Kategorija: Svijet

Još uvek aktuelni generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao Kinu da prestane da podržava ruski rat u Ukrajini i izjavio da je pomoć Pekinga značajan faktor u nastavku rata.

“Kina je postala odlučujuća podrška ruskom ratu protiv Ukrajine”, rekao je Stoltenberg novinarima u Oslu.

Naime, “Kina je ta koja omogućuje proizvodnju velikog dela oružja koji Rusija koristi”, kazao je.

Stoltenberg je upozorio Peking da bi kontinuirano raspirivanje rata u Ukrajini moglo negativno da utiče na interese Pekinga i njegov ugled.

“Pozivam Kinu da prestane podržavati ruski ilegalni rat”, rekao je.
Kina je ranije opisala slične izjave NATO-a kao ‘zlonamerne‘ i pristrasne.

Moskva se protivi pokušajima rušenja osnova Dejtonskog sporazuma i interesa Srba, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i naglasio kako je teško srpskom narodu u Republici Srpskoj.

Moskva i Beograd imaju isti pogled na pokušaje gaženja temelja koje je postavio Dejton. Situacija se sada zaista pogoršava, a Srbima je veoma teško. Teško je Srbima u Srbiji, a teško je i Srbima u Republici Srpskoj – rekao je Peskov za Tas.

On je dodao da Rusija u potpunosti podržava svoje srpske prijatelje.

Na pitanje šta Rusija realno može pomoći Srbima, ukazujući na zahvalnost potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina tokom nedavnog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom za podršku teritorijalnom integritetu Srbije, Peskov je odgovorio da su mogućnosti Moskve veoma, veoma ograničene.

– Ali, barem je pozicija Rusije jasno izražena, uključujući i međunarodnu arenu, i ovo je prilično efikasna poluga podrške – dodao je Peskov.

Peskov je odgovorio da Putin nije prenio Vulinu nikakve podatke o navodima o nemirima i državnom udaru koji se sprema uz učešće Zapada, a na pitanje da li Rusija uopšte ima novih podataka, portparol Kremlja je odgovorio da se i dalje održavaju redovni kontakti na različitim nivoima, uključujući i veoma, veoma osjetljiva područja.

Ruske trupe probijaju odbranu u Kleščejevki: Šta to znači za tok sukoba u Donbasu?

Vijest o tome da su jurišni odredi Oružanih snaga Ruske Federacije probili odbranu ukrajinskih snaga u oblasti Kleščejevke u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) pruža uvid u trenutne tokove borbi na istočnom frontu u Ukrajini.

Ova vijest dolazi usred intenzivnih sukoba između ruskih i ukrajinskih snaga u Donbasu, posebno na pravcu oko Artjomovska (Bahmuta), gdje se vodi borba za strateške tačke koje mogu značajno uticati na dalji tok sukoba.

Značaj Kleščejevke i Artjomovskog pravca
Kleščejevka je malo naselje koje se nalazi u neposrednoj blizini Artjomovska, koji je bio i ostao jedno od najznačajnijih mjesta sukoba. Artjomovsk, poznat i kao Bahmut, postao je sinonim za upornu i krvavu borbu, budući da obje strane ovaj grad vide kao ključnu stratešku tačku.

Kontrola nad Bahmutom i okolnim selima poput Kleščejevke omogućila bi ruskim snagama bolji operativni prostor za dalje napredovanje ka zapadu, dok bi za Ukrajince gubitak tih teritorija značio oslabljene pozicije i mogućnost većeg povlačenja.

Za Rusiju, osvajanje i probijanje odbrambenih linija u Kleščejevki predstavlja potvrdu njihove taktičke i vojne nadmoći u tom dijelu fronta, što se direktno povezuje sa sveopštom ofanzivom na istočnom dijelu Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je izazvao burne reakcije u Kijevu nakon što je u parlamentu započela najveća rekonstrukcija vlade od početka sukoba s Rusijom.

Dok ruske snage napreduju na istoku Ukrajine, a Kijev lobira kod zapadnih saveznika za dozvolu korištenja dalekometnih projektila duboko u ruskoj teritoriji, zvaničnici opozicije optužili su Zelenskog da sve više popunjava vodeća mjesta u vladi bliskim saveznicima i lojalistima u pokušaju konsolidacije vlasti oko sebe i svoje kancelarije.

Njegova stranka osvojila je većinu 2019., pa Zelenski ima pravo sastavljati vladu. Ratno stanje, koje ostaje na snazi ​​dok se Ukrajina bori protiv Rusije, daje predsjedniku više ovlasti i zabranjuje izbore. Međutim neki protivnici kažu da je predsjednik pretjerao.

“Svi postupci sadašnjih vlasti govore o sistematskoj centralizaciji vlasti predsjednika i njegove kancelarije”, rekla je za “Politico” Ivana Klimpuš-Cincadze, zastupnica iz opozicione stranke Evropska solidarnost. “Ova serija ostavki vladinih ministara svjedoči o ozbiljnoj krizi vlasti u zemlji”, dodala je.

Među onima koji su najavili ostavku je i popularni ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, koji još uvijek nije objavio razloge za takav čin.

Jedan bivši visoki ukrajinski zvaničnik, kojemu je, kao i ostalima u izvještaju “Politica”, odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorio o prestrojavanju, rekao je da je Kuleba vjerovatno smijenjen zbog sukoba s moćnim šefom kancelarije Zelenskog, Andrijem Jermakom. “Svi su znali da se sukobljavaju. Jednom sam čak svjedočio takvoj epizodi”, rekao je zvaničnik, prenosi “Index”.

Ruske snage su samo nekoliko kilometara od Pokrovska, vitalno važnog ukrajinskog grada.

Kako se napominje, grad Pokrovsk, strateški važan ukrajinski je logistički punkt u Donjeckoj oblasti sa 59.000 stanovnika u samom gradu i okolnim mestima, dok je pre početka sukoba u njemu živelo 60.000 ljudi.

To je ključno logističko čvorište za ukrajinske snage. Za Ruse, osvajanje ovog mesta bi otvorilo put ka velikim gradovima Dnjepar i Zaporožje, prekinulo ukrajinske linije snabdevanja i značilo vojnu dominaciju ruskih snaga u Donjecku.Koliko je Kremlj odlučan da osvoji Pokrovsk govori i činjenica da Moskva, posle iznenadnog ukrajinskog upada u rusku oblast Kursk, nije preusmerila svoja pojačanja u taj region sa fronta kod Pokrovska, već je tamo nastavila intenzivno i sve snažnija i brža ofanziva.U gradu već neko vreme traje evakuacija. Oko 40.000 ruskih vojnika kreće ka gradu, piše britanski Tajms.

Upozorava se da bi pad grada imao bi posledice duž cele linije fronta za Ukrajinu.

“Uprkos političkom uspehu zauzimanja ruske teritorije, akcija u Kursku izgleda kao pogrešna distrakcija kada se posmatra iz perspektive Donbasa”.

Ruski lider Vladimir Putin je u ponedeljak ismevao Ukrajince jer nisu uspeli da ispune svoj cilj da ometaju rusko napredovanje na Pokrovsk.

“Njihova kalkulacija je bila da zaustave naša ofanzivna dejstva u ključnim delovima Donbasa”, rekao je Putin i dodao:

“Rezultat je poznat… Nisu uspeli da zaustave naše napredovanje u Donbasu”.

Obraćajući se školarcima u Sibiru, Putin je obećao da će i ofanziva na Kursk biti zaustavljena:

“Moramo se, naravno, obračunati sa onim banditima koji su ušli u Rusku Federaciju”.

Pokrovsk se nalazi na vitalnoj raskrsnici železničkih linija i puteva, logističkom čvorištu iz kojeg se ukrajinske snage snabdevaju preko cele linije fronta, od Vuhledara na jugu do granice sa Harkovskim i Donjeckim oblastima.

Gubitak grada bi imao posledice na celoj liniji fronta jer bi otvorio put ruskim snagama da zauzmu čitav region Donjecka, što je jedan od važnih ciljeva Kremlja, piše hrvatski medij.

Ključno rusko napredovanje u pravcu Pokrovskog odigralo se posle bitke za Avdijevku, koja se nalazi oko 40 kilometara istočno, koja je završena povlačenjem ukrajinskih snaga u februaru. Ukrajinski poraz se dogodio kada je ponestalo municije, što je direktna posledica kašnjenja vojne pomoći iz Vašingtona.

Ali sada se može postaviti – a mnogi postavljaju – pitanje zašto je ova pomoć, kada je konačno stigla, korišćena za invaziju na Kursk, a ne za spasavanje Pokrovska.

Oleksandar Kovalenko, vojni analitičar kijevske grupe Informacioni otpor, nazvao je munjevito napredovanje Rusije na Pokrovsk “potpunim odbrambenim neuspehom“.

Pokrovsk će pasti mnogo brže od Bahmuta

“Nisu krivi obični vojnici koji zauzimaju položaje”, napisao je on na Telegramu, rekavši da problem leži u onima koji donose odluke za te vojnike.

Sumornu ocenu sa fronta daje Ženja, vojnik 93. mehanizovane brigade, koji se prošle godine borio u izgubljenoj bici za Bahmut.

“Iskreno, nikada nisam video ovako nešto. Sve se tako brzo raspada. Pokrovsk će pasti mnogo brže od Bahmuta”, kaže Ženja.

Gubitak Pokrovskog ne znači nužno i gubitak Ukrajine ili čak Donbasa, ističe Krotevič, ali vreme ističe da ukrajinska strana promeni pravac.

“Ako se ništa ne promeni, posle Pokrovskog, Rusi će krenuti na Slavjansk i Kramatorsk“, rekao je Krotevič, dva grada koja su nakratko zauzeli ruski zastupnici u sukobu u Donbasu 2014. godine. Bilo je to neko drugo vreme, meko zanimanje, dodao je Krotevič.

“Ovaj put neće biti tako mekano”, zaključio je za Tajms.

 

Jesen će biti iznimno važna za Ukrajinu. I naše državne institucije moraju biti postavljene na način da Ukrajina postigne sve rezultate koji su nam potrebni, za sve nas.

“Da bismo to učinili, moramo ojačati neka područja u vladi, a kadrovska rješenja su već pripremljena. Takođe, očekujem da će pojedina područja naše vanjske i unutarnje politike imati malo drugačiji naglasak”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u sinoćnjem obraćanju, nakon dramatičnog utorka – teških ruskih napada i niza ministarskih ostavki i smjena funkcionera, što je kulminiralo ostavkom ministra inostranih poslova Dmitra Kulebe u srijedu.

O tome je obavijestio predsjednik ukrajinskog parlamenta – Vrhovne rade – Ruslan Štefančuk. Štefančuk je tu vijest objavio na Facebooku, navodeći da je Vrhovna rada primila Kulebino pismo ostavke, koja će biti razmatrana na nadolazećoj plenarnoj sjednici, ali nije precizirao datum. Isto je najavio i za ostavke drugih visokih funkcionera, prenosi Jutarnji.

Konkretno, u svom je obraćanju Zelenski zapravo najavio da slijedi rekonstrukcija vlade – najveća od početka rata krajem februara 2022. godine – te poručio da bi trebalo biti više interakcije između centralne vlasti i hromada (administrativne jedinice koje označavaju selo, grupu sela ili grad i njegova susjedna područja), što je posebno važno kada je u pitanju priprema za nadolazeću zimu, u koju Ukrajina ulazi devastirane energetske infrastrukture nakon višemjesečne ruske kampanje raketiranja ključnih kapaciteta.

“Ukrajina je već postigla značajne rezultate u odbrambenoj proizvodnji. I to treba ojačati na svim nivoima, posebno kako bismo lakše privukli partnerska ulaganja u naše strateške industrije”, rekao je Zelenski.

‘Čistka‘ je krenula u utorak kada su ostavke, nakon sedmica razgovora o vjerovatnoj rekonstrukciji vlade, dali ministar za stratešku industriju Oleksandr Kamišin, ministar pravosuđa Denis Maljuska i ministar okoline Ruslan Strilec. Ostavku je nakon devet mjeseci na dužnosti podnio i Vitalij Koval, čelnik Državnog imovinskog fonda Ukrajine (SPFU). Uslijedila je i ostavka Olhe Stefanišine, potpredsjednice ukrajinske vlade zadužene za evropske integracije, a ostavku je dala i potpredsjednica vlade i ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Irina Vereščuk. Razlozi ostavki nisu navedeni, a ove vijesti stigle su nakon višemjesečnih izvještaja o mogućoj smjeni većeg broja ukrajinskih ministara. Niko od visokih funkcionera koji su dali ostavke – njih ukupno sedam, od toga pet ministara – nije naveo razlog za svoju odluku.

Volodimir Zelenski u utorak je takođe smijenio zamjenika predstojnika ureda predsjednika zaduženog za ekonomsku i energetsku politiku, Rostislava Šurmu, kako je navedeno u dekretu na predsjedničkoj internetskoj stranici. Ukrajinski mediji su i ranije izvještavali da parlament razmatra Šurminu smjenu. On je dužnost preuzeo u novembru 2021. godine, a u dekretu se, uobičajeno, ne objašnjava razlog smjene. Očekuje se da bi neki funkcioneri koji su podnijeli ostavke mogli idućih dana preuzeti nove dužnosti, izvijestio je The Washington Post, no detaljnijih informacija o tome još nema. Reuters, pak, javlja da se narednim danima očekuju nove ostavke i imenovanja.

Inače, Zelenski je još u martu rekao da Ukrajinci mogu očekivati ​​nove rekonstrukcije vlade u budućnosti, nakon potresa u njegovom najužem krugu.

“Kao što je obećano, ove sedmice može se očekivati ​​veliko resetovanje vlade. Promijeniće se više od 50 posto osoblja kabineta ministara. Sutra ćemo imati dan razrješenja, a prekosutra dan imenovanja”, rekao je u utorak David Arahamia, šef parlamentarnog kluba stranke Volodimira Zelenskog Sluga naroda, najvećeg u parlamentu.

Najjače je, očekivano, odjeknula ostavka Dmitra Kulebe. Kao ukrajinski šef diplomatije od 2020. godine, Kuleba je bio na čelu napora Ukrajine da angažuje svoje međunarodne saveznike u isporuci ključne vojne i druge pomoći te osigura nova partnerstva od početka rata širokih razmjera. Prošlog proljeća vodio je snažnu kampanju ukrajinskog pritiska na zapadne saveznike da isporuče Kijevu nove moćne protivvazdušne sisteme Patriot koji su stajali neiskorišteni u stranim zemljama, otvoreno govoreći kakve opasnosti nosi kašnjenje u tim isporukama. U jednom trenutku nije birao riječi.

“Dajte nam te proklete Patriote. Da imamo dovoljno Patriota, mogli bismo zaštititi ne samo živote naših ljudi, nego i našu privredu od uništenja”, izjavio je Kuleba krajem marta u intervjuu za Politico.

U retorici i zahtjevima, činilo se, stajao je rame uz rame sa Zelenskim.

No, iza kulisa možda nije vladalo zajedništvo. Oliver Carroll, dopisnik The Economista, objavio je na X-u da stil Dmitra Kulebe, koji je bio jak u nezavisnoj strateškoj komunikaciji sa Zapadom, nije uvijek najbolje sjedao puno razdražljivijem predsjedničkom uredu. “U četiri oka optuživali su ga da ne forsira njihovu agendu”, dodao je on, kako prenosi Newsweek.

Ruske snage jutros su raketirale centar Lavova. Pogođene su stambene zgrade, izbio je požar. Gradom odjekuju sirene hitne pomoći.

Strahuje se da pod ruševinama ima ljudi, spasilačke službe su na terenu. Gradonačelnik je objavio da su pogođene stambene zgrade nedaleko od željezničke stanice.

Najmanje dvoje civila je ubijeno, a 23 je ranjeno u Lavovu u ruskom napadu izvedenom hipersoničnim projektilom, izvijestili su guverner Lavovske oblasti Maksim Kozicki i gradonačelnik Andrij Sadovji. U gradu je usred vazdušne uzbune, pod kojom je bila cijela Ukrajina, odjeknulo više eksplozija.

Među ranjenima je petoro djece, među njima i desetogodišnji dječak. Prema riječima gradonačelnika, petnaest osoba je nakon napada prebačeno u lokalne bolnice.

Nekoliko zgrada u blizini glavne željezničke stanice zapalilo se nakon udara. Najmanje dvije škole neće danas otvoriti svoja vrata, kaže gradonačelnik. Spasilačke ekipe su na mjestu napada.

Ukrajinske vazdušne snage ranije su upozorile na prijetnju napada bespilotnim letjelicama i projektilima u više regija Ukrajine, uključujući Lavovsku oblast.

Lavov, smješten otprilike 540 kilometara (oko 335 milja) zapadno od Kijeva, i dalje je među čestim metama napada ruskih bespilotnih letjelica i projektila. Grad je oko 70 kilometara (otprilike 43 milje) istočno od poljske granice, prenosi “Index”.

Portparol vlade Mongolije kazao je za “Politico” da energetska ovisnost ove zemlje komplikuje hapšenje Vladimira Putina po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (ICC).

Putinova posjeta Mongoliji označava njegovo prvo putovanje u zemlju koja je ratifikovala Rimski statut, koji obavezuje potpisnike da uhapse ruskog predsjednika ako uđe na njihovu teritoriju, po nalogu ICC-a iz marta.

Zapad i Ukrajina su pozvali Mongoliju da uhapsi ruskog predsjednika, ali nakon što to nisu učnili, Heorhii Tykhyi, portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, kazao je da će se suočiti s “posljedicama” svoje odluke.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da ruska vlada nema zabrinutosti u vezi s putovanjem.

“Mongolija uvozi 95 posto svojih naftnih derivata i preko 20 posto električne energije iz našeg neposrednog susjedstva (Rusije), koji je ranije bio u prekidu iz tehničkih razloga. Ovo snabdijevanje je ključno za osiguranje našeg postojanja i postojanja naših ljudi”, rekao je portparol Vlade Mongolije.

Prema njegovim riječima, Mongolija je uvijek održavala politiku neutralnosti u svojim diplomatskim odnosima, prenosi  Raport

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba podnio je ostavku na toj funkciji, saopštio je predsjedavajući ukrajinske Vrhovne rade Ruslan Stefančuk.

On je na društvenim mrežama objavio da će Kulebin zahtjev biti razmotren na jednoj od narednih plenarnih sjednica parlamenta.

“Vrhovna rada Ukrajine primila je izjavu ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebe o njegovoj ostavci. Zahtjev će biti razmotren na jednoj od narednih plenarnih sjednica parlamenta”, naveo je Stefančuk, prenosi Srna.

Ne postoji veza između upotrebe mobilnih telefona i povećanog rizika od raka mozga, navodi se u zaključcima istraživanja sprovedenog širom svijeta koje je naručila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Uprkos ogromnom porastu upotrebe bežične tehnologije, nije došlo do povezanog porasta incidence raka mozga, pokazalo je istraživanje.

To se odnosi i na ljude koji obavljaju duge telefonske razgovore ili one koji koriste mobilne telefone više od jedne decenije.

Konačna analiza obuhvatila je 63 studije provedene od 1994. do 2022. godine, a obavilo ju je 11 istraživača iz deset zemalja, uključujući tijelo za zaštitu od zračenja Vlade Australije.

U radu su procijenjeni efekti radiofrekvencije koja se koristi u mobilnim telefonima, kao i za televiziju, bebi monitore i radare, rekao je jedan od autora istraživanja Mark Elvud, profesor epidemiologije raka na Univerzitetu Ouklend, na Novom Zelandu.

“Nijedno od glavnih pitanja koje smo proučili nije ukazalo na povećani rizik”, rekao je on.

Tokom analize razmatran je karcinom mozga kod odraslih i djece, kao i rak hipofize, pljuvačnih žlijezda i leukemija, te rizik povezan sa upotrebom mobilnih telefona, baznih stanica ili predajnika. Proučeni su i efekti rizika usljed profesionalne izloženosti, prenosi Srna.

U ranijim sličnim istraživanjima SZO i drugih međunarodnih zdravstvenih tijela takođe je saopšteno da nema definitivnih dokaza o štetnim efektima po zdravlje usljed zračenja iz mobilnih telefona, ali je pozvano na dodatna istraživanja.