VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena trojici naučnika iz Japana, SAD i Australije

    Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena trojici naučnika iz Japana, SAD i Australije

    Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je danas naučnicima iz Japana, Australije i Sjedinjenih Američkih Država, Susumu Kitagavi, Ričardu Robsonu i Omaru M. Jagiju, za razvoj “metalno-organskih okvira”, saopštila je Kraljevska švedska akademija nauka.

    Trojica dobitnika su kreirala molekularne konstrukcije sa velikim prostorima kroz koje mogu da teku gasovi i druge hemikalije.

    Te konstrukcije, metalno-organski okviri, mogu da se koriste za sakupljanje vode iz pustinjskog vazduha, hvatanje ugljen-dioksida, skladištenje toksičnih gasova ili katalizaciju hemijskih reakcija.

    Ovu nagradu, dodjeljenu ukupno 116 puta od 1901. godine, do sada je dobilo 197 laureata.

    Najmlađi dobitnik nagrade iz oblasti hemije imao je 35 godina – Frederik Žolio, 1935. godine, a najstariji dobitnik bio je Džon B. Gudenaf, koji je 2019, u 97. godini, dobio ovu nagradu.

    Naučnici Frederik Sang i Beri Šarples dva puta su dobili Nobelovu nagradu za hemiju.

    Prošle godine, Nobelova nagrada dodijeljena je biohemičaru sa Univerziteta u Sijetlu, Dejvidu Bejkeru, kao i Demisu Hasabisu i Džonu Džamperu, naučnicima u Gugl DipMajndu, britansko-američkoj laboratoriji za istraživanje veštačke inteligencije sa sedištem u Londonu.

    Njih trojica su nagrađena za otkriće tehnika za dekodiranje i dizajniranje novih proteina, prenosi Tanjug.

    Njihov rad je koristio napredne tehnologije, uključujući vještačku inteligenciju, i ima potencijal da transformiše način na koji se prave novi lijekovi i drugi materijali.

    Prvi Nobel za 2025. godinu objavljen je u ponedjeljak.

    Nagrada za medicinu pripala je naučnicima Meri E. Brunkov, Fredu Ramsdelu i dr Šimonu Sakagučiju za njihova otkrića na polju imunologije.

    Nagrada za fiziku pripala je Džonu Klarku, Mišelu H. Devoreu i Džonu M. Martinisu za njihovo istraživanje čudnog svijeta subatomskog kvantnog tuneliranja koje unapređuje moć svakodnevnih digitalnih komunikacija i računarstva.

    Dobitnik Nobelove nagrade za književnost biće sutra objavljen, nagrada za mir biće objavljena u petak, a nagrada za ekonomiju sljedećeg ponedjeljka.

    Ceremonija dodjele nagrada održaće se 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, osnivača nagrade.

    Nobel je bio bogati švedski industrijalac i pronalazač dinamita.

    Umro je 1896. godine.

  • Šta sve Ukrajinci mogu gađati ako dobiju Tomahawk

    Šta sve Ukrajinci mogu gađati ako dobiju Tomahawk

    Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je kartu na kojoj su označeni ruski vojni i bezbednosni objekti koji bi bili u dometu različitih verzija projektila Tomahawk ako Ukrajina dobije taj sistem.

    Prema ISW-ovoj karti, na meti varijante Tomahawka koja ima domet oko 2.500 km našlo bi se oko 1.945 ruskih vojnih objekata, uključujući 76 vazdušnih baza; za varijantu dometa približno 1.600 km ISW navodi najmanje 1.655 poznatih vojnih objekata, među kojima 67 vazdušnih baza.

    Karta jasno razdvaja više tipova objekata koji bi mogli postati mete: stalne vojne baze, komandni centri, skladišta municije i goriva, arsenali, radio-instalacije, protivvazdušne lokacije, remontne baze, proizvodni pogoni i postrojenja za proizvodnju dronova.

    Na karti je tako označena, na primjer, fabrika dronova Shahed u Jelabugi u Tatarstanu. ISW posebno ističe ključnu vazdušnu bazu Engels-2 i niz drugih aerodroma čije uništenje bi ozbiljno narušilo ruske operativne kapacitete.


     

     

    T

    akođe su na karti prikazane i zone ruskih teritorija unutar Ukrajine, kao i granice dometa kraćih raketnih sistema (npr. ATACMS dometa oko 300 km) i dvije varijante Tomahawka (oko 1.600 km i oko 2.500 km) — što vizuelno pokazuje koliko duboko u ruski prostor bi Ukrajina mogla djelovati tim oružjem, prenosi Index.

    Tehničke i operativne implikacije dometa

    Razlike u dometu nisu samo brojke na papiru: varijanta od 1.600 km već bi omogućila udare po značajnim logističkim čvorištima i zapovijednim centrima u zapadnim i centralnim dijelovima Rusije, dok bi varijanta od oko 2.500 km obuhvatila i infrastrukturne tačke mnogo dalje, uključujući važne baze i industrijske komplekse u istočnijim dijelovima zemlje. Ukratko — što veći domet, to širi spisak mogućih meta, a ISW-ova brojka od gotovo 2.000 objekata upravo to ilustruje.

    Šta je to Tomahawk?

     

    Tomahawk je, podsjetimo, krstareći projektil velikog dometa. Precizan je i konvencionalno navođen te pogodan za udare na fiksne ciljeve kao što su skladišta goriva, zalihe municije, tehnički centri i fabrike.

    U kombinaciji sa obaviještajnim podacima i preciznim navođenjem, to je oružje koje bi moglo dugoročno i sistematski degradirati ruske logističke i lance snabdijevanja.

    Politički i bezbjednosni rizici

    Međutim, posjedovanje spiska od gotovo 2.000 meta i sposobnost udara po njima nisu isto što i politička odluka da se to i učini. U Vašingtonu postoje velike dileme oko kontrole upotrebe raketa ako budu poslane preko NATO-kanala, o čemu je sinoć govorio i američki predsjednik Donald Tramp.

    On je, naime, rekao da je „donekle donio odluku“ o slanju Tomahawka, ali da želi znati kamo bi Ukrajinci slali projektile i naglasio da ne želi eskalaciju. Tramp je poručio da bi postavio ta pitanja prije isporuke Tomahawka.

    Trampova administracija, koja bi trebalo da isporuči to moćno oružje, nastoji da zadrži kontrolu nad tim kako bi se ono koristilo. Prenos Tomahawka Ukrajini preko NATO-partnera otvara pitanja o mehanizmima kontrole, o mogućem preusmjeravanju ili o tome ko će konačno odlučivati o izboru ciljeva.

    Šta bi Ukrajina mogla gađati i zašto to pogađa Rusiju?

    ISW-ova karta sugeriše da su najlogičnije mete one koje direktno podržavaju rusku vojsku: skladišta goriva i municije koja održavaju tempo borbi, remontne baze koje popravljaju oštećenu tehniku, aerodromi odakle kreću napadi i proizvodni pogoni (npr. za proizvodnju dronova). Sistematski napadi na takve objekte mogu smanjiti operativnu fleksibilnost ruske vojske i usporiti njenu sposobnost vođenja širokih ofanziva.

    ISW dodatno ističe ranjivost komunikacionih i logističkih koridora. Prekidi u snabdijevanju gorivom i popravkama brzo se prenose na ratište — manje goriva i resursa znači sporije kretanje, manje patrola i manju vatrenu moć.

    Zaključni bilans – koliko daleko idu posljedice?

    Ako bi SAD i NATO dozvolili Ukrajini da dobije Tomahawke i ako bi Kijev, uz odgovarajuće obavještajne podatke, počeo gađati dio tih gotovo 2.000 ciljeva, rat bi se mogao preseliti dublje u rusku stratešku pozadinu.

    To bi otežalo Moskvi vođenje operacija. Ali takav potez nosi i veliku političku cijenu: povećava rizik od direktne konfrontacije, postavlja pitanje kontrole nad oružjem i otvara debatu o tome gdje leži granica koja se ne smije preći.

  • Peskov o izjavi Merkelove: EU talac nerazumne politike

    Peskov o izjavi Merkelove: EU talac nerazumne politike

    Evropska unija je talac nerazumne politike baltičkih država i Poljske u mnogim pitanjima spoljne politike, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RT Balkan.

    – Znate, ovdje je očigledno da je, nažalost, Evropska unija, kao i Brisel, talac nerazumne politike koju sprovode baltičke zemlje i Varšava. To je zaista tako, to se vidi golim okom – istakao je Peskov novinarima komentarišući izjavu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

    Stoga se, smatra portparol ruskog predsjednika, može reći da je Merkel zaista u pravu u tom pogledu.

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je u ponedeljak izjavila da su Poljska i baltičke države sabotirale pokušaje rješavanja ukrajinskog sukoba i pronalaženja konstruktivnog dijaloga sa Rusijom 2021. godine, indirektno provocirajući početak Specijalne vojne operacije.

  • Erdogan i Putin razgovarali o bilateralnoj saradnji i regionalnim pitanjima

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora razmatrali su bilateralne odnose između Turske i Rusije, kao i regionalna i globalna pitanja, saopšteno je na nalogu direkcije truskog predsjednika za komunikacije.

    Tokom sastanka, Erdogan je izjavio da Turska radi na obezbjeđivanju primirja u Gazi i isporuci humanitarne pomoći regionu, prenosi Anadolija.

    Erdogan je rekao da diplomatske inicijative moraju da dobiju zamah da bi se osiguralo da se rat između Ukrajine i Rusije završi pravednim i trajnim mirom i da će Turska nastaviti da radi na miru.

    Tokom razgovora, Erdogan je čestitao ruskom predsjedniku rođendan.

  • Kremlj: Isporuka “tomahavk” raketa bila bi ozbiljna eskalacija, one mogu imati i nuklearno punjenje

    Kremlj: Isporuka “tomahavk” raketa bila bi ozbiljna eskalacija, one mogu imati i nuklearno punjenje

    Moguća isporuka raketa “tomahavk” predstavljala bi novu ozbiljnu eskalaciju, ali ni to neće promijeniti situaciju na frontu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Važno je imati na umu da bismo, u slučaju isporuka ovih raketa, mogli da govorimo i raketama sa nuklearnim punjenjem – naveo je on.

    Peskov je istakao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin nedvosmisleno stavio do znanja kako će reagovati Moskva u slučaju isporuka “tomahavk” raketa.

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u ponedeljak da je skoro donio odluku u vezi sa isporukom krstarećih raketa “tomahavk” Ukrajini, ali da želi da vidi kako Kijev namjerava da ih koristi.

    Peskov je rekao i da Rusija polazi od toga da Tramp i dalje ima volju da doprinese rješavanju ukrajinske krize kroz mirovne pregovore.

    – Ponoviću: polazimo od toga da predsjednik Tramp i dalje ima političku volju da doprinese rješavanju ukrajinske krize kroz pregovore – rekao je Peskov novinarima.

  • EU usvaja zakon o lakšem vraćanju viza

    EU usvaja zakon o lakšem vraćanju viza

    Evropski parlament je podržao zakonodavstvo kojim će se olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja, i drugih razloga.

    Na glasanju u utorak, poslanici Evropskog parlamenta usvojili su reformu mehanizma za suspenziju bezviznog režima za 61 zemlju čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize.

    Ovaj mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da ponovo uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.

    “Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koje počine državljani te zemlje, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je.

    Zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava ljudskih prava ili humanitarnog prava; te nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Zlatne vize predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo EU zemlje može dobiti osoba koja uloži određen kapital u tu zemlju, ili kupi skupu nekretninu.

    “Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je.

    Kako bi se spriječile treće zemlje da krše uslove dogovora o bezviznom režimu, novi zakon daje EU veću fleksibilnost da suspenduje bezvizni režim za vladine zvaničnike koji mogu snositi odgovornost za kršenje ljudskih prava ili druge prekršaje.

    Zakon, o kojem su se Parlament i Savjet prethodno neformalno dogovorili, usvojen je sa 518 glasova za, 96 protiv i 24 uzdržana. Još ga treba formalno usvojiti Savjet. Stupiće na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU.

    Prema novim pravilima, Evropska komisija na prijedlog zainteresovane države članice ili po sopstvenoj inicijativi, uzimajući u obzir informacije bilo koje institucije EU, može započeti proces suspenzije bezviznog režima za određene treće zemlje, najprije privremeno, a zatim trajno ako se problemi ne riješe.

    Ovim zakonom bilo bi olakšano i uvođenje viza i BiH, ako, naprimjer, ne bude bilo problema s državljanima BiH koji traže azil, ili drugih prijetnji koje EU ocijeni ozbiljnim. Kao neposredan povod za ovu mjeru najvjerovatnije je stanje u Gruziji, za koju EU ocjenjuje da se sve više udaljava od evropskih vrijednosti.

  • Sijarto: Ukrajina pokušava da utiče na izbore u Mađarskoj

    Sijarto: Ukrajina pokušava da utiče na izbore u Mađarskoj

    Ukrajinske vlasti se miješaju u parlamentarne izbore u Mađarskoj, predviđene za 2026. godinu, tako što pokušavaju da na vlast dovedu opoziciju koja bi odobrila članstvo Ukrajine u EU, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Ako je neko imao ikakve sumnje u to da li će se Ukrajinci miješati u mađarske parlamentarne izbore naredne godine, trebalo je da se sam uvjeri da su Ukrajinci izuzetno zainteresovani da utiču na ishod izbora u Mađarskoj – rekao je Sijarto u video poruci na društvenim mrežama.

    Prema njegovim riječima, to nije iznenađujuće jer Ukrajinci, kao i drugi, znaju da ako na vlasti ostane nacionalna vlada onda će odluke vlade i dalje biti isključivo u skladu s mađarskim nacionalnim interesima i tada Ukrajina neće biti član EU.

    – Ako u Mađarskoj bude instalirana marionetska vlada Brisela onda će sve prepreke za članstvo Ukrajine u EU biti otklonjene, novac mađarskih građana slivaće se u Ukrajinu, nekvalitetni poljoprivredni proizvodi pojaviće se u Mađarskoj, mađarski farmeri će biti uništeni i postaćemo vrata za ulazak ukrajinske mafije – naglasio je Sijarto.

    Premijer Mađarske Viktor Orban je ranije rekao da ukrajinske specijalne službe neprekidno djeluju na teritoriji Mađarske uz podršku Brisela s ciljem da utiču na politiku u zemlji. I jedni i drugi su zainteresovani za smjenu vlasti u zemlji.

  • Lavrov: Razmještanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu – neprihvatljivo

    Lavrov: Razmještanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu – neprihvatljivo

    Raspoređivanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu apsolutno je neprihvatljivo, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
    Raspoređivanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu apsolutno je neprihvatljivo, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Potvrđujemo kategoričnu neprihvatljivost razmještanja vojne infrastrukture trećih zemalja na teritoriji Avganistana, kao i na teritoriji susjednih država pod bilo kojim izgovorom – rekao je ministar tokom uvodnog obraćanja na sjednici Moskovskog formata konsultacija o Avganistanu.

    – Vojno prisustvo regionalnih igrača moglo bi dovesti do destabilizacije i novih sukoba. Istorija Avganistana poznaje mnoge situacije koje su uključivale strano vojno prisustvo. Vjerujem da je trebalo da svi odavno izvuku ispravne zaključke – naglasio je ministar.

    Prema njegovim riječima, Zapad mora da odustane od konfrontacije, preuzme odgovornost za obnovu Avganistana i popravi štetu nanesenu ekonomiji zemlje.

    – Јoš jednom snažno pozivamo (Zapad) da ispravi svoju konfrontacionu politiku, vrati ono što je prisvojeno i preuzme odgovornost za postkonfliktnu obnovu Avganistana, nadoknadu štete nanete avganistanskoj ekonomiji i infrastrukturi tokom decenija – rekao je Lavrov.

    Lavrov je napomenuo da će uključivanje Avganistana u političke procese u regionu olakšati aktivnosti ekonomskih i multilateralnih udruženja.

    – Polazimo od pretpostavke da osiguravanje bezbjednosti i prosperiteta našeg regiona pretpostavlja učešće Kabula u političkim procesima, u aktivnostima multilateralnih udruženja i u realizaciji zajedničkih ekonomskih projekata – rekao je ministar

  • Gutereš pozvao na okončanje sukoba u Gazi i oslobađanje talaca

    Gutereš pozvao na okončanje sukoba u Gazi i oslobađanje talaca

    Dvije godine nakon napada Hamasa i drugih palestinskih oružanih grupa na Izrael, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je na hitno oslobađanje talaca i prekid neprijateljstava u Gazi i regionu.

    – Oslobodite taoce, bezuslovno i odmah. Okončajte patnju za sve. Poslije dvije godine traume, moramo da izaberemo nadu. Sada – poručio je generalni sekretar na Iksu, ocjenivši da je situacija u Gazi “humanitarna katastrofa u razmerama koje prkose shvatanju”.

    On je istakao da su “taoci i dalje zarobljeni u užasnim uslovima” i pozvao na “trajni prekid vatre i kredibilan politički proces” kako bi se spriječilo dalje krvoproliće i otvorio put ka miru.

    Gutereš je ocjenio da nedavni mirovni prijedlog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa predstavlja “priliku koja bi trebalo da se iskoristi za okončanje tragičnog sukoba”.

    – Na ovu godišnjicu odajemo počast svim žrtvama radeći na jedinom putu naprijed – pravednom i trajnom miru u kojem Izraelci, Palestinci i svi narodi regiona žive jedni pored drugih u bezbjednosti, dostojanstvu i međusobnom poštovanju – poručio je on.

  • Od Goloba se traži da podnese ostavku

    Od Goloba se traži da podnese ostavku

    Slovenačka Komisija za sprečavanje korupcije (KPK) utvrdila je u nacrtu izvještaja da se slovenački premijer Robert Golob našao u okolnostima koje mogu da predstavljaju sukob interesa.

    On je imenovao stranačkog kolegu i biznismena Tomaža Subotiča u dva upravna odbora javnih bolnica.

    Istraga je pokrenuta nakon što su mediji otkrili da su Golob i njegova partnerka ljetovali u Subotičevoj kući u Hrvatskoj, prenosi STA.

    Golobov advokat Stojan Zdolšek tvrdi da premijer nije učestvovao u izboru kandidata, da je postupak sproveden javno i da bi ishod bio isti i bez Golobovog glasa, prenosi b92.

    On osporava zakonitost postupka KPK jer je pokrenut na osnovu fotografija privatne prepiske.

    KPK navodi da nalazi ne podrazumijevaju automatske sankcije, već da je dalja odgovornost na samom zvaničniku i javnosti.

    Premijer Golob najavio je da će se o svemu oglasiti nakon što prouči detalje.

    Slovenačka opozicija je pozvala Goloba da podnese ostavku ako se utvrdi kršenje zakona o integritetu, podsjećajući na njegova ranija obećanja.

    U toku je i drugi postupak protiv Goloba, vezan za navodne pritiske na bivšu ministarku policije Tatjanu Bobnar i druge zaposlene u Ministarstvu.