Kategorija: Svijet

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu američkom voditelju Takeru Karlsonu da bi Moskva željela normalne odnose sa Vašingtonom i da ne vidi razlog zašto dvije zemlje ne mogu da sarađuju.

Lavrov je u obimnom intervju Karlsonu, koji je objavljen protekle noći, govorio o širokom spektru aktuelnih geopolitičkih pitanja, uključujući i nuklearnu opasnost, rat u Ukrajini i situaciju u Siriji.

Na pitanje da li su Rusija i SAD u “ratnom stanju”, Lavrov je odgovorio da to ne misli.

“Ne bih to rekao. U svakom slučaju, to nije ono što želimo. Naravno, željeli bismo da imamo normalne odnose sa svim našim susjedima i, uopšte, sa svim zemljama, naročito sa tako velikom zemljom kao što su SAD”, naglasio je on, prenio je TASS.

Lavrov je podsjetio da je predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta izražavao poštovanje prema američkom narodu, istoriji SAD, kao i američkim dostignućima u svijetu, prenosi Tanjug.

“Ne vidimo nikakve razloge zbog kojih Rusija i SAD ne bi mogli sarađivati u globalnom interesu”, rekao je šef ruske diplomatije.

Ponovio je da Rusija ne razmatra mogućnost rata sa SAD i da ne želi nuklearni konflikt, prenosi agencija RIA Novosti.

Istovremeno je naglasio da su Rusija i SAD zvanično u miru, a da ono što se dešava u Ukrajini predstavlja “hibridni rat”, pošto bez pomoći američke vojske, kako navodi, Kijev ne bi mogao da koristi savremeno oružje dugog dometa.

Po pitanju novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, Lavrov je ocijenio da je Tramp čovjek koji ne voli da odugovlači i da je “veoma prijateljski nastrojen u razgovoru”, ali je napomenuo da to ne znači da je on i proruski nastrojen.

“Mislim da je on jaka osoba koja želi da postigne rezultate i ne voli da odlaže stvari za kasnije. To je moj utisak”, rekao je Lavrov.

Ministar je u intervjuu, takođe, upozorio da je razgovor o mogućoj ograničenoj nuklearnoj razmjeni veoma opasan i pozvao je zapadne zemlje da prestanu sa pomjeranjem “crvenih linija”.

On je naglasio da takve izjave predstavljaju “grešku” i da Rusija ozbiljno shvata svoje nuklearne kapacitete.

Rusija je, prema njegovim riječima, izvela probni test balističke rakete srednjeg dometa “orešnik” kako bi Zapadu poslala poruku da će koristiti sva sredstva da bi zaštitila svoje strateške interese.

“Poruka koju smo željeli da prenesemo testiranjem ovog hipersoničnog sistema u realnim uslovima jeste da ćemo biti spremni da učinimo sve da zaštitimo naše interese”, istakao je.

Kada je riječ o ratu u Ukrajini, ruski ministar je naglasio da Rusija ne želi da “uništava ukrajinski narod”, jer su oni, kako je rekao, “braća i sestre za ruski narod”.

Lavrov je napomenuo da postoje komunikacioni kanali između Rusije i Ukrajine, ali da su oni uglavnom usmjereni na razmjenu zatvorenika.

Takođe je kazao da on neće saopštavati podatke o broju poginulih ruskih državljana od početka rata 2022. godine, jer to nije u njegovoj nadležnosti.

Lavrov je rekao i da je Rusija spremna da vodi pregovore o Ukrajini na osnovu principa koji su bili dogovoreni u Istanbulu 2022. godine, a ključni princip je da Ukrajina ne sme da postane članica NATO-a, jer Alijansa “ne smije biti na ruskom pragu”.

Ocenio je da su neke zapadne prestonice umorne od ukrajinskog sukoba, a da SAD možda žele da prepuste upravljanje tom situacijom Evropi.

Lavrov je, takođe, iznio ozbiljne optužbe na račun SAD, Velike Britanije i drugih zapadnih zemalja, tvdeći da podržavaju islamističke grupe u Siriji.

On je apelovao na Rusiju, Tursku i Iran da sarađuju kako bi zaustavile kanal koji finansira i naoružava te grupe.

Lavrov je u intervjuu ponovio da Rusija nije zainteresovana za pogoršanje međunarodnih odnosa, ali da će nastaviti da štiti svoje interese i da se nada da će međunarodna zajednica shvatiti ozbiljnost situacije, posebno u kontekstu ukrajinskog konflikta i širih geopolitičkih izazova.

Intervju američkog novinara Takera Karlsona sa ruskim ministrom spoljnih poslova, koji je trajao skoro sat i po, imao je dva miliona pregleda na društvenoj platformi Iks za nešto više od tri sata od objavljivanja.

Kako navodi TASS, 26,3 hiljade korisnika je stavilo oznaku “sviđa mi se” uz tu publikaciju.

Posljednji put Karlson je boravio u Moskvi u februaru, radi intervjua sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Evropska unija je danas saopštila da je naredila društvenoj mreži Tik Tok da zamrzne podatke vezane za rumunske izbore.

Zvaničnici EU izdali su “nalog o zadržavanju” podataka u skladu sa opsežnim Zakonom o digitalnim uslugama, koji reguliše kako najveće svjetske društvene mreže rade u Evropi, prenio je Rojters.

Potez je usledio istog dana kada su SAD izrazile zabrinutost zbog potencijalnog stranog miješanja u izbore u Rumuniji, nakon što je, kako je navela britanska agencija, proruski nacionalista Kalin Đorđesku pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra.

Dokumenti sa kojih su rumunski bezbejdnosni zvaničnici juče skinuli oznaku tajnosti pokazuju da je Đorđesku masovno promovisan na platformi Tik Tok preko koordinisanih naloga, algoritama za preporuke i kroz plaćenu promociju.

Sam Đorđesku je saopštio da nije potrošio ni dinara za kampanju.

Dokumenti sugerišu da je Rumunija bila meta “agresivnih hibridnih ruskih napada”.

Rusija je negirala bilo kakvo miješanje u predizbornu kampanju u Rumuniji.

– Već smo sarađivali sa (Evropskom) komisijom i nastavićemo to da radimo. Radujemo se utvrđivanju činjenica u svjetlu nekih spekulacija i netačnih izvještaja koje smo vidjeli – rekao je portparol Tik Toka.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu da je u sirijskom sukobu počela nova faza “koja se vodi mirno”, saopšteno je iz njegove kancelarije.

Erdogan je rekao da sirijska Vlada treba brzo da se angažuje sa svojim narodom da bi postigla političko rješenje i dodao da Turska radi na deeskalaciji tenzija, zaštiti civila i da utire put političkom rješenju, navodi se u saopštenju, prenosi Srna.

Sirijski pobunjenici zauzeli su danas ključni grad Hamu, čime su ostvarili veliku pobjedu nakon munjevitog napredovanja preko sjevernog dijela zemlje.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas u Bernu da je njemački kancelar Olaf Šolc u pravu kada kaže da je potrebno razgovarati sa Moskvom, ukazujući da je problem u cijelom svijetu što niko ni sa kim ne razgovara.

“Nemački kancelar je u pravu i sve je tačno rekao. Kako mislite da rešavate neke stvari, a da ne razgovarate? Koji je to drugi način za rešavanje problema ako ne razgovarate? Problem, ne samo u Evropi, problem svih nas, problem i u Srbiji, problem u Evropi, problem u celom svetu danas, je što niko ni sa kim suštinski ne razgovara, svi žele da čuju samo sebe, a ne one koji drugačije misle, a ne one koji su im protivnici”, rekao je Vučić novinaraima u Švajcarskoj, gdje se nalazi u dvodnevnoj posjeti.

Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše izjavu Šolca da zapadne zemlje treba da razgovaraju sa Moskvom, uprkos razmimoilaženja u stavovima, odgovorio da je drugu stranu potrebno čuti i vidjeti i razumijeti šta misli.

“Potpuno logična, razumna i racionalna izjava nemačkog kancelara”, ocijenio je Vučić.

Na pitanje da prokomentariše izjavu ruskog ministra spoljnog poslova Sergeja Lavrova, koji je rekao da hladni rat sada prelazi u “vrelu fazu”, Vučić je odgovorio da brine za dalju eskalaciju sukoba na istoku Evrope i za, kako kaže, ono što će se dogoditi u narednih pet ili šest sedmica.

“Kada svi govore o tome, jasno vam je da se takve stvari iza brega valjaju. Nadam se da će biti dovoljno razuma i pameti da se to izbegne. Zato što ljudi ne znaju kakva bi katastrofa usledila… na kraju ljudi moraju da probaju da deeskaliraju stvari, a ne samo da idemo u tom lošem smeru”, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

– Predsjednik SDS-a Milan Miličević rekao je da bi svako ko se u narednom periodu sastane sa premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem u Sarajevu trebao da zna da time ne čini uslugu nikome u BiH i da dodatno komplikuje ionako složenu situaciju u zemlji.

Komentarišući Kurtijev dolazak u Sarajevo, Miličević je istakao da je vrhunac licemjerja insistirati na teritorijalnom integritetu BiH, a rušiti teritorijalni integritet Srbije, saopšteno je iz SDS-a.

“Sarajevo treba da shvati da čuvajući granice Srbije, čuva granice BiH. Da imaju političke pameti i mudrosti, oni bi bili žešći protivnici takozvanog Kosova od Srba iz Republike Srpske”, naveo je Miličević, prenosi Srna.

Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” pozvala je Kurtija da prisustvuje sesiji koja će biti održana sutra u Sarajevu.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov sukobio se indirektno sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom na godišnjem bezbjednosnom sastanku OEBS-a na Malti, optužujući Zapad da rizikuje eskalaciju oko Ukrajine.

Lavrov je napustio prostoriju prije nego što su Blinken i drugi govornici mogli da odgovore.

Govoreći na ministarskom sastanku OEBS-a, Lavrov je optužio Zapad za oživljavanje hladnog rata i izazivanje direktnog sukoba sa Rusijom.

On je rekao da su akcije SAD vođene željom da se “NATO vrati u političko središte pažnje”.

“Poslije avganistanske sramote postojala je potreba za novim zajedničkim neprijateljem”, rekao je Lavrov tokom svog prvog boravka u jednoj zemlji EU od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, prenosi Srna.

Blinken, koji je govorio nakon što je Lavrov napustio prostoriju, okrivio je Rusiju za eskalaciju u regiji i ukazao da ruski ministar spoljnih poslova, četvrti govornik po redu, nije ostao da sasluša druge.

“Hajde da pričamo o eskalaciji”, rekao je Blinken, ukazujući na raspoređivanje sjevernokorejskih snaga u Evropi, upotrebu balističke rakete srednjeg dometa za napad na Ukrajinu, potez Rusije da snizi prag za upotrebu nuklearnog oružja i napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

On je rekao da je “Lavrov govorio o suverenom pravu svake države članice da donosi sopstvene izbore”, prenio je AP.

“Upravo o tome se radi: o suverenom pravu Ukrajine i ukrajinskog naroda da sami donose odluke o budućnosti, a ne da te izbore donosi Moskva”, naglasio je američki zvaničnik.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, koji se prvi obratio panelu, izašao je dok je Lavrov govorio, zajedno sa ministrima spoljnih poslova Poljske i Estonije.

Prije nego što je napustio podijum, ukrajinski ministar spoljnih poslova nazvao je svog ruskog kolegu “ratnim zločincem”.

Novembar je bio najgori mjesec za Ukrajinu od septembra 2022. godine što se tiče gubitka teritorije od ruskih snaga, a animirane mape najbolje pokazuju kako se razvijala situacija od početka ruske invazije u februaru 2022. do novembra 2024. godine.

Ukrajina je u novembru izgubila teritoriju veličine Njujorka od ruskih snaga, što je najgori mjesečni gubitak za ukrajinske snage od septembra 2022, piše Gardijan. Nakon početka pune invazije u februaru 2022, Rusija je brzo osvojila teritoriju pre nego što je potisnuta ukrajinskom kontraofanzivom. Prošle godine, kad je sukob uglavnom bio u zastoju, ruske snage su zauzele 2.233 kvadratnih kilometara teritorije, prema podacima Instituta za proučavanje rata (ISW). U 2024. su već zauzeli oko 2.656 kvadratnih kilometara.

Područje koje su Rusi osvojili ugrubo je veličine Njujorka. Ali, stručnjaci ukazuju da je veliki dio te zemlje ruralni i da nema veliku stratešku ili operativnu vrijednost. Ruske snage su uglavnom opkolile – ali ne još i zauzele – velike gradove, a nekoliko glavnih željezničkih ili drumskih arterija je nedavno prekinuto.

Najviše ruskih dobitaka u Donjecku
Ruska kontrola nad ukrajinskom teritorijom se povećala sa 17,4 odsto u novembru 2023. na 17,9% od 30. novembra 2024.

Moskva je najviše teritorijalnih dobitaka imala u Donjecku, gdje je osvojila 1.804 km2 od početka godine. Samo u novembru je osvojila 1.006 km2.

Novembarsko napredovanje u Donjecku označava najveće uspjehe Rusa u regionu od maja 2022. Ti dobici predstavljaju većinu nedavnih uspjeha Rusije na bojnom tlu.

U oktobru je Rusija zauzela grad Vuhledar, ključno ukrajinsko uporište u južnom Donjecku koje je izdržavalo napade od početka rata.

Od aprila Rusija ide ka Pokrovsku, regionalnoj prijestolnici i ključnom vojnom cilju. Nekoliko gradova je osvojeno u ovom napredovanju, uključujući Novohrodivku čija je predratna populacija brojala 15.000 ljudi.

Nastavio se trend gubitka teritorije

Dalje na sjeveru, ruske snage su preuzele kontrolu nad mjestima Pivnične i Zalizne, između ostalog, dok su napredovale prema gradu Torecku.

Takođe je bilo gubitaka u Lugansku i Harkovu. Ruske trupe su zauzele 350 km2 teritorije u Lugansku ove godine. Krajem novembra kontrolisali su 98,6% regiona, navodi Gardijan.

Slično je i u Harkovu, gdje je Ukrajina od januara ove godine izgubila 392 km2 teritorije. U Kupjansku, jednom od najvećih gradova u istočnom dijelu Harkovske oblasti, bilo je borbi ovog mjeseca po prvi put otkako ga je Ukrajina povratila u kontraofanzivi 2022.

Ukrajina je ostvarila neke manje dobitke ranije ove godine, nakon što je odbila velike ofanzive u sjevernom dijelu Harkova i Luganska, ali generalno se trend gubitka teritorije nastavio.

Većina zemlje koju su Rusi osvojili 2023. je ruralna
Analize pokazuju da je Rusija postepeno ostvarivala uspjehe tokom godine, posebno u Donjecku, i da kontroliše većinu zemlje u svakom od četiri regiona koje je ilegalno anektirala u septembru 2022. – Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson. Od ta četiri, Donjeck je i dalje region u kojem ruske snage kontrolišu najmanji dio zemlje, ali je to ipak bio najznačajniji dobitak posljednjih nedjelja.

Od novembra prošle godine, Rusija je zauzela 29 sela i gradova sa predratnim populacijama od preko 1.000 ljudi, od kojih se 25 nalazi u Donjecku. Dalje od toga, većina zemlje koju je Rusija osvojila prošle godine je ruralna – bilo to poljoprivredno zemljište, šume ili polja.

Džordž Baroz, šef tima za Rusiju u ISW, rekao je da je Ukrajina na putu da izgubi još više teritorije, ali da se mora obratiti pažnja na to kakvu vrstu zemlje Rusi zauzimaju.

– Iako su Vuhledar i Avdijevka bili značajni ciljevi, Rusija nije suštinski poremetila odbrambene ukrajinske pozicije. Njihovi teritorijalni dobici su uglavnom poljoprivredno zemljište, a njihovi gubici – 30-50.000 vojnika (mrtvih ili ranjenih) mjesečno – potpuno su neodrživi. Rusi neće imati talase pješadije i vozila za slanje kao ranije, pod pretpostavkom da se trenutni tempo iscrpljivanja održi tokom naredne godine. Njihov učinak na terenu je veoma slab – rekao je Baroz.

 

“Postoji mogućnost da se front sruši”
Dr Marina Miron, istraživač odjeljenja za ratne studije Kraljevskog koledža London, rekla je da je cilj Rusije da rastegne ukrajinske snage što je više moguće sa ofanzivama širom istočne Ukrajine.

– Postoji mogućnost da se front sruši, posebno u regionima južno od Vuhledara – rekla je ona.

Miron je ocijenila da će se rat, u sadašnjem obliku, vjerovatno okončati 2025 – ali da će Ukrajina ući u bilo kakve pregovore o primirju u nepovoljnom položaju, dok Vladimir Putin ima realne pobjede na frontu.

– Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zapadnu podršku, koja se smanjuje. Izborna pobjeda Donalda Trampa samo unosi još više neizvjesnosti. Moral je veoma nizak u ukrajinskoj vojsci, nakon bitaka u stilu “mljevenja mesa” poput onih u Bahmutu, i oni ne regrutuju trupe koje su im potrebne. Rusija prosto ima više potencijala, resursa i trupa – rekla je ona, piše Blic.

 

Ministar spoljnih poslova Italije i zamjenik premijera Antonio Tajani rekao je da će vlada u Kijevu morati da napravi ustupke.

“Ako Rusi nastave da napreduju, Zelenski će morati da napravi ustupke ako ne želi da pogorša situaciju”, rekao je Tajani u za televiziju RAI-1.

Prema mišljenju ministra, pomirenje u Ukrajini trebalo bi da bude postignuto tokom 2025. godine, prenio je TASS.

Francuskoj vladi premijera Mišela Barnijea sinoć u parlamentu izglasano je nepovjerenje većinom glasova, nakon čega će Barnije danas podnijeti ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, koji će se većeras obratiti naciji.

Kako prenosi “Figaro”, posle “istorijskog izglasavanja nepoverenja”, Barnije će Makronu podnijeti ostavku danas u 10.00 sati, dok je za 20.00 sati planirano televizijsko obraćanje šefa države naciji, prema saopštenju Jelisejske palate.

Iz Makronovog okruženja nisu precizirali kada će on imenovati novog premijera, ali više izvora bliskih predsjedniku navode da on to namjerava da uradi brzo, možda čak i večeras, piše danas pariski dnevnik.

Kao moguće kandidate za novog premijera “Figaro” navodi vjernog Makronovog saradnika Sebastijana Lekornija, ministra oružanih snaga, zatim centristički orijentisanog visokog komesara za planiranje i predsjednika Demokratskog pokreta (MoDem) Fransoa Berua, bivšeg premijera Bernara Kazneva i ministra unutrašnjih poslova Bruna Retajoa, prenosi Tanjug.

Nakon jučerašnjeg glasanja o nepoverenju u parlamentu, Barnijeova vlada je postala prva kojoj je nepovjerenje izglasano od 1962. godine, kada je na čelu vlade bio Žorž Pompidu.

Za nepovjerenje vladi premijera Barnijea glasao je 331 poslanik, dok je neophodna većina bila 289 glasova.

Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnijele su u ponedjeljak predlog za izglasavanje nepovjerenja vladi, nakon što je premijer Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mjera bez glasanja.

Barnije će biti primoran da podnese ostavku poslije samo dva i po mjeseca na čelu vlade.

Zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi podnio je Novi narodni front (NFP), ljevičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju ljevicu i Komunističku partiju.

Liderka francuske krajnje desnice, Marin Le Pen, izjavila je da raste pritisak na Makrona, ali da ona ne poziva na njegovu ostavku, naglašavajući da je samo Makron taj koji o tome može da odlučuje.

Predsjednik Makron, koji trenutno boravi u posjeti Saudijskoj Arabiji, juče je odbacio ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocjenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”.

Rusija je spremna da pozdravi svako posredovanje u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini, izjavio je pres-sekretar Kremlja Dmitrij Peskov.

“Spremni smo da pozdravimo svaki posrednički napor”, rekao je Peskov za RIA Novosti.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je prošle nedjelje na konferenciji za novinare u Astani potvrdio da je Rusija spremna da pregovara sa Ukrajinom pod uslovima koje je on ranije iznio, navodi ruska agencija.

Putin je u junu izneo inicijative za mirno rješavanje ukrajinskog sukoba, a prema tom prijedlogu Moskva će odmah prekinuti vatru i izraziti spremnost za pregovore nakon povlačenja Oružanih snaga Ukrajine sa ukrajinske teritorije koju je Rusija prisajedinila.

Pored toga, Kijev mora da objavi da se odriče namjera da se pridruži NATO-u i da izvrši, kako je navedeno, demilitarizaciju i denacifikaciju, kao i da prihvati neutralan, vanblokovski i beznuklearni status.

Ruski predsjednik je tada ukazao i na potrebu ukidanja sankcija Moskvi.