispitanici su primijetili da je Bidenova dob, 81 godina, težak teret za njegovu kandidaturu.

    Oko 80 posto ispitanika u anketi časopisa Journal, koja je anketirala 1500 registriranih birača od 29. juna do 2. jula, reklo je da je Biden prestar da bi se kandidirao za drugi mandat. Ta je anketa imala marginu pogreške od 2.5 postotnih bodova.

    Anketa Timesa, koja je anketirala 1532 registrirana birača od 28. juna do 2. jula, pokazala je da veliki dijelovi svake demografske grupe, uključujući crne birače i one koji su rekli da bi i dalje glasali za njega, vide Bidena kao “jednostavno prestarog da bude učinkovit predsjednik”.

    Imala je marginu pogreške od 2.8 bodova za registrirane birače. Bidenov nastup u debati prošlog četvrtka protiv Trumpa (78) izazvao je zabrinutost među demokratima o njegovoj budućnosti kao njihovog predsjedničkog kandidata.

    Anketa Reutersa/Ipsosa provedena od 1. do 2. jula pokazala je da su Trump i Biden izjednačeni među registriranim glasačima s podrškom od 40 posto svaki. Ta je anketa pokazala također da jedan od tri demokrata vjeruje da bi Biden trebao odustati od utrke.

  • Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Izvori iz Moskve i Kijeva kažu da je Vladimir Putin poslao svog lojalnog ministra Vladimira Kolokoceva (63) u SAD sa predlogom da okonča rat.

    Ruski predsednik je navodno spreman da podeli okupirano ukrajinsko poluostrvo Krim kako bi okončao rat koji je započeo u februaru 2022. godine, piše Dejli mejl.

    Iako je pod sankcijama, Kolokocevu je dozvoljeno da uđe u SAD, navodno da bi prisustvovao sastanku policijskih komandanata UN. Ali to je bio samo trik da mu se omogući da otputuje u Vašington avionom iz Putinove predsedničke flote i američkoj vladi prenese Putinove zahteve za mirovnim sporazumom.

    Njegovo putovanje u SAD i Putinovu poruku posebno su izvestili vodeći ukrajinski TV novinar Dmitrij Gordon i ruski Telegram kanal Gosdumskaja.

    Ukrajina verovatno neće prihvatiti Putinov predlog jer bi po njemu morala da ustupi ogromne delove okupirane teritorije i odustane od ulaska u NATO. Ipak, ovaj Putinov predlog predstavlja ustupak u odnosu na ranije ideje.

    “Glavna svrha Kolokolcevovog putovanja bila je predaja ruskog mirovnog plana američkim vlastima”, rekao je Gordon i dodao da je to Putinov plan “za okončanje rata”.

    Prema ovom planu, Putin zahteva da se Ukrajina potpuno povuče iz okupiranih oblasti Donjecka i Luganska, ali bi Rusija predala Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje i obližnji grad Enerhodar.

    Razgovaralo bi se i o mogućem povratku Hersonske i Zaporoške oblasti pod ukrajinsku kontrolu.

    Poluostrvo Krim bi postalo “posebno demilitarizovano administrativno područje sa dvojnom vlašću Ukrajine i Ruske Federacije”, a Ukrajina bi morala da se obaveže da neće blokirati vodosnabdevanje Krima.

    Putin je zauzeo Krim 2014. godine i obećao da crnomorsko poluostrvo više nikada neće pripasti Ukrajini.

    Prema ruskom mirovnom predlogu, Ukrajina bi kontrolisala „demilitarizovanu zonu“ duž reke Dnjepar od oko 100 kilometara.

    Takođe, zemlji bi bilo zabranjeno da se pridruži NATO-u – što je jedan od ključnih ciljeva predsednika Volodimira Zelenskog – ali bi joj bilo dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji.

    S druge strane, Zapad bi Rusiji ukinuo sankcije vezane za naftu, gas i bankarski sektor.

    Izveštaji Dmitrija Gordona i ruskog Telegram kanala Gosdumskaja razlikuju se u tvrdnjama o veličini vojske koju Ukrajina treba da zadrži: Gordon kaže da je to 350.000 vojnika, a Gosdumskaja spekuliše o 150.000.

    Gordon upozorava da „Donjecka i Luganska oblast ne mogu biti prebačene pod kontrolu Ukrajine, jer bi to „izazvalo genocid nad tamošnjim stanovništvom”, s obzirom da je „trećina učestvovala u neprijateljstvima protiv Ukrajine”.

    SAD, Rusija i Ukrajina nisu komentarisale ove navode, kao ni poseta Kolokolceva SAD.

    Ali zanimljivo je da je avion kojim je putovao Kolokolcev viđen pored aviona bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa po sletanju u Vašington.

    Tramp je ranije rekao da će brzo okončati rat ako bude ponovo izabran za predsednika SAD, i da bi to uključivalo ustupanje određenih delova ukrajinske teritorije Rusiji u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

    Tramp je obećao da bi mogao brzo da okonča iscrpljujući rat ako bude ponovo izabran i nagovestio da će Ukrajina ustupiti teritoriju u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

     

  • Bajden donio konačnu odluku: “Ne povlačim se”

    Bajden donio konačnu odluku: “Ne povlačim se”

    Predsjednik SAD, Džo Bajden, navodno je saopštio svom timu da se neće povući iz kampanje i da je spreman da se bori za novi mandat.

    Prema pisanju “CNN”, koji se pozivaju na izvore bliske predsjedniku, Bajden je najužim saradnicima priznao da su prethodni dani bili “teški”, ali da neće odustati od predsjedničke trke.

    “U ovoj trci sam do kraja i pobijedićemo jer, kada se demokrate ujedine, mi uvijek pobjeđujemo. Baš kao što smo pobijedili Trampa 2020., savladaćemo ga i 2024. godine”, rekao je Bajden svom timu, navodi “CNN”, pozivajući se na izvore, prenosi “b92”.

  • Zelenski: Ako Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini ne treba da čeka ishod izbora

    Zelenski: Ako Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini ne treba da čeka ishod izbora

    Ako Donald Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini, ne bi trebalo da čeka ishod novembarskih predsedničkih izbora da bi otkrio detalje, rekao je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

    “Kao izabrani predsednik rešiću taj rat između Putina i Zelenskog pre nego što stupim na dužnost 20. januara”, rekao je bivši predsednik Tramp na prošlonedeljnom televizijskom sučeljavanju sa sadašnjim predsednikom Džozefom Bajdenom, prenosi portal Politiko.

    Iako predsednički kandidat Republikanske stranke nije javno otkrio svoje planove za Ukrajinu, više puta je izjavio da će okončanje rata biti jedan od njegovih prvih zadataka ako ponovo postane predsjednik SAD, prenosi Tanjug.

    “Ako Tramp zna kako da okonča ovaj rat, trebalo bi to da nam kaže danas. Jer ako postoje rizici po nezavisnost Ukrajine, ako postoje rizici da izgubimo državnost, želimo da budemo pripremljeni za to”, rekao je Zelenski u intervjuu za Blumberg TV.

  • Tramp pregovara s Putinom?

    Tramp pregovara s Putinom?

    Kandidat za predsjednika SAD, Donald Tramp, pregovara s ruskim liderom Vladimirom Putinom o tome koliko ukrajinske zemlje Kremlj može da zadrži za sebe, piše “Politico”.

    Taj medij je, pozivajući se na dva stručnjaka za nacionalnu bezbjednost, naveo da Tramp razmatra sporazum prema kojem bi se NATO obavezao da se neće širiti na Ukrajinu i Gruziju i pregovara sa Putinom o tome “koliko ukrajinske teritorije Moskva može da zadrži”.

    Tramp takođe očekuje da će evropske članice dramatično povećati izdatke za NATO kada on postane predsjednik. Osim toga, kako su istakli stručnjaci, Tramp navodno planira “radikalnu preorijentaciju” NATO-a.

    “Malo je vjerovatno da će Tramp odmah napustiti NATO, ali čak i ako zvanično ne napusti organizaciju, to ne znači da će NATO preživjeti Trampov drugi mandat nepromijenjen”, naveo je izvor.

    Odmah nakon pisanja “Politica” oglasio se zvanični Kremlj, odakle je saopšteno da predsjednik Vladimir Putin i bivši predsjednik SAD “ne učestvuju u dijalogu o Ukrajini”.

    Pres-sekretar ruskog šefa države Ruske Federacije, Dmitrij Peskov, upitan da prokomentariše informaciju koju su prenijeli zapadni mediji da ruski lider i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD navodno vode dijalog o uslovima za postizanje mira u Ukrajini, kratko rekao: “To nije tako”, prenosi “b92”.