VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Energetska kriza ubrzava reforme: EU pojačava pritisak na BiH

    Energetska kriza ubrzava reforme: EU pojačava pritisak na BiH

    Energetska kriza u Iranu uticala je na EU da dodatno pojača svoje napore na energetskoj nezavisnosti, a mjere koje će biti donesene uticaće i na BiH, u skladu s obavezama Energetske zajednice.

    <ul> <li><strong>EU ubrzava dekarbonizaciju</strong> zbog krize u Iranu.</li> <li><strong>Planirano 75 milijardi eura</strong> za čistu energiju.</li> <li><strong>BiH pod pritiskom</strong> da uskladi zakonodavstvo.</li> <li><strong>Spor oko gasnih interkonekcija</strong> dodatno komplikuje situaciju.</li> </ul>

    EU ne odustaje od dekarbonizacije
    Evropska komisija je predstavila niz inicijativa s ciljem povećanja ulaganja u domaća rješenja čiste energije, jačanja otpornosti i smanjenja cijena energije za građane i privredu.

    Iz Brisela upozoravaju na rizike zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, naglašavajući da je ulaganje u čistu energiju najpristupačnije srednjoročno rješenje.

    Velike investicije u energetiku
    Komisija planira reforme energetskog sistema kroz strategiju ulaganja koja treba povezati privatni kapital i potrebne investicije.

    U saradnji s Evropskom investicionom bankom očekuje se mobilizacija više od 75 milijardi eura za projekte mreža, inovativnih tehnologija i energetske efikasnosti.

    Poseban fokus je na razvoju novih tehnologija, uključujući male modularne nuklearne reaktore, kao i dodatnih 200 miliona eura kroz program InvestEU za ubrzanje inovacija.

    Pritisak na BiH
    Generalni sekretar Energetske zajednice Artur Lorkovski upozorio je u Sarajevu da BiH mora hitno uskladiti zakonodavstvo s EU standardima.

    Istakao je da je BiH značajan izvoznik električne energije i da bi ekonomski interes trebalo da ubrza usvajanje zakona o električnoj energiji u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Ključne reforme odnose se na povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila emisija CO2, posebno zbog uvođenja evropskog poreza na karbon.

    Tržište gasa i evropska pravila
    Lorkovski je naglasio potrebu diverzifikacije snabdijevanja gasom, posebno nakon odluke EU da se postepeno odustane od ruskog gasa.

    Istakao je da tržište mora biti transparentno i otvoreno za sve dobavljače, u skladu s evropskim pravilima, uključujući Treći energetski paket.

    Spor oko interkonekcija
    Dodatne tenzije izaziva pitanje gasnih interkonekcija.

    Vlasti Republike Srpske ne odustaju od Istočne interkonekcije sa Srbijom, koja uključuje ruski gas, dok se paralelno razvija projekat Južne interkonekcije usklađen s EU standardima.

    Prema američkim diplomatskim izvorima, planirano je da Južna interkonekcija bude kompatibilna s budućim korištenjem hidrogena kao ekološki prihvatljivog energenta.

  • Oglasio se Tramp: Produžava primirje, čeka potez Teherana

    Oglasio se Tramp: Produžava primirje, čeka potez Teherana

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će produžiti primirje sa Iranom dok lideri te zemlje ne istupe sa jedinstvenim prijedlogom i dok se ne okončaju pregovori.

    “Na osnovu činjenice da je vlada Irana ozbiljno podijeljena, što nije neočekivano i na zahtjev feldmaršala Asima Munira i premijera Pakistana Šebaza Šarifa, zatraženo je da obustavimo napad na Iran dok njegovi lideri i predstavnici ne izađu sa jedinstvenim prijedlogom”, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

    On je naveo da je stoga naložio američkoj vojsci da nastavi blokadu Ormuskog moreuza i da u svim drugim aspektima ostane spremna i sposobna, ali da će produžiti primirje dok takav prijedlog ne bude podnet i dok se pregovori ne okončaju, na ovaj ili onaj način, prenosi Tanjug.

    Iranski tim odustao od planiranih pregovora

    Iranski pregovarački tim je, preko pakistanskog posrednika, prethodno saopštio američkoj strani da iz različitih razloga neće biti prisutan u Islamabadu na mirovnim pregovorima i da trenutno nema izgleda za učešće u pregovorima, objavila je agencija Tasnim.

    Tasnim navodi da relevantni izvori smatraju da je razlog za ovakvu odluku to što je na osnovu okvira od 10 tačaka koji su SAD prihvatile, Iran prihvatio ovaj prekid vatre i naknadne pregovore o okončanju rata, ali su SAD to sve vreme kršile.

    Pakistan, koji je posredovao u pregovorima, takođe je eksplicitno objavio da SAD prihvataju ovaj okvir, ali su onda, u narednim danima, Amerikanci počeli da krše svoje obećanje – nisu tražili od Izraela da obustavi napade na Liban i ovo pitanje je predstavljalo ozbiljne prepreke pregovorima nekoliko dana, navode izvori iranske agencije.

    Kako prenosi Tasnim, Iran neće biti sutra u Pakistanu kako bi u potpunosti zaštitio prava svog naroda.

    Pakistan je ranije saopštio da primirje ističe u utorak u 23.50 po GMT, dok Iran navodi da ono traje još oko 24 sata, odnosno do srijede.

    Šarif zahvalio Trampu

    Premijer Pakistana Šehbaz Šarif zahvalio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu što je prihvatio zahtjev da se produži primirje sa Iranom.

    Šarif je na platformi X napisao da će Pakistan nastaviti “iskrene napore” ka postizanju rješenja sukoba kroz pregovore.

    On je izrazio nadu da će obje strane nastaviti da poštuju primirje i da će, kako je rekao, biti u mogućnosti da tokom druge runde razgovora u Islamabadu postignu sveobuhvatan mirovni sporazum koji bi doveo do trajnog okončanja sukoba.

    Tramp je izjavio da će produžiti primirje sa Iranom dok lideri te zemlje ne istupe sa jedinstvenim predlogom i dok se ne okončaju pregovori.

    “Na osnovu činjenice da je vlada Irana ozbiljno podijeljena, što nije neočekivano i na zahtjev feldmaršala Asima Munira i premijera Pakistana Šebaza Šarifa, zatraženo je da obustavimo napad na Iran dok njegovi lideri i predstavnici ne izađu sa jedinstvenim prijedlogom”, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

    On je naveo da je stoga naložio američkoj vojsci da nastavi blokadu Ormuskog moreuza i da u svim drugim aspektima ostane spremna i sposobna, ali da će produžiti primirje dok takav prijedlog ne bude podnesen i dok se pregovori ne okončaju, na ovaj ili onaj način.

  • Ubistvo u Njemačkoj: Srbin pogođen samostrijelom

    Ubistvo u Njemačkoj: Srbin pogođen samostrijelom

    Pedesetogodišnji Nijemac prijavio je putem hitnog poziva policiji da je ubio drugog muškarca, državljanina Srbije, u mjestu Prelank/Nojštrelic na sjeveru Njemačke.

    Više patrolnih vozila izašlo je na lice mjesta, u gdje se navodno dogodio zločin u subotu oko 16.45 sati.

    Policajci su na licu mjesta zatekli osumnjičenog i obezbijedili navodno sredstvo izvršenja krivičnog dijela – samostrijel. Na imanju osumnjičenog pronađeno je i tijelo muškarca, a riječ je o državljaninu Srbije (32).

    Nijemac bio pijan

    Prve okolnosti i istraga na licu mjesta dodatno su učvrstile sumnju protiv 50-godišnjaka, koji je u trenutku intervencije imao koncentraciju alkohola u krvi od 2,79 promila, te je odmah uhapšenm javlje Tagesshau.

    Prema prvim saznanjima, prije zločina je došlo do svađe između dvojice muškaraca koji su se poznavali. Tačan motiv i ostali detalji još se istražuju.

    Osumnjičeni je u nedjelju, izveden pred sudiju za pritvor.

    Sudija je, na zahtjev Državnog tužilaštva Neubrandenburg, izdao nalog za pritvor zbog sumnje na ubistvo iz nehata.

    Osumnjičeni se sada nalazi u pritvoru tokom istrage.

  • Tramp: Evropa će nestati ako ne popravi imigracionu i energetsku politiku

    Tramp: Evropa će nestati ako ne popravi imigracionu i energetsku politiku

    Evropa mora da popravi svoju imigracionu i energetsku politiku jer će, u suprotnom, nestati, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.

    – Evropa mora da ojača kada se radi o energetici i imigraciji. U suprotnom, oni neće više imati Evropu – rekao je Tramp Si-En-Bi-Si.

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je 7. aprila da je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban svima u Evropi primjer uspješnog rukovodstva kada se radi o energetskim primjerima.

    Vens je tada naglasio da SAD žele da Evropa bude uspješna i energetski nezavisna, što nije moguće ostvariti ukoliko Evropljani ne promijene politiku.

  • EU upozorava: Evropu očekuje teško ljeto zbog krize u Iranu

    EU upozorava: Evropu očekuje teško ljeto zbog krize u Iranu

    Komesar EU za energetiku Dan Јorgensen izjavio je danas da Evropu, čak i u najboljem scenariju, očekuje “teško ljeto” zbog nestašice goriva izazvane ratom u Iranu i zatvaranjem Ormuskog moreuza.

    On je u Madridu rekao da Evropska unija priprema mjere kako bi ublažila posljedice koje rat ima na snabdijevanje mlaznim gorivom, prenio je Rojters.

    – Ako bude potrebno, možemo da preraspodijelimo resurse mlaznog goriva koje imamo – rekao je Јorgensen novinarima.

    Evropske avio-kompanije već su upozorile da bi zbog rata u Iranu moglo da dođe do nestašice mlaznog goriva u roku od nekoliko nedjelja, pošto je blokirana glavna ruta snabdijevanja kroz Ormuski moreuz.

    Oko 75 odsto evropskog snabdijevanja mlaznim gorivom dolazi sa Bliskog istoka.

    Prekid globalnih zaliha nafte zbog rata u Iranu povećao je cijenu letova na duge relacije iz Evrope za skoro 90 evra, što će verovatno dovesti do viših cena karata, saopštila je danas nevladina organizacija Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

    Rast cijena mlaznog goriva povećao je prosječan trošak goriva za 88 evra po putniku na letovima na duge relacije koji napuštaju Evropu i 29 evra na letovima unutar Evrope, saopštila je Evropska federacija za transport i životnu sredinu, prenio je Rojters.

  • Brisel vidi proširenje kao ključnu odbranu

    Brisel vidi proširenje kao ključnu odbranu

    redsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u Hamburgu da je proširenje Evropske unije geopolitička nužnost kako kontinent ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je na obilježavanju 80. godišnjice njemačkih novina Di Cajt u Hamburgu da se Evropska unija mora proširiti kako bi očuvala svoj geopolitički uticaj. Naglasila je da je proširenje Unije nužno kako evropski kontinent ne bi bio prepušten uticaju Rusije, Turske ili Kine.

    “Moramo uspjeti dovršiti evropski kontinent kako ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj. Moramo razmišljati šire i geopolitički”, poručila je fon der Lajen.

    Dodala je da je dotadašnji evropski model, zasnovan na jeftinoj energiji iz Rusije, jeftinoj radnoj snazi iz Kine i sigurnosnoj podršci Sjedinjenih Američkih Država, završen.

    “Moramo se potpuno pozicionirati iznova. Moramo postati nezavisniji”, kazala je predsjednica Evropske komisije, ukazujući na potrebu redefinisanja evropske ekonomske i sigurnosne strategije.

    Njene izjave dolaze u trenutku kada Nacionalistička pokretna partija (MHP) u Turskoj zagovara stvaranje saveza Turska–Rusija–Kina. U martu je zamjenik predsjednika MHP-a Iljas Topsakal, po nalogu stranačkog lidera Devleta Bahčelija, bliskog saveznika predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, otputovao u Moskvu kako bi promovisao ovu inicijativu.

    “Naš stranački lider Bahčeli zadužio me je ovom posjetom Moskvi da vodim razgovore s političkim partijama, birokratama i intelektualcima i detaljno objasnim sadržaj ove inicijative”, rekao je Topsakal za ruske novine Vedomosti. Prijedlog je opisao kao alternativu onome što stranka naziva “zlim savezom SAD–Izrael”.

    Paralelno s tim, evropska komesarka za susjedstvo i proširenje Marta Kos naglasila je važnost Turske u novoj geopolitičkoj realnosti Evrope i Bliskog istoka.

    “Trebamo Tursku u svjetlu promijenjenih geopolitičkih okolnosti u Evropi i na Bliskom istoku”, kazala je u obraćanju u Evropskom parlamentu.

    Kos je podsjetila da je Turska peti najveći trgovinski partner EU, a da je obim trgovine dvostruko veći nego s Merkosurom ili Indijom. Istakla je da je zemlja ključna za trgovačke rute između Evrope i Azije, kao i za budući mirovni aranžman u Ukrajini, imajući u vidu novu sigurnosnu situaciju u crnomorskoj regiji.

    Komesarka je pozvala na hrabrije korake u jačanju partnerstava u susjedstvu, navodeći da se u tom kontekstu trebaju posmatrati njene nedavne posjete Turskoj, Armeniji i Azerbejdžanu.

    “Nedavno sam bila u Ankari i dogovorili smo se da istražimo mogućnosti za smanjenje trgovinskih barijera”, rekla je, dodajući da EU istovremeno očekuje poteze Turske po pitanju Kipra.

    Kos je takođe podvukla rastući značaj trgovačkih koridora koji prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz.

    “Zajedno želimo razvijati nove saobraćajne, energetske i digitalne linije kroz Južni Kavkaz. Te veze mogle bi smanjiti strateške zavisnosti povezujući Evropu snažnije sa Srednjom Azijom”, navela je.

    Prema njenim riječima, u trenutku kada ratovi traju na sjeveru i jugu, rute koje prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz postale su od ključnog značaja. Od 2022. godine, obim trgovine duž ove trase učetvorostručen je, a s odgovarajućim ulaganjima mogao bi se utrostručiti do 2030. godine.

  • Tržište nafte dostiglo je “tačku loma”

    Tržište nafte dostiglo je “tačku loma”

    Tačka loma na tržištu nafte poklapa se s isporukom posljednjih barela iz Perzijskog zaliva krajnjim korisnicima. Kada ti tereti istovare teret na kopno nedostatak novog tovara počeće da iscrpljuje kopnene zalihe nafte.

    Dakle, matematika je jasna i neumoljiva. Ako bi se Ormuski moreuz otvorio danas, tankerima bi trebalo 30 do 40 dana da istovare naftu, a velikim tankerima treba oko tri mjeseca da se vrate. Za to vrijeme kako navodi Qasem Al – Ali na svom X nalogu, kopmnena skladišta na Bliskom istoku moraju se prvo isprazniti, i to je razlika koja ne mari za mirovne sporazume.

     

    Rafinerije usporavaju, ali potražnja ne pada

    Trenutno, globalni zastoj u radu rafinerija iznosi više od oko pet miliona barela nafte dnevno (b/d), od čega je oko tri miliona barela b/d koncentrisano na Bliskom istoku. Azija i Evropa takođe smanjuju kapacitet prerade, ali to što rafinerije usporavaju rad ne znači da je potražnja krajnih korisnika pala.

    Smanjenje kapaciteta prerade dovešće do bržeg pada zaliha naftnih derivata i rasta cijena goriva. Posljeedica toga biće veće marže na preradu i veći obim prerade i to je ciklus koji će se ponavljati narednih nekoliko sedmica.

    Ciklus cijena: začarani krug ponude i prerade

    Otprilike, kako piše HFI Research to izgleda ovako: povišena cijena sirove nafte – kompresija prerađivačkih marži-smanjena ponuda naftnih derivata – pad zaliha derivata-rast prerađivačkih marži-veći obim prerade-viša cijena sirove nafte.

    Ko kontroliše tržište u krizi

    Na tržištu, ovu igru vodiće trgovci koji posjeduju skladišni kapacitet i rafinerije koje ga nemaju. To će, naravno, trajati samo dok god ima nafte u kopnenim zalihama, a taj rok je jako blizu.

    Azija i Evropa pred nestašicom

    Do prve sedmice maja, jedine azijske zemlje s realnim viškovima zaliha sirove nafte biće Japan i Kina. Sve ostale moraće hitno da traže barele na tržištu, a ako Ormuski moreuz ostane zatvoren, upravo tada će rafinerije plaćati svaku cijenu da osiguraju potrebne barele. Alternativa je gašenje rafinerije.

    Za Evropu, nestašica sirove nafte postaće vidljiva u istom vremenskom okviru. Američki izvoz nafte tada će iznositi prosječno oko 5,5 miliona b/d. Zalihe sirove nafte OECD zemalja dostigle bi operativni minimum, a preostali višak u skladištima nalazio bi se u SAD-u.

    Američke zalihe i moguća zabrana izvoza

    Prema procjeni HFI Research, američke komercijalne zalihe sirove nafte biće ispod oko 400 miliona barela i bliži operativnom minimumu (370 do 380 miliona barela) do kraja jula. To uključuje procijenjeno puštanje 139 miliona barela iz strateških rezervi.

    Negdje između sada i tada, Trampova administracija moraće da uvede zabranu izvoza i derivata i sirove nafte. Pretpostavke su da bi Trump prvo zabranio izvoz derivata, a ako američke rafinerije počnu da smanjuju kapacitet zbog pada marži, zabranio bi i izvoz sirove nafte — što bi bio katastrofalan scenario za američke rafinerije i kanadske proizvođače nafte.

    Tankeri, kašnjenja i fizička ograničenja
    Sve gore napisano, odvijaće se bez obzira šta se desi sa Ormuskim moreuzom, a čak i ako SAD i Iran postignu sporazum o ponvnom otvaranju moreuza bez uslova, kopnene zalihe nafte će se topiti. Recimo, ako bi danas bio postignut sporazum, postoji oko 160 miliona barela u plovnim skladištima I tankerima koji će ići ka izlazu. Tim barelima treba 30 do 40 dana za tranzit i istovar. Za povratak tih tankera potrebno je još dodatnih 20 dana.

    Što se tiče ostalih segmenata tržišta, 70 super tankera trenutno plovi prema SAD-u da utovari američku naftu i isporuči je u Aziju. Utovar će trajati 6 do 8 sedmica. Tranzit do Azije trajaće još 45 do 50 dana. Istovar i povratak kroz Ormuski moreuz dodatnih 20 do 25 dana. Ukupno, od ove grupe tankera ne možemo očekivati značajan saobraćaj kroz moreuz najmanje 3 mjeseca.

    Nemoguća misija: rasterećenje skladišta

    Da bi se ublažilo trenutno nagomilavanje kopnenih zaliha na Bliskom istoku, potrebno nam je 100 supertankera. Postoji 600 miliona barela kopnenih zaliha, a da bi proizvođači imali dovoljno prostora za ponovni pokretanje proizvodnje, kopnene zalihe moraju se smanjiti za oko 200 miliona barela. Aktivnost tankera pokazuje da to fizički nije moguće do sredine ili kraja juna, u najranijem.

    Kada proizvodnja može ponovo krenuti

    Kada se kopnene zalihe sirove nafte iscrpe, potreban je stalni dotok tankera kroz moreuz. Tek tada proizvođači poput Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Katara, Iraka i Bahreina mogu da pokrenu ponovnu proizvodnju. Taj proces trajaće još nekoliko sedmica, što praktično garantuje nastavak nestašice ponude.

    Ogroman gubitak globalnih zaliha

    Prema gruboj procjeni ukupni gubitak zaliha uslijed zatvaranja moreuza već iznosi oko 1 milijardu barela. Do kraja aprila taj iznos raste na 1,2 milijarde, do kraja maja na 1,59 milijardi, a do kraja juna na 1,98 milijardi barela.

    Nema dovoljno komercijalno dostupne sirove nafte da bi se pokrilio takav gubitak ponude. Zato je uništavanje potražnje neophodno da bi se spriječio ovaj scenario.

    To je čista matematika.

    Masovni pad zaliha probudiće tržište

    Tržište nafte prešlo je tačku loma. Nadolazeći masovni pad zaliha probudit će tržište iz letargije. Pretpostavke su da će finansijski igrači reagovati tek kada vide fizičke nestašice — tek tada će shvatiti da je ovaj nestanak ponude stvaran. Do tada, većina ljudi neće biti u stanju da prihvati tu realnost.

    Scenario bez presedana

    Ako se Ormuski moreuz otvori nakon aprila, ne može se dati tačna prognozu cijene nafte. Otišli bismo predaleko. Bio bi to najveći nestanak naftne ponude u istoriji tržišta nafte — četiri puta veći od svih prethodnih. Fundamentalne tržišne teorije više se ne bi primjenjivale, jer ne postoji cijena za apsolutni nedostatak robe. Kada tržištu nestane goriva, jednostavno nestane.

    “Koliko bi koštao taj posljednji marginalni barel? Nemam pojma, i ne vjerujem da bi itko bio dovoljno pametan da odgovori na to pitanje. Ono što znam jeste da dolazi do uništavanja potražnje, i da će za pratioce tržišta nafte vladine mjere biti ono što će potražnju “ubiti”. Da bi se nadoknadio nestanak globalnih zaliha od 11 do 13 miliona b/d, potreban nam je isti obim smanjenja potražnje kao tokom kovid lockdowna” navodi analitičar portala HFI Research.

  • Merc: Želim dobar odnos sa Trampom

    Merc: Želim dobar odnos sa Trampom

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da pokušava da održi dobar odnos sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.Merc je rekao da su generalni sekretar NATO saveza Mark Rute i on vjerovatno jedini lideri koji u ovom trenutku mogu da razgovaraju sa Trampom sa relativnim povjerenjem.

    – Drugi možda imaju više problema sa njim, iz bilo kog razloga. Pokušavam da održim dobar lični odnos, znajući da imamo različite odgovornosti. U svakom slučaju, imam pristup njemu kada su vrata zatvorena – naveo je Merc.

    On je napomenuo da su uslovi teški i da postoje razlike u mišljenjima u posljednje vrijeme kada je riječ o ratu u Iranu i američkim carinama.

    Merc je rekao i da pokušava da sačuva NATO za naredne godine, prenijela je agencija DPA.

    – Svi znaju da to nije baš lako, ali svi znaju i to da ne možemo da se branimo sopstvenim snagama. Ali radimo na tome da osiguramo da postanemo jači – rekao je njemački kancelar.

  • Tramp aktivirao ovlašćenja iz doba Hladnog rata

    Tramp aktivirao ovlašćenja iz doba Hladnog rata

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je memorandum kojim se nalaže širenje proizvodnje energenata u SAD.

    Dakle, potpisao je memorandum kojim se, pozivanjem na američki Zakon o odbrambenoj proizvodnji, nalaže proširenje domaće proizvodnje nafte, prerade i logističkih kapaciteta kako bi se sprečio nedostatak ključnih industrijskih resursa koji bi mogao ozbiljno da ugrozi nacionalnu odbranu, saopštila je Bela kuća.

    U dokumentu se navodi da je Tramp još 20. januara 2025. izvršnom uredbom proglasio nacionalnu energetsku vanrednu situaciju, ocenivši da nedovoljna proizvodnja, transport i infrastruktura energije predstavljaju pretnju ekonomiji, nacionalnoj bezbednosti i spoljnoj politici SAD.

    Američki predsednik je istakao da zastarela i ograničena elektro-energetska mreža, kao i zavisnost od uvozne opreme i poremećaji u lancima snabdevanja, dodatno povećavaju ranjivost zemlje u slučaju rata, katastrofa ili ekonomskih poremećaja.

    Posebne predsedničke odluke odnose se i na razvoj velike energetske infrastrukture, kao i na proširenje kapaciteta za transport, preradu i skladištenje prirodnog gasa i tečnog prirodnog gasa (LNG).

    Tramp je ocenio da su ovi sektori ključni za odbrambene operacije SAD i energetsku bezbednost saveznika, upozorivši da bi nedovoljni kapaciteti mogli da izlože zemlju i partnere ozbiljnim rizicima u kriznim situacijama.

    Kako navodi Bela kuća, u cilju ubrzanja realizacije Tramp je odlučio da privremeno ukine pojedine zakonske procedure predviđene Zakonom o odbrambenoj proizvodnji kako bi se omogućilo brže proširenje proizvodnje i infrastrukture u energetskom sektoru.

    Zakon o obrambenoj proizvodnji potiče iz razdoblja Hladnog rata i usmeren je na povećanje proizvodnje roba važnih za nacionalnu bezbednost.

  • Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske trupe u potpunosti završile oslobađanje Luganske Narodne Republike, prenijela je Ria Novosti.

    Govoreći na komandnom mjestu kombinovane formacije ruske “Južne” grupe snaga, Gerasimov je rekao da je “oslobođenje Luganske Narodne Republike u potpunosti završeno”.

    On je dodao da Zajednička grupa snaga trenutno napreduje u svim pravcima.

    Prema njegovim riječima, tokom marta i aprila ruske trupe su oslobodile 34 naselja i oko 700 kvadratnih kilometara teritorije.

    Prema njegovim riječima, ukrajinska vojna komanda pokušava da “prikrije” poraz iz februara i marta kroz informativnu kampanju o navodnom vraćanju 480 kilometara teritorije.