Kategorija: Svijet

Dvodnevno ili dvostruko duže primirje, to je pitanje oko kojeg Rusija i Ukrajina posljednjih dana prijete jedna drugoj u pomalo zaboravljenom, ali i dalje krvavom ratu na istočnim granicama Evrope.

Najprije je Rusija proglasila dvodnevni prekid vatre, 8. i 9. maja, kada slavi Dan pobjede nad fašizmom, ali i zaprijetila masovnim raketnim napadom na središte Kijeva ako Ukrajina napadne paradu na Crvenom trgu. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će njegovo primirje stupiti na snagu u ponoć u noći s 5. na 6. maja. Nije precizirao vremenski okvir, ali to je, u suštini, prijedlog za neograničeno primirje.

Jasan razlog
Razlog je jasan. S jedne strane, Zelenski se zalaže za primirje, kako bi pokazao da je na istoj liniji s Donaldom Trampom (Donald Trump), premda američki predsjednik stalno šalje signale po kojima je Ukrajina prepreka miru, a ne Rusija, koja ju je napala. S druge strane, ako Rusija ne pristane na primirje 6. maja, Kijev će imati izgovor da ga se ne pridržava 8. i 9. maja: „Predložili smo primirje, ali Rusija ga je prekršila i stoga ga nećemo poštovati ni 9. maja“, moći će da poruči Zelenski.

On računa na to da će Ruska Federacija odbiti predloženo primirje od 6. maja, a u tom slučaju, Ukrajinci bi stvarno mogli poslati flotu dronova prema ruskom glavnom gradu, iako je pitanje hoće li išta doći do Crvenog trga ako napadnu. Do sada je moskovski sistem protivvazdušneodbrane pokazivao solidne rezultate, ali ako Ukrajinci odluče napasti paradu na Crvenom trgu, sigurno će lansirati puno dronova i raketa.

Ako to naprave, rusko ministarstvo odbrane već je obećalo uzvratni udar u obliku „masovnog raketnog udara na centralni Kijev“.

„Uprkos našim mogućnostima, Rusija se prethodno suzdržavala od takvih akcija iz humanitarnih razloga. Upozoravamo civilno stanovništvo Kijeva i radnike stranih diplomatskih misija na potrebu da odmah napuste grad“, izjavilo je ministarstvo odbrane.

Prijetnje razornim oružjem
Međutim, to ne bi bilo ništa novo jer su Rusi već u nekoliko navrata izveli raketne napade na Kijev, uključujući i centralni dio. Ali, činjenica da su ti napadi bili rijetki posljedica je efikasnosti ukrajinskog sistema protivvazdušne odbrane, a ne nekakve dobrohotnosti od strane Rusa. Raspravlja se i o raketnim sistemima poput Orešnika, koje Ukrajina ne može srušiti, no pitanje je je li ruski režim spreman upotrijebiti ovo razorno oružje koje bi u Kijevu sigurno izazvalo veliki broj civilnih žrtava. Što bi bio ogroman propagandni udarac za Kremlj.

Putin će vjerovatno pokušati iskoristiti ovu situaciju kako bi izvršio novi pritisak, prvenstveno na Trampa (Donald Trump), s ciljem da Amerikanac snažno pritisne Zelenskog da prihvati mirovne uslove iz Enkoridža, po kojima se Ukrajina treba odreći Donbasa i vratiti u rusku zonu interesa.

Propaganda i stanje na frontu
U to je upletena ruska propaganda koja nastavlja uvjeravati da je rat u Ukrajini pitanje opstanka Rusije, prenosi Jutarnji.hr.

„Događaji u Ukrajini i Iranu ukazuju na globalni mentalni rat civilizacija. Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, bori se za održavanje hegemonije, pokušavajući uništiti ontološke i vrijednosne temelje Rusije, Kine i Irana. Da bi preživjela, Rusija se mora oslanjati ne samo na tehnološku i ekonomsku moć, već prije svega na vlastite istorijske, kulturne i duhovne temelje. Za Rusiju je to egzistencijalni sukob, vođen, između ostalog, na mentalnom i vrijednosnom nivou. Čvrsto stajanje i pobjeda mogući su samo uz jasno razumijevanje razmjera prijetnje, unutrašnju koheziju i mentalnu spremnost za ozbiljno ratovanje sve do potpune pobjede“, napisao je Andrej Ilnicki, član Predsjedničkog vijeća za unutrašnju i vanjsku politiku u posljednjoj kolumni u Komersantu.

Ali na rusko-ukrajinskom ratištu posljednjih nekoliko mjeseci vladalo je relativno zatišje. Ukrajinske oružane snage pokrenule su nekoliko protivnapada koji su zaustavili ili usporili napredovanje ruskih oružanih snaga. Međutim, ti protivnapadi nisu uspjeli poraziti ruske trupe, koje sada pokušavaju povratiti izgubljene terene i nastaviti aktivne operacije. U međuvremenu, u sektorima gdje su Rusi nastavili napredovati zimi i ovog proljeća za sada nisu uspjeli postići nikakve operativne ciljeve, a to podsjeća na situaciju u isto vrijeme 2024. i 2025. godine.

Analiza: rat u pat-poziciji
Tada se takođe činilo da ruska ofanziva stagnira zbog velikih gubitaka i ukrajinskih protivnapada. Zatim je u maju došlo do proboja na jednom sektoru fronta, i do sljedeće zime ukrajinske oružane snage izgubile su značajnu teritoriju. Međutim, ovaj put će ruskoj vojsci biti puno teže uspostaviti taj početni majski zamah koji će odrediti tok cijele kampanje, glasi analiza nezavisnog portala Meduza.

Problem za ruske oružane snage je taj što je pronalazak slabo branjenog područja za proboj postao mnogo teži nego u prošlosti. Kako ruska vojska napreduje prema aglomeraciji Kramatorsk s tri strane, tako se linija fronte smanjuje, što omogućuje ukrajinskim oružanim snagama da konsoliduju svoju odbranu. Akcije ruskih oružanih snaga postaju sve predvidljivije, a Ukrajinci se više ne brane samo pasivno, već su stalno u protivnapadu.

Osim toga, taktičko okruženje u kojem će se ljetna kampanja održati postalo je znatno složenije, čak i u poređenju s 2025. godinom, i to za obje strane: dronovi su sve češći na frontu, prodiru sve dublje u pozadinu i ometaju linije snabdijevanja. Kao rezultat toga, na prvim crtama ima manje pješadije i vozila, a u takvim uslovima proboji su malo vjerovatni. Rat je došao u pat-poziciju, ali ne znači da je kraj blizu.

Njemačka ubrzano gradi logističke kapacitete za mogući rat, ali uprkos velikim ulaganjima i ambicioznim planovima – sistem je još daleko od spremnog.

Na to upozorava analiza Bloomberga, koja otkriva koliko je složen i spor proces prilagođavanja jedne od najvećih evropskih ekonomija novim bezbjednosnim realnostima.

Milijarde za luke, mostove i vojnu logistiku
U Bremerhavenu, na obali Sjevernog mora, najveća evropska automobilska luka prolazi kroz modernizaciju vrijednu čak 1,35 milijardi evra. Međutim, cilj nije povećanje izvoza automobila, već prilagođavanje infrastrukture za transport teške vojne opreme – uključujući tenkove Leopard od 60 tona .

Ovaj projekat, predviđen u njemačkom budžetu za 2026. godinu, dio je šire strategije pripreme za potencijalni sukob. Njemačka računa na svoju centralnu poziciju u Evropi i snažnu industrijsku bazu kako bi postala ključni logistički oslonac u slučaju rata .

Vojska ne može sama
Ipak, najveći problem leži u činjenici da Bundeswehr nema kapacitete da sam iznese takav teret. Zbog toga se sve više oslanja na privatni sektor – logističke kompanije koje bi u kriznim situacijama preuzele transport, skladištenje i distribuciju opreme.

Kompanije poput BLG Logistics već imaju iskustvo u radu s vojskom i spremne su da prošire saradnju. Međutim, prepreke su brojne – od loše infrastrukture (oko 5.000 mostova zahtijeva sanaciju) do komplikovanih birokratskih procedura .

Sudar dva sistema: vojska i biznis
Jedan od ključnih problema je tradicionalna podjela između civilnog i vojnog sektora u Njemačkoj. Bundeswehr ima vlastito logističko zapovjedništvo, a isporuke na front mogu vršiti isključivo uniformisani pripadnici. Ipak, ta granica se danas sve više briše.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius otvoreno govori o „paradigmatskoj promjeni“, naglašavajući da se mir i stabilnost više ne mogu uzimati zdravo za gotovo, već se moraju aktivno braniti .

Plan postoji, ali je tajan
Dodatni problem predstavlja nedostatak transparentnosti. Vlada je još 2024. godine izradila Operativni plan za Njemačku, koji predviđa ulogu privatnih kompanija u slučaju rata, uključujući logistiku za stotine hiljada vojnika.

Međutim, dokument je klasifikovan, pa firme imaju samo djelimičan uvid u ono što se od njih očekuje. To otežava pripreme i usporava potencijalnu saradnju .

Zaokret nakon Ukrajine i pritiska SAD
Njemačka je decenijama smanjivala vojsku, vjerujući da su veliki međudržavni sukobi prošlost. Prekretnica dolazi 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i zbog pritiska iz SAD.

Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o povlačenju trupa iz Evrope dodatno su ubrzale njemačko naoružavanje i promjenu strategije .

Privatne firme ulaze u igru
Velike logističke kompanije već se pozicioniraju za novu ulogu. Firma Fiege, sa 22.000 zaposlenih i ogromnim skladišnim kapacitetima, osnovala je posebnu kompaniju za saradnju s vojskom i hitnim službama.

Istovremeno, BLG Logistics raspolaže sa više od 70 obučenih vozača tenkova, 1.500 željezničkih vagona i nizom terminala koji bi mogli služiti kao logističke baze .

Ključni problem: spor sistem
I pored spremnosti privatnog sektora, saradnja ide sporo. Kompanije se žale na komplikovane procedure i nedostatak direktne komunikacije s državnim institucijama. Čak i kada nude konkretne resurse, često nailaze na zid birokratije.

Logistika – ključ modernog rata
Stručnjaci upozoravaju da logistika postaje jednako važna kao i borbene operacije. Bez efikasnog sistema snabdijevanja, ni najmodernija vojska ne može funkcionisati.

Kako ističu iz sektora, strateške odluke moraju uzeti u obzir i svakodnevni život civila – od snabdijevanja vojske do toga da građani i dalje imaju osnovne proizvode u prodavnicama .

Veliki zaokret
Njemačka je pokrenula jedan od najvećih bezbjednosnih i logističkih zaokreta u posljednjim decenijama. Ipak, iako novac postoji, a planovi su ambiciozni, realnost pokazuje da će biti potrebne godine da sistem postane funkcionalan.

Drugim riječima – Berlin se priprema za rat, ali još nije spreman, prenosi Bloomberg.

Vulkan u centralnim Filipinima eruptirao je rano jutros, izbacivši oblak pepela na visinu od oko 800 metara, zbog čega su vlasti zadržale postojeći nivo uzbune.

Prema podacima Filipinskog instituta za vulkanologiju i seizmologiju, erupcija vulkana Kanlaon dogodila se ubrzo nakon svitanja, a pepeo se širio ka zapadu.

Nivo uzbune dva i dalje je na snazi, što ukazuje na pojačanu vulkansku aktivnost, prenosi lokalni medij Ikuirer.

⚡️ At least nine eruptions recorded at Indonesia’s Mount Semeru

Ash rose up to 900 meters above the crater — around 4,576 meters above sea level, according to the volcanology center.

Residents have been banned from approaching the crater within a 5 km radius. pic.twitter.com/tY7NEDJdnH

— NEXTA (@nexta_tv) May 5, 2026

U protekla 24 sata zabolježeno je više emisija pepela i vulkanskih potresa, uz povišen nivo sumpor-dioksida i kontinuirano podizanje tla.

Vlasti su upozorile građane da se drže podalje od zone stalne opasnosti u radijusu od četiri kilometra, zbog rizika od iznenadnih erupcija.

Rumunski poslanici izglasali su nepovjerenje proevropskoj vladi premijera Ilija Bolojana, javila je privatna televizijska stanica “Digi24”.

“Može li neko da kaže kako će Rumunija funkcionisati od sutra, imate li plan?”, rekao je Bolojan poslanicima prije glasanja.

Bolojan je vodio manjinsku vladu od kraja aprila, ali su ga socijaldemokrate, kao najveća stranka u parlamentu, pozvale da podnese ostavku, a zatim napustile četvorostranačku proevropsku koaliciju.

Socijaldemokrate su se potom udružile sa krajnje desničarskom opozicijom da bi podnijele zahtjev za glasanje o nepovjerenju.

Sadašnja koalicija je došla na vlast prije 10 mjeseci sa ciljem da obuzda rast krajnje desnice nakon niza polarizujućih izbora.

Nova vlada je počela da smanjuje deficit i jedva je izbjegla pad investicionog rejtinga na najniži nivo.

Sljedeći opšti izbori po planu treba da se održe 2028. godine, prenosi Srna.

U Rumuniji nikada nisu održani prijevremeni izbori, a analitičari smatraju da je vjerovatnoća da će se to desiti sada mala jer opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna vodi u anketama.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je oprema za meteorološko praćenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje na jugoistoku Ukrajine oštećena dronom.

“Tim je primijetio oštećenje dijela laboratorijske opreme za meteorološko praćenje koja više nije operativna”, navodi se u izjavi IAEA, tijela UN za nuklearnu energiju.

IAEA je u objavi na mreži Iks objavila da je tim njezinih stručnjaka posjetio Laboratoriju za spoljnu kontrolu zračenja (ERCL) elektrane, dan nakon što je ruska uprava elektrane izjavila da ju je pogodio dron.

“Generalni direktor IAEA Rafael Grosi ponavlja poziv na maksimalno vojno uzdržavanje u blizini svih nuklearnih postrojenja kako bi se izbjegli bezbjednosni rizici”, navodi se u objavi.

Nuklearna elektrana Zaporožje, koja se nalazi na teritoriji Ukrajine pod ruskom kontrolom, u blizini je linije fronta i trenutno ne radi, a njome od 2022. godine upravlja ruska kompanija Rosatom.

Napetosti u Hormuškom moreuzu dodatno su pojačane nakon novih incidenata i oštrih poruka iranskih zvaničnika, dok američki plan za zaštitu brodova ne daje očekivane rezultate i unosi dodatnu nesigurnost u globalnu trgovinu energentima.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf izjavio je da se „nova jednačina Hormuškog moreuza učvršćuje“, ukazujući na sve složeniju bezbjednosnu situaciju u ovom strateški važnom području. Optužio je Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike da su „kršenjem primirja i uvođenjem blokade ugrozili sigurnost plovidbe i tranzita energije“, dodajući da će se „njihovo djelovanje vremenom oslabiti“.

Galibaf je poručio i da je Iranu jasno kako je „nastavak postojećeg stanja za Ameriku nepodnošljiv“, uz tvrdnju da Teheran „još nije ni započeo svoje poteze“, čime je dodatno podigao tenzije u regionu.

Istovremeno, ministar vanjskih poslova Abas Aragči naglasio je da aktuelna dešavanja potvrđuju kako „ne postoji vojno rješenje za političku krizu“. Dodao je da pregovori napreduju uz angažman Pakistana, ali je upozorio da bi Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati mogli biti „ponovo uvučeni u dugotrajan sukob od strane zlonamjernih aktera“. „Projekat sloboda je projekat zastoja“, zaključio je Aragči.

Plan Bijele kuće, poznat kao „Projekat sloboda“, koji bi trebalo da omogući bezbjedan prolaz brodova kroz moreuz, suočio se sa kontraefektima nakon nekoliko incidenata. Iranski napadi na ciljeve povezane sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i na brod pod zastavom Južne Koreje, dodatno su uznemirili brodarske kompanije u Persijskom zalivu.

Iako je predsjednik SAD Donald Tramp obećao siguran prolaz, najnoviji napadi doveli su u pitanje sposobnost Vašingtona da garantuje bezbjednost plovidbe. „Moreuz je i dalje izuzetno opasan i očekujem da će većina brodova nastaviti da izbjegava prolazak dok obje strane ne ponude nešto konkretnije“, rekao je Tim Haksli iz kompanije Mandarin Shipping.

Sličan stav iznio je i Angad Banga iz The Caravel Group, koji smatra da će, čak i u slučaju sporazuma, biti potrebno vrijeme da se političke odluke pretoče u bezbjedne operativne uslove. „Desetine hiljada civilnih pomoraca i dalje rade pod rizicima koje nisu izabrali, a globalna trgovina zavisi od njih“, upozorio je Banga.

Nakon napada nije došlo do povećanja pomorskog saobraćaja. SAD tvrde da su dva njihova trgovačka broda prošla kroz moreuz, što Iran negira, dok Vašington navodi da je uništio više iranskih plovila — tvrdnje koje Teheran odbacuje.

Dodatnu konfuziju izaziva nedostatak jasnih informacija o samom američkom planu. „Nema preciznih podataka o tome koje su zemlje zatražile ovu misiju, niti kako bi ona mogla biti koordinisana sa Iranom“, rekao je Sajmon Kej iz NorthStandarda.

U takvim okolnostima, pokušaji deblokade Hormuškog moreuza ostaju bez rezultata, a cijene energenata nastavljaju da rastu. To predstavlja poseban problem za Trampa uoči izbora u SAD, gdje visoke cijene goriva izazivaju nezadovoljstvo među biračima koji su očekivali njihovo smanjenje.

Cijene nafte su porasle nakon iranskog raketnog udara na energetsku infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata u ponedjeljak i nastavka eskalacije u Ormuskom moreuzu.

Cijena nafte tipa “brent” porasla je za pet odsto i kretala se na nivou od 113 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI za tri odsto, na oko 105 dolara po barelu, preneo je Trejding ekonomiks.

Energetska infrastruktura i tankeri su ponovo pogođeni ovakvom situacijom, što predstavlja produbljivanje krize zbog poremećenog globalnog snabdijevanja i potencijalnih ekonomskih posljedica.

UAE su saopštile da su presreli nadolazeće rakete, kao i da je došlo do požara u naftnom čvorištu Fudžejra.

To je jedan od prvih velikih udara na infrastrukturu u posljednjih nekoliko nedjelja, dok je jedan tanker takođe pogođen dronovima u blizini moreuza.

Teheran je dodao da je ispalio upozoravajuće hice na brodove američke mornarice koji su se približavali tom području.

Događaji su usledili nakon plana američkog predsjednika Donalda Trampa da obnovi plovidbu kroz Orumski moreuz i pomogne nasukanim brodovima.

Centralna komanda SAD saopštila je da su dva broda pod američkom zastavom prošla dok se nastavljaju pokušaji za ponovno otvaranje saobraćaja u pomenutom prolazu.

Tri osobe su povrijeđene u napadu dronom u gradu Čeboksariju, dok su ruski sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći oborili ukupno 289 ukrajinskih bespilotnih letjelica širom zemlje, saopštile su vlasti.

Rusko Ministarstvo zdravlja je navelo da je jedan povređeni hospitalizovan u umjereno teškom stanju, dok se dvije osobe liječe ambulantno sa lakšim povredama, prenijele su RIA Novosti.

Ranije je lider regiona Oleg Nikolajev kazao da su ukrajinske snage tokom noći napale Čeboksari i okolni okrug. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći presreli i uništili 289 dronova.

Prema navodima tog ministarstva, letjelice su oborene iznad više regiona, uključujući Brjansku, Belgorodsku, Voronješku, Kursku i Rostovsku oblast, kao i iznad Krima i Azovskog mora.

Ministarstvo odbrane Rusije јe proglasilo primirјe sa ukraјinskom stranom 8. i 9. maјa u čast pobede sovјetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu.

“Očekujemo da će ukrajinska strana slediti ovaj primer”, naveli su u ministarstvu.

Istovremeno su skrenuli pažnju na pretnje Volodimira Zelenskog da će izvesti napad na Moskvu upravo 9. maja.

Ministarstvo je obećalo da će ruska vojska preduzeti sve neophodne mere bezbednosti tokom proslava, a u suprotnom — izvesti uzvratni, masovni raketni udar na centar Kijeva. Civili i zaposleni u stranim diplomatskim predstavništvima upozoreni su da je potrebno da na vreme napuste grad.

Prošle godine prekid vatre trajao je od 8. do 10. maja uključujući.

Prema rečima Vladimira Putina, Kijev se uopšte nije odazvao toj inicijativi i tokom tri dana pokušao je pet puta da probije granicu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, ali su ti pokušaji odbijeni.