Kategorija: Svijet

Najviši zvaničnici Evropske unije pripremaju se za mogućnost pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, potvrdio je visoki izvor iz EU za Fajnenšel tajms.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta izjavio je da postoji „potencijal“ da Evropska unija sjedne za pregovarački sto sa Putinom, naglašavajući da za takav potez postoji podrška ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Razgovaram sa liderima 27 država članica kako bismo utvrdili kako se najbolje organizovati i definisali o čemu zapravo treba razgovarati sa Rusijom kada za to dođe pravo vrijeme“, rekao je Košta.

On je podsjetio da je Zelenski na aprilskom samitu EU na Kipru pozvao evropske lidere da budu spremni da daju aktivan doprinos eventualnim pregovorima.

Evropska unija od početka rata u Ukrajini insistira na stavu da se o budućnosti te zemlje ne može razgovarati bez zvaničnog Kijeva. Ipak, prema ocjeni brojnih evropskih lidera, dosadašnji mirovni pregovori između SAD-a, Rusije i Ukrajine donijeli su veoma mali napredak, dok je EU uglavnom ostala po strani.

Košta je poručio da će Brisel „izbjegavati ometanje procesa koji vodi američki predsjednik Donald Tramp“, ali je priznao da iz Moskve još nema signala da je Kremlj spreman za ozbiljne razgovore sa predstavnicima Evropske unije.

„Da, opcija pregovora sa Putinom postoji. Ipak, za sada niko nije primijetio stvarne znakove sa ruske strane da žele ozbiljne pregovore“, rekao je Košta tokom obraćanja na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci.

Iz kabineta ukrajinskog predsjednika potvrđeno je da su razgovori sa evropskim zvaničnicima u toku, ali iz Kijeva upozoravaju da bi eventualni pregovori morali biti koordinisani tako da predstavljaju jedinstven evropski stav i omoguće snažniji pritisak na Rusiju.

Međutim, unutar same Evropske unije postoje ozbiljne podjele oko mogućeg dijaloga sa Moskvom.

Među zagovornicima pregovora nalaze se slovački premijer Robert Fico i belgijski premijer Bart de Vever, koji pozivaju na otvaranje dijaloga sa Rusijom. Na spremnost za razgovore nedavno su apelovali i francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i italijanska premijerka Đorđa Meloni.

S druge strane, dio evropskih lidera oštro odbacuje mogućnost pregovora sa Moskvom u sadašnjim okolnostima.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da među 27 članica EU još ne postoji dogovor o tome ko bi eventualno predstavljao Evropsku uniju u pregovorima sa Rusijom.

U međuvremenu, američki diplomatski pokušaji posredovanja u mirovnim pregovorima nalaze se u zastoju, jer je fokus Vašingtona trenutno usmjeren na sukob sa Iranom. U pokušaju da oživi pregovore, glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov doputovao je u Majami, prenijela je agencija AFP.

Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije Ujedinjenih nacija, zbog iranske blokade Hormuškog moreuza, uvedene na početku rata sa SAD-om i Izraelom krajem februara, u Persijskom zalivu zarobljeno je oko 1.500 brodova i približno 20.000 članova posade.

Generalni sekretar Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Domingez rekao je na Pomorskoj konvenciji Amerika u Panami da je riječ o ozbiljnoj krizi za globalni pomorski saobraćaj.

Hormuški moreuz predstavlja jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte i gasa, dok se više od 80 odsto ukupne svjetske trgovine proizvodima odvija morskim putem.

Domingez je upozorio da najveće posljedice sukoba snose civili među članovima posade, koji nemaju uticaj na geopolitičke sukobe.

„Trenutno imamo približno 20.000 članova posade i oko 1.500 brodova zarobljenih“, rekao je Domingez.

On je naveo da je u više od 30 napada na plovila do sada poginulo deset pomoraca.

„Deset mornara je izgubilo živote“, izjavio je čelnik IMO-a obraćajući se novinarima.

Domingez je pozvao međunarodnu zajednicu i brodarske kompanije da izbjegavaju slanje novih brodova u Persijski zaliv kako bi se spriječilo dalje stradanje pomoraca i dodatni ekonomski gubici.

Detalji o mogućem ublažavanju iranske blokade Hormuškog moreuza za sada nisu saopšteni.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je primirje između SAD-a i Irana i dalje na snazi uprkos novim sukobima u Hormuškom moreuzu, gdje je tokom dana došlo do razmjene vatre između američkih i iranskih snaga. Tramp je poručio da „primirje traje“ i ocijenio američke udare na iranske položaje kao „lagani udarac“, dok je istovremeno potvrdio da pregovori između Vašingtona i Teherana nisu prekinuti.

Američka Centralna komanda saopštila je da su izvedeni „odbrambeni napadi“ na iranske ciljeve nakon, kako tvrde, „neizazvanih iranskih napada“ na tri američka razarača koja su prolazila kroz Hormuški moreuz. Sa druge strane, iranska vrhovna zajednička vojna komanda optužila je SAD za kršenje primirja, navodeći da su američke snage gađale brodove u plovnom putu i napale civilna područja.

Tramp je kasnije detaljnije govorio o incidentu, tvrdeći da su tri američka razarača „vrlo uspješno“ prošla kroz Hormuški moreuz pod vatrom iranskih snaga, bez ikakve štete po američke brodove. Prema njegovim riječima, iranske snage su tokom sukoba pretrpjele ozbiljne gubitke.

„Tri vrhunska američka razarača upravo su vrlo uspješno prošla kroz Hormuški moreuz pod vatrom. Na tri razarača nije pričinjena nikakva šteta, ali je nanesena velika šteta iranskim napadačima“, rekao je Tramp.

Američki predsjednik tvrdi da su iranske rakete lako oborene, dok su dronovi uništeni prije nego što su stigli do ciljeva. Dodao je da su iranski čamci, koje Teheran koristi u Persijskom zalivu, „brzo i efikasno potopljeni“.

Tramp je potom oštro kritikovao iransko rukovodstvo, poručivši da Iran „nije normalna država“ i ponovio stav Vašingtona da Teheran ne smije posjedovati nuklearno oružje. Naveo je i da pregovori sa Iranom i dalje traju, te da bi sporazum mogao biti postignut „svakog dana“, iako je priznao da nema garancija da će do dogovora doći.

„Pregovaramo s Irancima. Primirje je i dalje na snazi. Danas su se poigravali s nama. Uništili smo ih. To nazivam sitnicom“, izjavio je Tramp.

Na pitanje o američkom prijedlogu za okončanje sukoba, Tramp je rekao da se ne radi o jednostavnom memorandumu, već o širem sporazumu kojim bi Iran odustao od nuklearnog oružja. Međutim, prema navodima Rojtersa, prijedlog koji je bio u opticaju prije posljednjih sukoba nije uključivao ključne američke zahtjeve o obustavi iranskog nuklearnog programa i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Teheran je saopštio da još nije donio konačnu odluku o prijedlogu sporazuma, dok su obnovljeni sukobi izazvali reakcije na svjetskim tržištima. Cijene nafte porasle su za više od jedan odsto nakon višednevnog pada, dok su berze širom Azije zabilježile gubitke.

Pad je zabilježen na tržištima u Seulu, Tokiju, Hong Kongu, Sidneju, Šangaju i drugim azijskim finansijskim centrima, nakon što su investitori izgubili dio optimizma da bi sukob između SAD-a i Irana mogao uskoro biti okončan.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

Zašto Zelenski upozorava na odlazak u Moskvu?
“Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

On je naveo da je Ukrajina ranije predlagala prekid vatre od 6. maja, ali da je, kako tvrdi, odgovor Rusije bio nastavak napada i prijetnji, prenosi “Ukrinform”.

Zelenski kaže da su ruske snage tokom prethodnog dana “izvodile napade duž cijele linije fronta, od Černigovske do Nikolajevske oblasti”, te istakao da će Ukrajina “djelovati recipročno”.

“Da je bilo primirja, ne bi bilo ukrajinskih dalekometnih udara”, rekao je Zelenski, prenosi Srna.

Kakvo je primirje najavila Rusija?
Ministarstvo odbrane Rusije proglasilo je primirje sa ukrajinskom stranom 8. i 9. maja u čast Dana pobjede.

Iz ruskog Ministarstva odbrane ranije danas je saopšteno da će, u slučaju da ukrajinska vojska pokuša da ometa rusku proslavu povodom Dana pobjede 9. maja, Moskva pokrenuti masovni raketni napad na Kijev.

Parada na Crvenom trgu povodom 81 godine od pobjede u Drugom svjetskom ratu biće održana 9. maja u Moskvi.

Rusko Ministarstvo odbrane je ranije saopštilo da studenti vojne akademije, kadeti i konvoj vojnih vozila neće učestvovati na paradi zbog trenutne situacije.

Ko iz Republike Srpske putuje u Moskvu?
U Moskvu putuje delegacija Republike Srpske koju čini predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Oni bi se u Kremlju trebali sastati i razgovarati sa ruskim predsjendikom Vladimirom Putinom.

Kako je saopšteno iz Ambasade Rusije u BiH delegacija Republike Srpske će prisustvovati i proslavi Dana pobjede, 9. maja u Moskvi

Umjesto obilježavanja prve godišnjice mandata, njemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa rekordno lošim rejtingom, ekonomskim padom i rastom podrške krajnjoj desnici, dok nove tenzije sa Vašingtonom dodatno opterećuju vladu.

Mercovu vladu potresaju i unutrašnji sukobi i međusobne optužbe partnera za nedostatak kompromisa.

Razapet između američkog predsjednika Donalda Trampa, Irana i rasta cijena goriva, s jedne strane, te rata u Ukrajini, slabe ekonomije i loših anketa, s druge strane, Merc je prvu godinu mandata dočekao odgovarajući na pitanja o mogućim prijevremenim izborima.

“Nijedan kancelar prije mene nije morao ovoliko da istrpi”, požalio se Merc u jubilarnom intervjuu za magazin “Der Spiegel”.

Ipak, sudeći po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, teško da može računati na preveliko saosjećanje građana.

Rejting vlade je na istorijskom minimumu, Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) zaostaje pet odsto za Alternativom za Njemačku (AfD), dok se Merc nalazi pri dnu liste popularnosti političara, prenosi Atinsko-makedonska novinska agencija.

Ekonomija u slobodnom padu

Najveća evropska ekonomija nije zabilježila realni rast još od pandemije virusa korona, a trenutno se ne nazire oporavak na raniji nivo rasta.

Iako je za ovu i 2027. godinu projektovan rast između 1,0 i 1,6 odsto, uvozne tarife SAD i nova kriza na Bliskom istoku već su dovele do značajne revizije tih prognoza.

Nezadovoljstvo dolazi sa svih strana, pa čak i iz sektora privrede, koji se smatrao Mercovim “domaćim terenom”.

Govoreći na skupu Ekonomskog savjeta CDU, kancelar je značajno upitao prisutne: “Mogu li vas još uvijek zvati ‘dragi prijatelji’?”

Merc je obećavao “hrabre i brze” promjene i najavljivao “jesen reformi”. Ta jesen je odavno prošla, a ključni problemi – smanjenje birokratije, niže cijene energenata, poreske olakšice i reforma penzionog i zdravstvenog sistema, i dalje su na “listi čekanja”. Razlog? Stalna trvenja unutar koalicionih partnera.

Istovremeno, u fondu za socijalno osiguranje zjapi rupa od 16 milijardi evra. Rješenje koje se nazire podrazumijeva nepopularne mjere: skuplje lijekove, ograničenja besplatnog zdravstvenog osiguranja za članove porodice, veće doprinose za visoke plate i uvođenje poreza na šećer.

Bezbjednost po svaku cijenu

Rat u Ukrajini iz korijena je promijenio njemačku percepciju bezbjednosti.

Njemačka, nekada najuzdržaniji partner NATO-a po pitanju naoružanja, sada daje snažan finansijski paket za modernizaciju vojske. Izmijenjen je zakon o vojnoj službi, a u odbranu se ulaže više nego ikada prije.

Prošle godine vojni izdaci su porasli za 24 odsto, dostigavši 110 milijardi evra, čime je Njemačka postala četvrta vojna sila svijeta, iza SAD, Kine i Rusije. Planirano je da se ovaj iznos udvostruči do 2030. godine.

Međutim, masovno naoružavanje direktno podrazumijeva nepopularno smanjenje socijalnih davanja i uvođenje novih nameta.

Dok se vlada bori sa krizama, krajnja desnica profitira. AfD je sada jasno ispred kancelarove partije. Prema posljednjem istraživanju instituta INSA, većina ispitanika priželjkuje koaliciju CDU/CSU i AfD. Na pitanje “koja partija treba da iznjedri sljedećeg kancelara”, 25 odsto bira AfD, dok Uniju bira 19 odsto.

“Imamo problem u komunikaciji”, priznao je Merc.

Ipak, činjenica je da već nakon godinu dana na vlasti mora da odgovara na pitanja o povjerenju vladi ili formiranju manjinske vlade uz prećutnu podršku desnice, prenosi Euronews.

Odbio američki zahtjev

Nakon neprijatne posjete Ovalnoj sobi u martu ove godine, Merc je dodatno zaoštrio retoriku prema Vašingtonu.

Odbio je američki zahtjev za vojnu podršku na Bliskom istoku poručivši: “Ovo nije naš rat.” Dodao je da Iran “ponižava” SAD, koje, prema njegovim riječima, nemaju jasnu izlaznu strategiju iz krize koju su same proizvele.

Tramp je uzvratio kritikama na račun njemačkog kancelara i ponovo zaprijetio smanjenjem američkog vojnog prisustva u Njemačkoj.

Bilans nakon 365 dana

Fridrih Merc nakon 365 dana na čelu vlade drži dva nepopularna rekorda: postao je najstariji kancelar koji je stupio na dužnost i prvi koji je morao ići u drugi krug glasanja u Bundestagu da bi bio izabran.

Godinu dana kasnije, on upravlja “polikrizom” i bori se sa lošim imidžom u javnosti.

“Nismo još tamo gdje želimo da budemo. Ono što smo postigli nije dovoljno. I dalje zaostajemo… Sigurno bih mogao biti bolji u komunikaciji”, priznao je Merc.

 

 

 

Najnoviji pokušaj američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča rat s Iranom suočava se s ozbiljnim preprekama, a analitičari upozoravaju da plan koji Vašington trenutno razmatra ima više dubokih nedostataka koji bi mogli dovesti do njegovog brzog propadanja.

Iako Bijela kuća posljednjih dana šalje poruke optimizma i tvrdi da postoji “veoma dobra šansa” za dogovor s Teheranom, stručnjaci za bezbjednost i diplomatiju upozoravaju da je prijedlog previše nejasan, politički rizičan i teško održiv na terenu.

Prema navodima medija i diplomatskih izvora, plan podrazumijeva privremeni prekid vatre, djelimično ublažavanje sankcija Iranu, otvaranje Ormuskog moreuza i pokušaj vraćanja pregovora o nuklearnom programu za pregovarački sto. Međutim, iza optimističnih izjava krije se niz problema koji bi mogli ugroziti čitavu inicijativu.

1. Ne postoji stvarno povjerenje između Vašingtona i Teherana
Prva i možda najveća prepreka jeste gotovo potpuno odsustvo međusobnog povjerenja između SAD-a i Irana.

Iran smatra da je Vašington već više puta prekršio prethodne sporazume, posebno nakon američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma iz 2018. godine tokom Trampovog prvog mandata. Zbog toga Teheran sada insistira na čvrstim bezbjednosnim garancijama i ukidanju sankcija prije bilo kakvih većih ustupaka.

S druge strane, američka administracija i dalje zahtijeva ograničenja iranskog nuklearnog programa i želi da Teheran trajno odustane od mogućnosti razvoja nuklearnog oružja.

Analitičari upozoravaju da je upravo duboko nepovjerenje razlog zbog kojeg prethodni pokušaji diplomatskog rješenja nisu dali rezultate.

2. Sporno pitanje iranskog nuklearnog programa ostaje neriješeno
Iako se u prijedlogu govori o mogućem “zamrzavanju” obogaćivanja uranijuma, detalji tog dijela sporazuma ostaju nejasni.

Prema pojedinim izvještajima, Iran bi mogao pristati na višegodišnje ograničenje nuklearnih aktivnosti, ali odbija potpuno uništavanje svoje nuklearne infrastrukture, navodi “iNews”. Teheran takođe insistira da se pitanje nuklearnog programa rješava kasnije, a ne kao preduslov za završetak rata.

To je direktno suprotno zahtjevima Vašingtona, koji nuklearni program smatra centralnim pitanjem čitavog sukoba.

Jedan zapadni diplomata upozorio je da “nije jasno kako dvije strane mogu postići dogovor kada imaju potpuno različite prioritete”.

3. Tramp šalje kontradiktorne poruke
Dodatni problem predstavlja činjenica da Tramp istovremeno govori o miru i prijeti novim vojnim udarima.

Američki predsjednik posljednjih dana izjavljivao je da postoji mogućnost brzog završetka rata, ali je paralelno upozoravao Iran da će SAD “pojačati bombardovanje” ukoliko Teheran odbije američke uslove.

Takve izjave izazvale su konfuziju među saveznicima SAD-a, ali i skepticizam u Iranu, gdje pojedini zvaničnici tvrde da Vašington koristi pregovore kao sredstvo pritiska, a ne kao iskren pokušaj postizanja mira.

Stručnjaci ocjenjuju da ovakve kontradiktorne poruke otežavaju stvaranje ozbiljne pregovaračke atmosfere.

4. Situacija na terenu i dalje je izuzetno nestabilna
Iako formalno primirje uglavnom traje, sukobi i incidenti nisu potpuno prestali.

Ormuski moreuz ostaje jedna od najopasnijih tačaka na svijetu, a napadi na brodove i dalje prijete globalnoj trgovini energentima. Američke i iranske snage nastavljaju vojno prisustvo u regionu, dok Izrael i Hezbollah povremeno razmjenjuju udare u Libanu.

U takvim okolnostima, analitičari upozoravaju da bi i manji incident mogao potpuno srušiti pregovore.

Jedan evropski bezbjednosni zvaničnik ocijenio je da je situacija “previše krhka da bi se moglo govoriti o stabilnom miru”.

5. Tramp se suočava i s političkim problemima kod kuće
Američki predsjednik suočen je i s rastućim pritiskom u Kongresu zbog načina na koji vodi rat i pokušava da zaobiđe zakonska ograničenja.

Kritičari tvrde da Bijela kuća pokušava formalno proglasiti kraj rata kako bi izbjegla obavezu traženja kongresnog odobrenja za nastavak vojnih operacija nakon isteka roka predviđenog Zakonom o ratnim ovlašćenjima.

Pravni stručnjaci upozoravaju da administracija pokušava “okončati rat na papiru, ali ne i u stvarnosti”, jer američke snage i dalje ostaju raspoređene u regionu.

To dodatno komplikuje Trampovu poziciju i povećava politički rizik ukoliko pregovori propadnu ili dođe do nove eskalacije.

Diplomatski optimizam uprkos brojnim preprekama
Uprkos svemu, diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana se nastavljaju, uglavnom preko posrednika iz Pakistana i drugih regionalnih država.

Obje strane za sada ostavljaju otvorena vrata za dogovor, ali stručnjaci upozoravaju da će za trajni mir biti potrebno mnogo više od privremenog primirja i političkih izjava.

Kako ocjenjuju zapadni diplomati, pravi izazov neće biti postizanje kratkoročnog sporazuma, već stvaranje održivog rješenja koje može spriječiti novi rat u regionu.

Vladimir Zelenski je prijetnjama Paradi pobjede jasno stavio do znanja da ga ne zanima sjećanje na borce protiv nacista, uključujući i one u njegovoj sopstvenoj porodici, izjavila je na nedjeljnom brifingu Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

– Među tim ljudima za koje ga nije briga, jer ga nije briga ni za istoriju svog naroda, bili su Ukrajinci, Rusi, Bjelorusi, Јevreji, Јermeni, Azerbejdžanci, Gruzini, Kazahstanci, Kirgistanci, Moldavci, Uzbeci, Tadžici, Turkmeni i mnogi drugi predstavnici raznih naroda bivšeg SSSR-a. Njegov djeda, djeda Zelenskog, nosilac dva Ordena Crvene zvezde, takođe je bio član ovog “Besmrtnog puka” – kazala je Zaharova.

Diplomata je izjave Zelenskog o primirju 5-6. maja nazvala “krvavim pi-ar-om”, istakavši da nema sumnje da su njegove riječi izazvane teškom situacijom ukrajinskih oružanih snaga i pokušajima da se potkopa ruska inicijativa 9. maja.

– Nema sumnje da ovaj potez (primirje od 5. do 6. maja) nije samo pokušaj da se medijski zasjeni tema ruskog režima tišine povodom Dana pobjede od 8. do 9. maja, već i posljedica teške situacije Oružanih snaga Ukrajine na frontu. Kijevskom režimu je očajnički potreban predah radi pregrupisanja i pripreme za nastavak borbenih dejstava i terorističkih napada – naglasila je Zaharova.

Ona je dodala da Zelenski nije izdao naređenje o prekidu vatre ukrajinskim oružanim snagama u periodu od 5. do 6. maja.

– Nismo gajili iluzije u pogledu pregovaračkih sposobnosti kijevskog režima. Ponovo su se riječi Zelenskog razišle s njegovim djelima. Kao što vidite, nijedan od boraca ukrajinskih oružanih snaga nije namjeravao da ispoštuje prekid vatre koji je on navodno naredio. Odavno je jasno da Zelenski ne teži miru – konstatovala je diplomata.

Prema riječima diplomate, ruska inicijativa za prekid vatre 8. i 9. maja izazvala je histeričnu reakciju u Kijevu. Ona je napomenula da je američki predsjednik Donald Tramp podržao ovu inicijativu za prekid vatre u Ukrajini.

Zaharova je istakla da bi Kijev mogao biti podvrgnut raketnom napadu ako pokuša da spriječi proslavu Dana pobjede.

– Pozivamo ukrajinske građane i strani diplomatski kor da ozbiljno shvate preporuku Ministarstva odbrane da odmah napuste Kijev, koji bi mogao biti izložen masovnom raketnom uzvratnom napadu, ako kijevski režim pokuša da sprovede svoje kriminalne planove da poremeti proslavu 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu – rekla je Zaharova.

Rusija će suzbijati sve provokacije kijevskog režima i još jednom obraća pažnju na upozorenja Ministarstva odbrane o uzvratnim koracima, poručila je diplomata.

Otprilike dva mjeseca nakon što je kardinal Robert Fransis Prevost, rodom iz Čikaga, postao papa Lav Četrnaesti, nazvao je svoju banku u domovini.

Ovu anegdotu prošle sedmice ispričao je njegov bliski prijatelj, velečasni Tom Makarti, na okupljanju katolika u Nejpervilu u američkoj saveznoj državi Ilinois, piše “Njujork tajms”.

Neuspješan poziv banci

Novi papa predstavio se kao Robert Prevost i rekao da želi da promijeni svoj telefonski broj i adresu u evidenciji banke, ispričao je velečasni Makarti.

Papa je zatim tačno odgovorio na sva sigurnosna pitanja.

Međutim, službenica iz banke rekla mu je da to nije dovoljno te da će morati lično da dođe u poslovnicu.

“Čujte, to nikako neću moći da uradim”, prepričao je Makarti rastuću frustraciju novog pape, na šta se publika nasmijala, kako se vidi na snimku podijeljenom na društvenim mrežama. “Odgovorio sam vam na sva sigurnosna pitanja.”

Službenica se izvinila, a papa je tada pokušao sa drugačijim pristupom.

“Ja sam papa Lav”

“Da li bi vam išta značilo kada bih vam rekao da sam ja papa Lav?”, upitao je, prema riječima velečasnog Makartija.

Nakon toga mu je spustila slušalicu.

Čak i dok vode više od milijardu katolika širom svijeta i žive u pozlaćenom sjaju okruženi neprocjenjivom umjetnošću, pape se ponekad, slučajno ili namjerno, mogu uplesti u svakodnevne zavrzlame.

U prva 24 časa svog pontifikata 2013. godine, papa Franjo je, kao gest poniznosti prema kleru, insistirao na tome da sam plati svoj hotelski račun i preuzme prtljag.

Papa Lav potiče iz skromne porodice iz Doltona, malog predgrađa nedaleko od Čikaga. Prije nego što je prije gotovo godinu dana izabran za papu, služio je kao biskup u Peruu te na uticajnom položaju u Vatikanu.

Priču potvrdio papin prijatelj

Velečasni Makarti potvrdio je u imejlu da je priča o problemima sa bankom istinita. Ispričao ju je na edukativnom susretu za muškarce i dječake u crkvi u Nejpervilu, govoreći o svom prijateljstvu sa papom Lavom.

Makarti je poznati sveštenik među katolicima na južnoj strani Čikaga, avgustinac i voditelj u srednjoj školi Svete Rite od Kasije.

Papu Lava prvi put je sreo osamdesetih godina u Čikagu, gdje su obojica odrasli u sličnim radničkim četvrtima. Posjetio ga je i u Vatikanu.

Problem riješen “preko veze”

Portparol Vatikana nije odmah odgovorio na upit za komentar o ovom događaju. Problem je na kraju riješen intervencijom drugog sveštenika koji je imao vezu sa predsjednikom banke, rekao je Makarti, prenosi Telegraf.

Šta se dogodilo sa službenicom koja je prekinula poziv najpoznatijem klijentu banke, nije poznato.

“Možete li da zamislite da ostanete zapamćeni kao žena koja je spustila slušalicu papi?”, zaključio je Makarti.

SAD i Iran održali su veoma dobre razgovore u posljednja 24 časa i vrlo je moguće da će strane postići sporazum o prekidu sukoba, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

On je novinarima rekao da Teheran “želi da postigne sporazum”.

Međutim, Tramp je naglasio da ne postoji krajnji rok za postizanje sporazuma, ali je izrazio uvjerenje da će se to uskoro dogoditi.

Tramp je još jednom ponovio da Iran “ne može niti će imati nuklearno oružje”, te da je Teheran, između ostalog, pristao i na taj uslov, prenio je Sputnjik.