Kategorija: Svijet

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da Rusija nikada nije razgovarala i neće razgovarati o pitanju razmjene svojih teritorija.

“To je nemoguće. Naravno, ukrajinske jedinice će biti proterane sa ruske teritorije ili uništene”, istakao je Peskov, komentarišući izjavu ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog da ne isključuje neku vrstu teritorijalne razmjene sa Rusijom, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, predsednik Rusije Vladimir Putin i Rusija su otvoreni za mirovne pregovore, što je, kako je rekao, konzistentan stav Moskve.

“Predsjednik Putin je više puta izjavio da su on i Ruska Federacija otvoreni za mirovne pregovore. Stav Rusije je apsolutno transparentan, dosledan i poznat u svijetu”, rekao je Peskov novinarima.

On je ocijenio da Rusija nikada nije predstavljala prijetnju za NATO, ali se, kako je naveo, taj savez sa svojom vojnom infrastrukturom dosledno približavao granicama zemlje.

“Svi znaju za ovaj proces. Ovdje nema mjesta bilo kakvim neslaganjima. To je realnost sa kojom smo morali da se nosimo tokom moderne istorije”, rekao je Peskov.

On je napomenuo da ruske diplomate nastavljaju da prenose informacije svojim kolegama o zločinima ukrajinskih snaga.

“Nažalost, zapadni mediji nastavljaju svoju liniju zataškavanja ovih nečuvenih zvjerstava militanata kijevskog režima. Oni ne pristaju da daju izbalansirane, istinite informacije, čak ni o takvim monstruoznim zvjerstvima. Ali, naravno, naše diplomate nastavljaju sa radom na prenošenju informacija svojim kolegama kako na platformama međunarodnih organizacija, tako i na bilateralnom planu”, zaključio je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će Rusija apelovati na međunarodnu zajednicu povodom zločina u selu Nikolajevo-Darjono u Kurskoj oblasti, u kojem su, prema saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, ukrajinske snage držale stanovnike kao taoce i ubile skoro sve muškarce.

Ruska agencija podsjeća da je Putin na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane RF izjavio da svi “zločini kijevskog režima u Rusiji moraju biti dokumentovani, a zločinci pronađeni i kažnjeni”.

​Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ocijenio je danas da je izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o mogućnosti razmjene teritorija Rusije i Ukrajine “besmislica”.

“Mir kroz snagu, kažete? Ponekad ovaj koncept zaista funkcioniše. Na primjer, demonstriranjem pravog, a ne nekog izmišljenog odnosa snaga. Kao danas u Kijevu nakon dolaska naših projektila i bespilotnih letjelica. Iako ni takve akcije nisu u stanju da u potpunosti razbistre um onih nelegitimnih glupana koji, drhteći od straha i narkomanske krize, pričaju pred kamerama gluposti o razmjeni teritorija”, napisao je Medvedev na Telegramu, prenosi agencija RIA Novosti.

Zelenski je ranije rekao u intervjuu za “Gardijan” da ne isključuje mogućnost “neke vrste” teritorijalne razmjene sa Rusijom, prenosi Tanjug.

On je kazao da, ako Tramp uspije da dovede Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Kijev planira da ponudi Rusiji direktnu razmjenu teritorija, odustajući od zemlje koju drži u ruskoj oblasti Kursk od pokretanja iznenadne ofanzive tamo prije šest mjeseci.

“Zamijenićemo jednu teritoriju za drugu”, rekao je on, ali je dodao da ne zna koji dio okupirane teritorije će Ukrajina tražiti zauzvrat.

“Ne znam, vidjećemo. Ali sve naše teritorije su važne, nema prioriteta”, rekao je tada.

Sjeverna Koreja osudila je predlog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o preuzimanju Pojasa Gaze i preseljenju palestinskih stanovnika, naglašavajući da nacionalni suverenitet ne može da bude predmet pregovora sa Vašingtonom, prenio je Jonhap.

Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je na svom portalu da je “svijet sada uzavreo zbog te bombastične objave SAD”, ne pominjući Trampa direktno po imenu.

Ranije ovog mjeseca, Tramp je tokom konferencije za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom iznio predlog da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Gazom i presele njene stanovnike na drugu lokaciju.

Sjeverna Koreja je ocijenila da taj prijedlog jasno pokazuje “ekspanzionističke” ambicije SAD i da Vašington time krši međunarodno pravo.

Najmanje jedna osoba je poginula, a više njih je povrijeđeno u ruskom raketnom napadu na Kijev, saopštio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.

On je naveo da požari bukte u nekoliko dijelova grada.

“Prema preliminarnim podacima, jedna osoba je poginula u Podoljskom rejonu, a u Darnjičkom je izbio požar na teritoriji privatnog preduzeća… U rejonu Obolon povrijeđena je devetogodišnja djevojčica i ona je hospitalizovana”, napisao je Kličko na Telegramu.

Požari su izbili u pet gradskih četvrti Kijeva – Solomjanskoj, Svjatošinskoj, Golosijevskoj, Podoljskoj i Obolonskoj.

U Kijevu i nizu oblasti proglašena je vazdušna uzbuna zbog opasnosti od raketnog udara.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da ima moralno pravo da obustavi tranzit prirodnog gasa u Ukrajinu preko Slovačke nakon što je ta zemlja od početka ove godine prekinula tranzit ruskog gasa preko svoje teritorije.

“Imamo moralno pravo da razmotrimo metode zaustavljanja inostranih isporuka Ukrajini od približno 7.5 miliona kubnih metara dnevno. Ove inostrane isporuke iz Evrope u Ukrajinu dodatno su pritiskale cijenu gasa, koja je već na rekordnom nivou – oko 60 evra po megavat-satu”, naveo je Fico na Facebooku.

On je dodao da Slovačka treba da zahvali ruskoj i turskoj strani na naporima da počnu da snabdijevaju tu zemlju ruskim gasom preko Turskog toka.

Naglasio je da očekuje i da opozicija prizna zasluge za to što već nekoliko dana reversnom cijevi u Ukrajinu preko Slovačke teče gas, koji snabdijevaju strane kompanije, “bez čega bi se Ukrajina smrznula”.

Fico je dodao da se o pitanju prestanka tranzita ruskog gasa preko Ukrajine intenzivno razgovara i na domaćem i na evropskom nivou.

“Zato što Evropa sama sebi stvara uslove za podsmijeh. Ukrajina može sebi da naškodi koliko hoće. Ali Evropa ne može da prikrije ukrajinsku glupost”, istakao je predsjednik slovačke Vlade.

On je kritikovao opoziciju da “služi Zelenskom” podržavajući učešće slovačkih vojnika u borbenoj misiji u Ukrajini i njeno članstvo u NATO.

Slovački premijer je ranije zaprijetio Kijevu da će blokirati pomoć EU Ukrajini kao odgovor na prekid tranzita ruskog gasa preko njene teritorije.

On je ocijenio da će “nesposobnost EU da se takmiči sa Sjedinjenim Američkim Državama dovesti do toga da Evropa kupuje više nafte i gasa od SAD”, odnosno da će “zavisnost od Istoka u snabdijevanju sirovinama biti zamijenjena zavisnošću od Zapada”, prenio je slovački portal “Topky”.

Fico je ponovio da zapadnim zemljama odgovara rat u Ukrajini jer žele da oslabe Rusiju ovim sukobom.

On je dodao da se to neće dogoditi i da će Ukrajina, koja se odupire ruskoj vojnoj invaziji skoro tri godine, “platiti visoku cijenu”, prenosi “Tanjug”.

Predsjednik SAD Donald Tramp čestitao je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i građanima Srbije Dan državnosti, ističući da se raduje daljem jačanju partnerstva i zajedničkim naporima na unapređenju stabilnosti i ekonomskog razvoja na Zapadnom Balkanu.

– Poštovani predsjedniče Vučiću, u ime naroda Sjedinjenih Američkih Država, upućujem Vama i građanima Srbije najiskrenije čestitke povodom Dana državnosti. Radujem se daljem jačanju našeg partnerstva, oslanjajući se na sve snažnije veze između naših zemalja, kako bismo zajednički doprinijeli većoj bezbjednosti i napretku građana Srbije i Sjedinjenih Američkih Država – naveo je Tramp u čestitki koja je objavljena na Instagramu.

On je istakao da je zadovoljan sve intenzivnijom saradnjom i novim mogućnostima za obostrana ulaganja u važne sektore poput tehnologije i energetike.

Tramp je naveo da izuzetno cijeni značajan doprinos Srbije međunarodnoj bezbjednosti.

Dodao je da se raduje i zajedničkim naporima na unapređenju stabilnosti i ekonomskog razvoja na Zapadnom Balkanu.

– Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju nastavak integracija Srbije u evroatlantski prostor, kao i njene napore u cilju promovisanja mirnih i prosperitetnih odnosa sa susjedima i partnerima u regionu – istakao je Tramp u čestitki predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću povodom Dana državnosti.

 

FBI je otkrio oko 2.400 dokumenata povezanih sa ubistvom bivšeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija koji nikada nisu dostavljeni odboru za reviziju i objavljivanje, saznaje Axios.

Spisi koji su i dalje tajni nalaze se među 14.000 stranica dokumenata koje je FBI pronašao u pregledu pokrenutom nakon izvršne naredbe predsjednika SAD Donalda Trampa od 23. januara, kojom je zatraženo objavljivanje svih dokumenata o ubistvu Kenedija.

Ovo otkriće, 61 godinu nakon što je Kenedi ubijen u Dalasu, dolazi nakon decenija odbijanja vlasti da objavi sve dokumente o atentatu, što je podstaklo brojne teorije zavjere.

Postojanje ovih novih dokumenata otkriveno je Bijeloj kući u petak, kada je Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe podnijela svoj plan za objavljivanje dosijea u skladu sa Trampovom naredbom. Sadržaj novootkrivenih dokumenata čuva se u strogoj tajnosti. Tri izvora koja su otkrila njihovo postojanje Axiosu izjavila su da ih nisu vidjeli.

Ipak, otkriće hiljada dokumenata o jednom od najanaliziranijih događaja u američkoj istoriji vjerovatno će otvoriti pitanja o procedurama za provjeru i objavljivanje informacija unutar cijele vlade.

“Ovo je ogromno. Pokazuje da FBI ovo konačno shvata ozbiljno”, rekao je Džeferson Morli, ekspert za atentat i potpredsjednik neprofitne organizacije Mary Ferrell Foundation, najvećeg američkog izvora dokumenata o ubistvu Kenedija.

Morli, poznati stručnjak koji je napisao više knjiga vezanih za Kenedija, uvjeren je da su predsjednika ubili neprijatelji unutar američke vlade, prenosi Index.

On je ranije tužio američku vladu tražeći više dokumenata.

Stručnjaci kažu da preostali dokumenti koji trebaju biti objavljeni, kao i novootkriveni izvještaji, vjerovatno neće donijeti konačan dokaz da li je Li Harvi Osvald djelovao sam ili je bio dio šire zavjere.

Prema Zakonu o dosijeima JFK iz 1992. godine, svi dokumenti o atentatu trebalo je da budu predati Odboru za reviziju JFK dosijea, a zatim Nacionalnom arhivu. Ovi dokumenti su prema zakonu trebalo da budu u potpunosti objavljeni do 2017. godine.

Međutim, zvaničnici su sada utvrdili da ti novootkriveni zapisi nikada nisu dostavljeni niti pregledani od strane Odbora za reviziju ili Nacionalnog arhiva.

Kada je Tramp bio predsjednik 2017. godine, on je, po savjetu CIA, odložio objavljivanje dosijea koje je vlada već identifikovala. Džozef Bajden, kada je bio predsjednik SAD, kasnije je naredio ograničena objavljivanja, koja takođe nisu u potpunosti ispoštovala duh Zakona o dosijeima JFK.

Zagovornici transparentnosti tvrdili su da bi potpuno objavljivanje atentatorskih dosijea moglo kompromitovati “izvore i metode” obavještajne službe, kao i nepravedno uvući u kontroverzu tadašnje zvaničnike.

Tokom kampanje za izbore 2024, Tramp je obećao svojim pristalicama i Robertu F. Kenediju mlađem, sinu brata ubijenog predsjednika, da će objaviti dokumente o atentatu na JFK iz 1963, kao i o ubistvu njegovog oca Roberta F. Kenedija 1968.

Trampova naredba zahtijeva plan za objavljivanje dokumenata o atentatima na RFK i Martina Lutera Kinga mlađeg do 9. marta.

“Predsjednik Tramp okončava beskonačna odlaganja. Predsjednik Tramp je tokom kampanje obećao da će objaviti atentatorske dosijee kako bi Amerikancima dao istinu”, navodi se u dokumentu Bijele kuće izdatom 23. januara.

Uprkos Trampovoj naredbi, izvori tvrde da razne obavještajne agencije koje posjeduju dokumente o atentatu i dalje predlažu njihovo redigovanje i skrivanje informacija, prenosi Telegraf.

“Kada predsjednik čuje za ovu opstrukciju, pobjesniće”, rekao je zvaničnik Bijele kuće za Axios.

“Ovo je potpuni deep state bull*hit,” dodao je drugi.

“Nemojte se iznenaditi ako se svi ovi dokumenti jednostavno iznenada pojave na internet. On želi da zatvori ovu priču i kaže da je ispunio obećanje”, rekao je Trampov savjetnik.

Novootkriveni FBI dokumenti mogli bi biti relevantni u tekućoj federalnoj tužbi koju je Mary Ferrell Foundation podnijela protiv Bajdenove administracije 2022. godine.

Tužba tvrdi da su federalne agencije imale još dokumenata povezanih s atentatom koje nisu predale Nacionalnom arhivu.

Među njima su: zatvorski snimci mafijaškog bosa Karlosa Marčela, koji je tvrdio da je bio umiješan u atentat, te CIA dokumenti o Džordžu Joanidesu, šefu tajnih operacija CIA u Majamiju, koji je bio oficir za vezu sa grupom kubanskih izgnanika u Nju Orleansu, koja je imala seriju susreta sa Osvaldom prije pucnjave.

Joanides je takođe optužen da je obmanjivao kongresnu komisiju koja je istraživala atentat, jer nije otkrio svoje veze sa Osvaldom.

“Joanidesov dosije izgleda baš kao ovi novootkriveni FBI fajlovi. To je nešto direktno povezano sa atentatom, a nikada nije dostavljeno Nacionalnom arhivu”, rekao je Morli.

Neki stručnjaci ranije su kazali da se ne trebaju gajiti prevelika očekivanja u vezi s objavom dokumenata. U krugovima Bijele kuće otkriće dodatnih 2.400 dokumenata nazvano je “taktikom odugovlačenja duboke države”, tvrdi Axios.

Džon F. Kenedi ubijen je u novembru 1963. tokom posjete Dalasu, dok se vozio u otvorenoj limuzini.

U službenu priču da je Li Harvi Osvald, odgovoran za atentat, djelovao sam ne vjeruju dvije trećine Amerikanaca. Među teorijama zavjere nalaze se tvrdnje o zavjeri CIA, osveti Kubanaca, mafijaškoj likvidaciji i napadu koji je financirao vojno-industrijski kompleks.

Izjave specijalnog predstavnika američkog predsednika Kita Keloga, slične izjave portparola Kremlja, kao i informacije stranih agencija, sugerišu da je američki predsednik spreman da “pusti Zelenskog niz vodu”.

Kako podseća ukrajinski portal “Strana”, Kelog je nedavno govorio o potrebi održavanja izbora u Ukrajini, a informacije Rojtersa govore o tome da Vašington promoviše plan za okončanje rata po formuli “prekid vatre – izbori – sklapanje mirovnog sporazuma od strane nove ukrajinske vlade”.

Moskva, takođe, na tome stalno insistira, praktično otvoreno stavljajući do znanja da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski gotovo glavna prepreka mirovnim pregovorima o okončanju rata.

“Konvergencija stavova Vašingtona i Moskve po pitanju izbora je zabrinjavajuća. Ovo vidim kao prvi znak da se Tramp i Putin slažu oko jedne stvari: žele da uklone Zelenskog”, citira Politiko jednog od bivših ukrajinskih ministara.

Da li to zaista znači da će Vašington zauzeti kurs ka promeni vlasti u Ukrajini?

S jedne strane, navodi “Strana”, Zelenski nije Trampov rođeni sin ili retki zemni metal koji treba ceniti.

Neki iz njegovog najužeg kruga, poput, kako se naovdi, Ilona Maska i Trampovog najstarijeg sina, ne kriju svoj negativan i preziran stav prema predsedniku Ukrajine.

I malo je verovatno da će sam Tramp gajiti posebno topla osećanja prema Zelenskom, s obzirom na blisku saradnju ukrajinskog predsednika s demokratskom administracijom Džoa Bajdena.

A ako je uslov Kremlja za budući dogovor o Ukrajini odlazak Zelenskog, Tramp bi to mogao da shvati kao potpuno prihvatljivu i generalno veoma nisku cenu za postizanje rezultata.

Štaviše, aktivno lobiranje je već u toku u ovom pravcu – i to ne samo od strane Rusije i sa njom povezanih snaga.

U Vašingtonu temu promene vlasti u Ukrajini promovišu brojni domaći politički protivnici Zelenskog, uključujući i one koji se klade na bivšeg glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog.

Ali postoji problem: nema garancija da će nova vlada formirana posle izbora u Ukrajini (ili stara, ako Zelenski izdrži) pristati da potpiše bilo kakve mirovne sporazume, čak i ako budu dogovoreni pre izbora.

Gore opisani scenario sa prekidom vatre i izborima nije jedina šema “tranzicije vlasti” u Ukrajini koja se može primeniti ako se donese odgovarajuća odluka.

A ostavka?

Zelenski bi mogao da podnese ostavku, odbacujući mirovni plan koji je predložio Tramp. U ovom slučaju, predsednik Vrhovne rade, koga je Vladimir Putin ranije nazvao “jedinom legitimnom figurom”, bio bi nadležan.

Štaviše, najverovatnije, ne Ruslan Stefančuk, već druga figura koja će biti izabrana iz redova poslanika uoči ostavke Zelenskog.

A upravo će novi predsednik, koji je postao vršilac dužnosti, potpisati sve sporazume o okončanju rata i ratifikovati ih u Radi, nakon čega će biti raspisani izbori. Tehnički, ovo je najjednostavnija opcija za “tranziciju vlasti”.

Druga opcija: Zelenski ostaje na vlasti tokom pregovora, na njegovo mesto šalje predsednika Stefančuka, koji potpisuje sporazum, a zatim sprovodi ratifikaciju preko Rade. A onda zemlja izlazi na izbore.

Drugi scenario je održavanje predsedničkih izbora tokom rata bez prekida vatre, ali je tehnički i politički izuzetno složen, pa samim tim i malo verovatan.

Ali…
Međutim, svi ovi planovi za “rušenje”“ Zelenskog imaju jednu poteškoću – samog Zelenskog.

Sadašnji predsednik Ukrajine, možda, nije baš subjektivna figura u svetskim razmerama. Međutim, unutar zemlje on je više nego subjektivan, kontroliše parlament, vladu, snage bezbednosti, vojsku, regionalne vlasti i u velikoj meri informacioni prostor.

Odnosno, cela vertikala je u njegovim rukama.

Da bi naterao Zelenskog da ode, Tramp, ako donese takvu odluku, mora da uloži super-moćne i superteške napore. Prosta pretnja obustavom pomoći neće biti dovoljna, jer efekat neće biti trenutan, već dugoročno.

Nejasno je da li je Tramp spreman na takve napore.

I, naravno, veliku ulogu će odigrati situacija na frontu. Uslovi pregovora, uključujući sudbinu Zelenskog, uglavnom zavise od toga da li će se nastaviti pogoršavati ili će ukrajinske oružane snage uspeti da stabilizuju front.

 

 

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp pomilovao je bivšeg guvernera Ilinoisa Roda Blagojevića, nekadašnjeg demokratu, koji je osuđen za korupciju.

Blagojević je smijenjen sa funkcije 2009. nakon što je optužen da je pokušao da proda ili razmijeni mjesto u Senatu koje je Barak Obama napustio pošto je pobijedio na predsjedničkim izborima 2008.

Govoreći u Ovalnom kabinetu, gdje je potpisao pomilovanje, Tramp je rekao da je Blagojević pretrpio “strašnu nepravdu”.

Blagojević je osuđen 2011. po optužbama za korupciju.

Odslužio je osam godina od 14-godišnje kazne.

U prvom mandatu, Tramp je 2020. ublažio Blagojeviću 14-godišnju kaznu zbog optužbi za političku korupciju tokom njegovog prvog mandata.

Tramp je u drugom mandatu već pomilovao više od 1.500 ljudi optuženih u vezi sa upadom u Kapitol 6. januara 2021. godine.

Prema propisima, pomilovanje obično uklanja zabranu određenih građanskih prava, uključujući glasanje, članstvo u poroti, kandidovanje za javnu funkciju, posjedovanje oružja i zadržavanje određenih dozvola, piše Glas Amerike.

Državni Vrhovni sud oduzeo je Blagojeviću advokatsku licencu, međutim, rezultat pomilovanja ne može da se poništi, saopštila je Kancelarija tužioca za pomilovanje pri Sekretarijatu pravde.

Blagojevićev slučaj je takođe komplikovan zbog njegovog opoziva 2009. i smjenjivanja sa funkcije od strane državnog Senata.

Odlukom o opozivu mu je zabranjeno obavljanje funkcije, a prošle godine je savezni sudija odbacio Blagojevićevu tužbu u kojoj je tvrdio da je zabrana prekršila njegova i ustavna prava birača.