Kategorija: Svijet

Izrael će za nekoliko dana pokrenuti “značajnu odmazdu” na jučerašnji iranski raketni napad, navodi američki novinski sajt Aksios.

Kako navodi portal Aksios, dobro povezan s izraelskim i američkim sigurnosnim izvorima, na meti bi mogla da budu iranska postrojenja za proizvodnju nafte.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao da je Iran napravio “veliku grešku” svojim napadom i da će “platiti za to”.

Situacija na Bliskom istoku ključa, a za danas je zakazana hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN.

EU najoštrije je osudila iranski napad balističkim raketama na Izrael i pozvala na hitan prekid vatre širom Bliskog istoka.

“Opasni ciklus napada i odmazde prijeti da izmakne kontroli”, objavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel na društvenoj mreži “Iks”.

On je istakao da je potreban hitan prekid vatre širom regiona.

Sjednica Savjeta bezbjednosti UN u vezi sa iranskim raketnom napadom na Izrael zakazana je za sutra, saopšteno je iz švajcarska misije.

Švajcarska je danas preuzela rotirajuće predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN, prenosi Srna.

Iranski raketni napad na Izrael govori o totalnom neuspjehu administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena na Bliskom istoku, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Krvava drama koja se tek razvija. Nejasne izjave Bijele kuće demonstriraju potpunu bespomoćnost u rješavanju kriza”, napisala je Zaharova na društvenoj mreži “Telegram”.

Ona je navela da su napori američkog državnog sekretara Entonija Blinkena doveli do desetina hiljada žrtava i do ćorsokaka.

Iran je protekle noći ispalio 181 balističku raketu na Izrael, zbog čega je skoro deset miliona ljudi potražilo zaklon u skloništima, a nekoliko ljudi je ranjeno, javlja Tajms of Izrael.

Jedan Palestinac na Zapadnoj obali i dva Izraelca ranjena su šrapnelom i gelerima koji su izazvali štetu i požare u toj oblasti, navodi izraelski list, prenosi Tanjug.

Jedna raketa je pogodila školu u Gaderi, u centralnom Izraelu, a na fotografijama i video-snimcima sa lica mjesta vidi se da je zgrada škole teško oštećena, ali niko nije povrijeđen.

Eksplozije su se čule u većem dijelu Izraela, od Jerusalima do Jordanske doline, a reporteri državne televizije leže na zemlji dok izvještavaju uživo.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su presrele veliki broj iranskih raketa i da je izraelska vazdušna odbrana bila efikasna.

U odbrani Izraela učestvovale su i SAD, kako blagovremeno detektujući prijetnju iz Irana, tako i presrećući neke rakete, navodi IDF.

U saopštenju se dodaje da su zabilježeni “izolovani” udari u centralnom Izraelu i još nekoliko u južnom dijelu zemlje.

Naglašava se da nije naneta šteta kapacitetima izraelskih vazdušnih snaga i da avioni, vazdušna odbrana i kontrola vazdušnog saobraćaja normalno funkcionišu.

Na sastanku kabineta za bezbednost u obezbjeđenom bunkeru u blizini Jerusalima poslije napada, Netanjahu je upozorio da je Teheran napravio “veliku grešku” i poručio da će “platiti za to”

Američki predsjednik Džozef Bajden naredio je američkoj vojsci da pomogne u odbrani Izraela od iranskih napada i obori rakete koje ciljaju na Izrael, saopštila je Bijela kuća.

Bajden i potpredsjednica Kamala Haris prate iranski napad na Izrael iz situacione sobe Bijele kuće i redovno dobijaju novosti od svog tima za nacionalnu bezbjednost, dodaje Bijela kuća, prenosi Rojters.

Njujork Post prenosi da je američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio da SAD podržavaju “pravo Izraela da se brani” svojom kopnenom invazijom na Liban, istovremeno obećavajući “ozbiljne posljedice” po Iran zbog napada na jevrejsku državu, prenosi Tanjug.

“Jasno sam stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države podržavaju pravo Izraela da se brani”, objavio je na svom X nalogu Ostin.

U međuvremenu, portparol izraelske vojske (IDF) kontraadmiral Daniel Hagari, rekao je da će Izrael odgovoriti na iranski raketni napad.

“Mi smo u pojačanoj pripravnosti u odbrani i ofanzivi, zaštitićemo građane Izraela. Ova (raketna) vatra će imati posljedice. Imamo planove i djelovaćemo u vrijeme i na mjestu koje izaberemo”, rekao je Hagari, prenosi Tajms of Izrael.

Na društvenim mrežama su se pojavili prvi snimci velikog napada na Izrael.

Naime, izraelska vojska saopštila je da je Iran pokrenuo veliki napad i da je lansirao projektile ka Izraelu, prenosi B92.

Na društvenim mrežama navodi se da je lansirano više od 400 projektila.

Iako iz Teherana stalno stižu glasne prijetnje, Iran je do sada izbjegavao direktnu konfrontaciju s Izraelom. Zašto? Očigledno je da iranski režim nije spreman ili nije sposoban da sprovede svoje brojne prijetnje.

Kada je ubijen Kasem Sulejmani, komandant iranskih Al-Kuds brigada u Iraku, u atentatu koji su SAD izvele na aerodromu u Bagdadu 3. januara 2020. godine, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nazvao je to objavom rata i zakleo se na osvetu.

Kao odgovor, Iran je izveo vazdušne napade na vojnu bazu Al-Asad u Iraku i na američku vojnu bazu u Erbilu, na sjeveru Iraka. Napadi su prouzrokovali materijalnu štetu, ali niko nije poginuo.

Kada je Izrael, nakon smrtonosnog napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, intenzivno bombardovao Pojas Gaze, a broj žrtava među Palestincima rastao, iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan upozorio je da, ako Izrael nastavi s napadima na nenaoružane civile u Gazi, niko ne može garantovati da se sukob neće proširiti. Drugim riječima: Iran bi se mogao uključiti u sukob, prenosi Deutsche Welle.

Pola godine kasnije, u martu 2024. Reuters je prenio izjavu libanskog Hezbolaha da će, poslije konsultacija sa Teheranom, samostalno voditi borbu protiv Izraela te da se Iran neće vojno uključivati.

Hamnei je naredio raketiranje Izraela tek kada je 1. aprila ove godine u ciljanom napadu na iransku ambasadu u Damasku poginulo sedam pripadnika Iranske revolucionarne garde.

Međutim, Teheran je taj napad unaprijed najavio i čak informisao američku vladu.

Nekoliko sati nakon ispaljivanja iranskih raketa, koje je Izrael većim dijelom presreo, Iran je izjavio da se incident može smatrati “završenim”. Nije se mnogo govorilo o uspješnosti napada.

A kada je ubijen Ismail Hanije, vođa militantne grupe Hamas, 31. jula u atentatu u Teheranu, za koji se smatra odgovornim Izrael, Iran se zakleo na osvetu. Međutim, ona još nije izvršena.

Očigledno je da iranski režim nije spreman ili nije sposoban da sprovede svoje brojne prijetnje. Bitan razlog je nedostatak podrške stanovništva.

Većina Iranaca želi kraj Islamske Republike i žali se na ogromne izdatke za podršku iranskim saveznicima, dok istovremeno veliki dio stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Demonstranti već godinama uzvikuju: “Ni Gaza ni Liban. Svoj život posvećujem Iranu!”

Pored toga, Iran bi u slučaju napada na Izrael morao da računa na teške protivnapade, što bi više oslabilo nego ojačalo režim u Teheranu.

Izrael je vojno superiorniji, a čak i ako bi napadi bili usmjereni isključivo na infrastrukturu, to bi moglo izazvati još veće nezadovoljstvo stanovništva.

Uz to, Iran bi morao da se boji da će Izrael napasti i njegove podzemne nuklearne objekte koristeći probojne bombe, kao što je to učinio sa sjedištem Hezbolaha.

S obzirom na to, ajatolah Hamnei i njegovi sljedbenici moraju dobro razmisliti kako će odgovoriti na smrt vođe Hezbolaha Hasana Nasralaha i hoće li se upustiti u vojnu konfrontaciju s Izraelom, prenosi Deutsche Welle.

Izraelska vojska (IDF) počela je pograničene kopnene operacije u južnom Libanu protiv militantne grupe Hezbolah i infrastrukture koja se nalazi duž sjeverne granice Izraela, objavio je jutros Tajms of Izrael.

IDF je jutros saopštio da je upad počeo sinoć i da je cilj bio infrastruktura Hezbolaha u brojnim libanskim selima duž granice koja su predstavljala prijetnju izraelskim gradovima.

Kopnenim trupama pomoć su pružale vazdušne i artiljerijske snage, saopštila je vojska, dodajući da je operacija zasnovana na planovima koje su izradili Generalštab i sjeverna komanda IDF.

Potvrda da izraelske trupe deluju na libanskoj strani granice stigla je nekoliko sati nakon što su se na društvenim mrežama i u nekim arapskim medijima pojavili različiti oprečni izvještaji o tome da li su neke trupe već prešle granicu.

Libanske trupe dodatno su pojačale spekulacije kada su se povukle oko pet kilometara sa položaja duž granice kasno u ponedjeljak, prenos Tanjug.

Uoči objave IDF, izraelski zvaničnik je za Tajms of Izrael rekao da su njihove američke kolege obaviještene da je cilj ograničene operacije uklanjanje položaja Hezbolaha duž sjeverne granice Izraela, čime se stvaraju uslovi za diplomatski sporazum pod kojim će Hezbolah biti potisnut iza rijeke Litani, u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Dva izraelska zvaničnika rekla su za Aksios da će operacija biti ograničena i po vremenu i po obimu i da cilj nije zauzmanje južnog Libana.

SAD su u ponedjeljak izrazile zabrinutost da bi čak i ograničeni upad mogao da se proširi, Tajms of Izrael piše da se čini da je administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena izrazila svoju podršku racijama, i to putem poziva između američkog ministra odbrane Lojda Ostina i njegovog izraelskog kolege Joava Galana.

“Složili smo se da je neophodno onesposobiti infrastrukturu duž granice kako bismo osigurali da libanski Hezbolah ne može da izvede napade nalik 7. oktobru na sjeverne zajednice Izraela”, rekao je Ostin, a naveo Pentagon.

Dvojica ministara razgovarali su o najnovijim vojnim operacijama Izraela, a Ostin je “jasno stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države podržavaju pravo Izraela da se brani”.

Iako se činilo da podržava operaciju IDF, Ostin je ipak naglasio da upad nije bio cilj sam po sebi.

“Ponovo sam potvrdio da je potrebna diplomatska rezolucija kako bi se osiguralo da civili mogu bezbjedno da se vrate svojim domovima sa obe strane granice”, rekao je on.

Takođe je rekao da SAD u takvom položaju da mogu da brane američko osoblje, partnere i saveznike od prijetnji Irana i terorističkih organizacija koje podržava Iran.

Ostin je ponovio da će Iran pretrpjeti ozbiljne posljedice u slučaju da odluči da pokrene direktan vojni napad na Izrael.

Početak kopnene ofanzive IDF došao je oko dvije nedjelje nakon intenziviranih borbi sa Hezbolahom.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je unaprijedio Alekseja Djumina, svog bivšeg tjelohranitelja, u člana ruskog Savjeta bezbjednosti.

“Uključiti sljedeće osobe kao članove Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije: A. G. Djumina – pomoćnik predsjednika, A. L. Linca – šef GUSP-a , D. V. Manturova – prvi zamjenik predsjednika, V. I. Skvorcova rukovodilac FMBA”, navedeno je u dekretu predsjednika Rusije, prenijela je agencija RIA Novosti.

Putin je isključio iz Savjeta bezbjednosti vršioca dužnosti sekretara Generalnog savjeta Jedinstvene Rusije Vladimira Jakuševa, koji je prošle nedjelje prešao da radi u Savjet Federacije, prenosi Tanjug.

Putin je, takođe, uredbom produžio saveznu službu zamjeniku sekretara Savjeta bezbjednosti Aleksandru Grebenkinu do 13. oktobra 2025. godine.

Savjet bezbjednosti izrađuje najvažnije konceptualne dokumente u oblasti nacionalne bezbjednosti i priprema odluke predsjednika o pitanjima zaštite interesa pojedinca, društva i države od unutrašnjih i spoljnih prijetnji.

Mađarska želi da učini korake ka uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa sa Ukrajinom, ali očekuje da će Kijev učiniti isto sa svoje strane, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Mi želimo da imamo dobrosusjedske odnose sa Ukrajinom, ali kako kaže mađarska izreka `za dogovor je potrebno dvoje`. Da vidimo dokle možemo da stignemo danas”, napisao je Sijarto na društvenim mrežama uoči sastanka sa novim ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijom Sibihom.

Sijarto je istakao da je Mađarska među većinom zemalja koje su na Generalnoj skupštini UN pozvale na mirno rješavanje sukoba u Ukrajini, prenosi Srna.

Poslije sastanka u Užgorodu 29. januara, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba najavio je da će Mađarska i Ukrajina formirati zajedničku komisiju za rješavanje zabrinutosti Budimpešte u vezi sa mađarskom manjinom u zapadnoukrajinskom regionu Zakarpatja.

Sijarto je naveo da plan od 11 tačaka uključuje vraćanje manjinskim školama njihovih zakonskih prava i obezbjeđivanje neograničene upotrebe mađarskog jezika u različitim sektorima.

On je naglasio da su svi uslovi Mađarske u vezi sa pravima zakarpatskih Mađara uključeni u mapu puta za pristupanje Ukrajine EU.