Kategorija: Svijet

Evropske zemlje, koje su se “čvrsto postavile na put militarizma”, izgubile su pravo učestvovanja u pregovorima o Ukrajini i sve se više nalaze u međunarodnoj izolaciji, poručilo je u popodnevnim satima rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Rusija je to poručila u saopštenju povodom rezolucija o ukrajinskoj krizi koje su usvojili Generalna skupština i Savjet sigurnosti UN-a.

“Rasprave i glasanja održana u UN-u jasno pokazuju da svjetska zajednica traži mir. Evropljani, koji su se čvrsto usmjerili prema militarizaciji i time izgubili pravo učestvovanja u pregovorima o uslovima rješavanja ukrajinske krize, sve su više izolovani. Vidljivi su ozbiljni pomaci u stavovima globalne većine, koja pokazuje sve više realizma i nastoji pridonijeti što bržem okončanju sukoba”, poručilo je rusko ministarstvo.

Podsjetimo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija juče je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska akcija na Ukrajinu i poziva na povlačenje ruskih trupa. Rezolucija koju su predložile Ukrajina i evropske zemlje dobila je podršku 93 države, dok je 18 bilo protiv, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, a 65 zemalja je bilo suzdržano.

Istovremeno, Savjet sigurnosti UN-a usvojilo je američku rezoluciju koja poziva na brzo okončanje sukoba u Ukrajini, ali bez direktnog kritikovanja Rusije. Ova rezolucija prošla je uz podršku Rusije i Kine, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo bile suzdržane.

Kremlj je pozdravio “mnogo uravnoteženiji” američki stav prema Ukrajini nakon glasanja u Savjetu sigurnosti UN-a i istakao da je nova američka pozicija korak prema realnijem pristupu rješavanju sukoba.

Američki predsjednik Donald Tramp juče je tokom susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Bijeloj kući rekao da je direktno pitao ruskog predsjednika Vladimira Putina o prisutnosti evropskih vojnika kao mirovnjaka u Ukrajini te da mu je Putin rekao da pristaje na to. Ali je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, danas to demantovao.

Peskov je na pitanje o tome samo odvratio da postoji službeni stav ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je rekao da Rusija ne može pristati na to. “Nemam šta dodati tome”, rekao je Peskov.

Kremlj, dakle, barem u javnosti želi poslati poruku da Evropa nije dobrodošla ni u pregovorima ni u mirovnim snagama u Ukrajini, nakon sklapanja eventualnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji se još uvijek čini dalekim.

S druge strane, evropske zemlje i Ukrajina nastavljaju insistirati na povlačenju ruskih snaga i očuvanju ukrajinskog teritorijalnog integriteta kao preduslova za bilo kakve mirovne pregovore, prenosi “Index”.

Ukrajina je postigla dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o eksploataciji svojih ključnih mineralnih resursa, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

Očekuje se da će sporazum biti potpisan vrlo brzo, moguće i tokom sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

SAD odustao od zahtjeva za 500 milijardi dolara prihoda
Sporazum predviđa osnivanje novog fonda koji će ulagati u ukrajinske minerale, rijetke zemne materijale i druge prirodne resurse. Ključna promjena u odnosu na prethodne prijedloge je to što dokument više ne sadrži američki zahtjev za pravom na 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od tih resursa, što je Zelenski ranije ocijenio kao neozbiljnu ponudu.

Novi ekonomski temelj za odnose Kijeva i Vašingtona
Iako ne uključuje bezbjednosne garancije koja je Ukrajina priželjkivala, sporazum bi mogao otvoriti dugoročnu saradnju između Kijeva i Trampove administracije nakon sedmica napetih pregovora.

Ukrajinski zvaničnici sporazum vide kao važan korak u produbljivanju ekonomskih i strateških odnosa sa SAD-om, posebno u kontekstu rata s Rusijom.

“Očekujemo brzo finaliziranje i potpisivanje sporazuma”, rekao je izvor iz ukrajinske vlade.

Zelenski uskoro u Vašingtonu?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak će otputovati u Vašington kako bi se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

Prema istom izvoru, datum sastanka predložila je američka strana. Ovaj susret dolazi nakon što su SAD i Ukrajina postigli dogovor o ključnom sporazumu o mineralnim resursima, prenosi Index.hr.

– Poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijan Šmita u Bosni i Hercegovini, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.

U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Vencel Šmita i poslanička grupa AfD-a stoji da je Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC).

“Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, visoki predstavnik je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više obavezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti visokog predstavnika predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zahtjevu, prenosi N1.

Zatim slijede pitanja za Saveznu vladu:
1. Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?

2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika u SB UN-a?

3. Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, visoki predstavnik donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?

4. Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?

5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine usljed ovih mjera?

6. Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Kristijana Šmita potvrdi u Savjeta bezbjedosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?

7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?

8. Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?

9. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke visokog predstavnika mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?

10. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?

11. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?

12. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem visokog predstavnika, i kakav je taj stav?

13. Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?

14. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?

15. Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?

16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?

17. Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?

18. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jeste, kakav je taj stav?

Moskva je otvorena za mogućnost da ponudi Americi pristup rijetkim mineralima iz Rusije, ali i ukrajinskih teritorija koje su pod ruskom kontrolom, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Prethodno je američki predsjednik Donald Tramp više puta insistirao da Ukrajina ustupi neke minerale u zamjenu za podršku Vašingtona, a dvije strane su blizu dogovora, tvrde ukrajinske vlasti.

Rusija je spremna da “ponudi” sirovine američkim partnerima u zajedničkim projektima, a među njima su i one koje dolaze iz “novih teritorija”, rekao je juče Putin u intervjuu za državnu televiziju, aludirajući na oblasti u istočnoj Ukrajini koje su zauzele ruske snage, prenosi B92.

Prijedlog podrazumijeva i saradnju Moskve i Vašingtona u rudarenju aluminijuma i dopremanju tog metala u Ameriku, čime bi se cijene ove rude stabilizovale, dodao je ruski predsjednik.

Putin je iznio ponudu poslije Trampovih pokušaja da dobije pristup ukrajinskim resursima, a ruski lider je spreman da radi na rudarenju sa “stranim partnerima”.

“Mogućnost sklapanja sporazuma između Vašingtona i Kijeva nije zabrinjavajuća, jer Rusija nesumnjivo ima, želim da naglasim, znatno više takvih sirovina od Ukrajine”, tvrdi Putin.

Dodaje da je isto i sa novim teritorijama.

“Spremni smo da privučemo strane partnere na takozvane nove teritorije, koje su istorijski bila naše i vratile su se u sklop Ruske Federacije”, kazao je Putin.

Nagovijestio je da bi saradnja Amerike i Rusije mogla da obuhvati i proizvodnju aluminijuma u sibirskom gradu Krasnojarsku, gdje “Rusal”, ruska kompanija koja se bavi obradom aluminijuma, ima najveća postrojenja.

Poslije Putinovog obraćanja uslijedio je sastanak vlade te zemlje, na kojem se raspravljalo o prirodnim bogatstvima.

Prijedlog otvara prilično veliku perspektivu, a Americi su potrebni rijetki minerali kojih Rusija ima mnogo, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Američka vojna i ekonomska pomoć Ukrajini dostigla je oko 500 milijardi dolara od početka rata u Ukrajini i Vašington želi da dobije minerale od Ukrajine u toj vrijednosti”, kazao je Tramp.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osporava tačnost tih brojki, ali se vjeruje da želi bilo kakav dogovor koji sadrži bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

“Pregovori su dosad bili vrlo kostruktivni i gotovo svi ključni detalji su ugovoreni”, rekla je juče Olga Stefanišina, zamjenica ukrajinskog premijera za evropske i evroatlantske integracije.

I Evropska unija je ponudila Ukrajini sličnu saradnju, iako ima drugačiji pristup od Amerike.

EU je ponudila Ukrajini svoj sporazum o “kritičnim materijalima”, juče kada je Tramp iznio tvrdnje da je Vašington blizu potpisivanja sporazuma sa Kijevom za prava na ogromne prirodne resurse.

Evropski povjerenik za industrijsku strategiju Stefan Sežurne rekao je da je prijedlog iznio ukrajinskim zvaničnicima sa kojima se susreo u Kijevu tokom posjete Evropske komisije povodom obilježavanja tri godine od početka rata u Ukrajini.

“Dvadeset jedan od 30 kritičnih materijala koje Evropa treba može obezbijediti Ukrajina u partnerstvu u kojem svi dobijaju. To bi za obje strane bila ‘vin-vin’ situacija”, rekao je Sežurne, prenosi AFP.

“Politico” navodi da je Sežurne kazao da je “dodana vrijednost koju Evropa nudi da nikad neće zahtijevati dogovor koji nije obostrano koristan”, prenosi Nacional.hr.

Ukrajina ima ogromne naslage kritičnih elemenata i minerala, od litijuma do titana, koji su ključni za proizvodnju modernih tehnologija i vrlo traženi u globalnoj trci za resursima.

Takođe, ima ogromne rezerve uglja, kao i nafte, plina i urana, ali većina toga nalazi se na teritorijima pod kontrolom Rusije.

Prema procjenama iz Kijeva, oko pet odsto važnih neobrađenih sirovina na Zemlji se nalazi u Ukrajini, ali neka od nalazišta su pod kontrolom Rusije.

​Sjedinjene Američke Države očekuju da će se na predstojećim razgovorima sa Rusijom raspravljati o tome kakve korake je Moskva spremna da preduzme kako bi se došlo do mirnog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

U intervjuu za portal “Brightbart news”, Rubio je podsjetio da je ruska delegacija tokom sastanka u Rijadu jasno izrazila želju da se sukob u Ukrajini okonča “pod pravim uslovima”.

“Nismo razgovarali o tome koji su to uslovi. Stoga je sljedeći korak novi sastanak sa njima u nekom trenutku, sa pravom grupom ljudi u prostoriji, i da se počne definisati šta Rusija mora da uradi za prekid sukoba” naglasio je Rubio.

Rubio je još dodao da će se isto pitanje postaviti i Ukrajini.

Takođe je istakao da bi želio da je rat u Ukrajini “završio juče”, prenosi “TASS”.

Razgovori između ruskih i američkih predstavnika održani su u Rijadu u utorak, 18. februara, i trajali su približno četiri i po sata, prenosi “24Sedam”.

Kremlj je prihvatio izvinjenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za podršku Srbije antiruskoj rezoluciji o Ukrajini u UN, saopštio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Naravno, čuli smo, naravno, prihvatili smo. Naravno da se tehničke greške dešavaju i, naravno, takva brza reakcija šefa države nam veoma imponuje – rekao je Dmitrij Peskov novinarima, prenosi Sputnjik.

Vučić se sinoć izvinio građanima Srbije zbog glasanja Srbije na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

– Ja mislim da je Srbija danas napravila grešku. Izvinjavam se građanima Srbije zbog toga i sam snosim krivicu za to, zato što sam valjda i umoran i opterećen i ne mogu da stignem sve – rekao je Vučić gostujući u emisiji Ćirilica na TV Hepi i dodao:

– Objašnjenje koje sam dobio poslije glasanja u UN, gdje smo da bude jasno o čemu je riječ glasali za evropsku rezoluciju. Ovo što se američke rezolucije tiče, glasali smo baš kako treba, bili smo uzdržani. Trebalo je da budemo, po mom mišljenju, uzdržani i po pitanju evropske rezolucije. I kao što vidite, to govorim u ovom trenutku kada je sasvim jasno da ću zbog toga da izgubim naklonost ili političke poene u EU. Smatram da je Srbija morala da bude uzdržana – rekao je Vučić.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je sinoć rezoluciju koju su izradile Ukrajina i njeni evropski saveznici povodom obilježavanja treće godišnjice od ruskog napada na Ukrajinu sa 93 glasa “za”, 65 uzdržanih i 18 glasova “protiv”, prenosi Blic.

Nepoznata bolest u sjeverozapadnom Kongu usmrtila je više od 50 osoba, saopštili su ljekari na terenu i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Interval između pojave simptoma i smrti u većini slučajeva iznosi 48 sati, što izaziva ozbiljnu zabrinutost, rekao je Serdž Ngalebato, direktor bolnice “Bikoro”, regionalnog centra za praćenje bolesti, prenio je AP.

Izbijanje te bolesti u Kongu počelo je 21. januara, a zabilježeno je 419 slučajeva, uključujući 53 smrtna slučaja.

Prema informacijama iz afričkog odjeljenja SZO, prvi slučaj u naselju Boloko počeo je nakon kada su tri djeteta pojela slijepog miša i preminula 48 sati nakon pojave simptoma groznice, prenosi Tanjug.

Postoji dugotrajan strah od prenosa bolesti sa životinja na ljude u regionima gde je divljač popularan izvor hrane.

SZO je navela da je broj takvih izbijanja u Africi porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji.

Nakon drugog izbijanja te bolesti u naselju Bomate 9. februara, uzorci iz 13 slučajeva poslati su na testiranje u Nacionalni institut za biomedicinska istraživanja u Kinšasi.

Svi uzorci bili su negativni na ebolu i druge uobičajene hemoragijske groznice poput Marburga. Neki uzorci bili su pozitivni na malariju.

Prošle godine, slična misteriozna bolest, nalik gripu, koja je usmrtila desetine života u drugom djelu Konga, vjerovatno je bila malarija, navedeno je.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je “u ozbiljnim pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom povodom okončanja rata” u Ukrajini.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da je “u ozbiljnim razgovorima” sa Putinom i o velikim bilateralnim ekonomskim projektima koji će uslijediti između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

“Razgovori teku veoma dobro”, rekao je Tramp, prenosi Tanjug.

Tramp je dodao da je tokom razgovora sa liderima G7 ranije danas svaki član te grupe prenio svoju posvećenost rješavanju sukoba u Ukrajini.

On je ponovio da rat u Ukrajini, “nikada ne bi počeo” da je on u tom trenutku bilo američki predsjednik.

“Svi su kazali da im je cilj da se rat završi, a ja sam naglasio važnost vitalnog ‘Sporazuma o kritičnim mineralima i rijetkim zemljama’ između Sjedinjenih Država i Ukrajine, za koji se nadamo da će uskoro biti potpisan”, kazao je Tramp.

Dodao je da će taj sporazum, koji predstavlja “ekonomsko partnerstvo”, obezbijediti američkom narodu da povrati desetine milijardi dolara i vojne opreme poslate Ukrajini, a da će “takođe pomoći da ukrajinska ekonomija raste kako se brutalni i divlji rat bliži kraju”.

Prvi rusko-američki pregovori na visokom nivou poslije mnogo godina održani su 18. februara u prestonici Saudijske Arabije Rijadu.

Sa ruske strane u diskusiji su učestvovali ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov, dok se SAD predstavljali državni sekretar Marko Rubio, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Volc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiven Vitkof.