VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Dmitrijev završio dvodnevne razgovore sa predstavnicima SAD: “Sljedeći put u Moskvi”

    Dmitrijev završio dvodnevne razgovore sa predstavnicima SAD: “Sljedeći put u Moskvi”

    Specijalni predstavnik predsjednika Rusije i generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev završio je u nedjelju dvodnevne razgovore sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država o mirovnom rješenju ukrajinskog sukoba i otputovao iz Majamija, javio je TASS.

    Na svojoj stranici na platformi Iks Dmitrijev je objavio selfi uz pozadinu zalaska sunca u Majamiju. Na fotografiji nosi bijelu majicu sa ruskim grbom, natpisom “Sljedeći put u Moskvi” i slikom potpisa ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    “Hvala, Majami. Sljedeći put: Moskva”, napisao je Dmitrijev.

    Tokom sastanka na Aljasci, Putin je pozvao američkog predsjednika Donalda Trampa da dođe u Moskvu na razgovore koristeći istu frazu na engleskom jeziku.

    Pregovori u Majamiju održani su 20. i 21. decembra. U nedjelju su prvo održani razgovori ukrajinske i američke delegacije, nakon čega su održani razgovori američke i ruske delegacije.

    Američku stranu predstavljali su specijalni predstavnik predsjednika SAD Stiven Vitkof i zet američkog lidera, preduzetnik DŽared Kušner.

    Ukrajinsku delegaciju činili su sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov i načelnik Generalštaba Oružanih snaga, general-potpukovnik Andrij Gnatov.

  • Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Grenland

    Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Grenland

    Američki predsjednik Donald Tramp objavio je danas da imenuje guvernera Luizijane DŽefa Lendrija za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Grenland.

    Tramp je rekao da “sa zadovoljstvom objavljuje da imenuje velikog guvernera Luizijane, DŽefa Lendrija, za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Grenland”.

    – DŽef razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unapređivati interese naše zemlje za bezbjednost, sigurnost i opstanak naših saveznika, a zapravo i cijelog svijeta – naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži.

    Za sada nije poznato da li će Lendri, koji je postao guverner u januaru 2024. godine, morati da se povuče sa svoje guvernerske funkcije.

    Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, navodeći kao obrazloženje njegovu stratešku poziciju za bezbjednost SAD, dok je Danska, koja posljednjih 300 godina kontroliše tu arktičku teritoriju, odbila da se odrekne Grenlanda.

    To nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen.

    SAD su 1946. godine ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila.

    Tramp je pokušao da kupi Grenland i tokom prvog predsjedničkog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile ovu ponudu iz 2019. godine.

  • Orban: EU uvela sankcije da bi “smrvila” Rusiju, umjesto toga smrvila Evropu

    Orban: EU uvela sankcije da bi “smrvila” Rusiju, umjesto toga smrvila Evropu

    Mađarski premijer Viktor Orban kritikovao je odluku Evropske unije da Rusiji uvede sankcije s namjerom da se “smrvi Rusija”, navodeći da su umjesto toga snažne posljedice pogodile zemlje članice.

     Brisel je obećao da će sankcije smrviti Rusiju. Umjesto toga, smrvile su Evropu. Cijene energenata su eksplodirale, konkurentnost je opala, a Evropa zaostaje. To je cijena loših odluka. Potrebni su pregovori a ne eskalacije – naveo je Orban na svom nalogu na mreži Iks.

    On je istakao da da narod Evrope zaslužuje bolje i da mu je potreban mir.

    – Ko želi da se rat nastavi? Političari koji misle da se nuklearna sila pobjedi na bojnom polju. Proizvođači oružja koji profitiraju na beskrajnom konfliktu. Bankari koji se klade da će Rusija biti vojno poražena – ocijenio je Orban.

    Mađarski premijer je prethodno rekao da je otplata zajma od 90 milijardi evra Ukrajini vezana za vojnu pobjedu, a ne za ekonomski rast.

    Orban je rekao da su, prvi put u istoriji Evropske unije, 24 države članice zajednički odobrile ratni zajam zemlji van Unije i da to nije tehnički detalj, već kvalitativni pomak.

    – Logika zajma je jasna. Ko god pozajmi novac, želi ga nazad. U ovom slučaju, otplata nije vezana za ekonomski rast ili stabilizaciju, već za vojnu pobjedu. Da bi se ovaj novac ikada vratio, Rusija bi morala biti poražena – rekao je Orban.

    Prema njegovim riječima, briselska ratna logika se intenzivira, tj. ona se ne usporava i ne popušta, već se institucionalizuje.

    Kako kaže, rizik je danas veći nego ikada ranije, jer je nastavak rata sada povezan sa finansijskim interesom.

    – Mađarska namjerno ne korača ovim opasnim putem. Ne učestvujemo u inicijativama koje učesnike zainteresuju za produžavanje rata. Ne tražimo brzi put ka ratu, već izlaz ka miru. To nije izolacionizam, već strateška trezvenost. To je u interesu Mađarske, a dugoročno i u interesu Evrope – rekao je premijer Mađarske.

    Orban je dodao i da smatra da 90 milijardi evra neće promijeniti stvarnost.

    – Ulaganje novca u ovaj sukob neće preokrenuti stvari. Što duže traje, pozicija Ukrajine postaje sve slabija. Vrijeme je za pregovore, vrijeme je za mir – smatra Orabn.

  • Ruski general ubijen u Moskvi: Eksplozija raznijela Putinovog oficira

    Ruski general ubijen u Moskvi: Eksplozija raznijela Putinovog oficira

    Fanil Sarvarov (56), general-potpukovnik, načelnik Odjeljenja za operativnu obuku oružanih snaga Rusije, poginuo je nakon što je jutros, 22. decembra, raznijet njegov automobil u Moskvi.

    On je oko 6.55 časova sjeo u svoj automobil na parkingu u okrugu Jasenjevo u Moskvi, a nekoliko sekundi nakon što je pokrenuo vozilo došlo je do stravične eksplozije koja je probudila čitav komšiluk.”Prvo smo mislili da je pao dron, a onda smo vidjeli vozila u plamenu”, rekli su svjedoci.

    Podlegao na putu do bolnice
    Od siline eksplozije, kia je pretrpjela stravičnu štetu, a sam Sarvarov je živ dočekao da ga spasioci izvuku iz vozila. Međutim, na putu do bolnice je podlegao povredama.

    Mediji su pisali da je Sarvarov zadobio “višestruke povrede od gelera, zatvorene prelome, povrede nogu i prelom kosti lica”.

    Spasiocima je bilo potrebno dosta vremena da ga izvuku iz uništenog automobila.

    Odmah po izvlačenju iz vozila Sarvarova su prebacili u bolnicu, a potom je stigla vijest da je preminuo.Prema navodima lokalnih medija, u eksploziji je oštećeno još najmanje sedam automobila, prenosi Telegraf.rs.

  • Peskov: Razgovor Putina i Trampa može se brzo organizovati

    Peskov: Razgovor Putina i Trampa može se brzo organizovati

    Raspored ruskog predsjednika Vladimira Putina još uvijek ne uključuje telefonski razgovor sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

     Razgovor još nije zakazan, ali se može brzo organizovati ako je potrebno – naveo je Peskov novinarima.

    Na pitanje da li Putin planira da čestita Božić svom američkom kolegi, Peskov je rekao da će Kremlj to objaviti ako ruski predsjednik odluči da to učini.

  • Zaharova pozvala Evropu da se urazumi – u suprotnom će ostati i bez praznika

    Zaharova pozvala Evropu da se urazumi – u suprotnom će ostati i bez praznika

    Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova pozvala je Evropu da se urazumi i prestane da “sama sebe uništava”, upozorivši da bi, usljed “bezumne podrške Kijevu i odustajanja od kupovine ruskih energenata”, Evropljani mogli da ostanu čak i bez praznika.

    Komentarišući izvještaje o tome da su, zbog političke odluke Brisela i niza evropskih prestonica da se odreknu ruskih energenata i pređu na režim stroge štednje, otkazane praznične manifestacije i tradicionalna praznična rasveta, Zaharova je navela da je u Berlinu “pod znakom pitanja bilo novogodišnje slavlje kod Brandenburške kapije – događaj na otvorenom sa živom muzikom i vatrometom, na koji su dolazili ljudi iz cijele Evrope”.

    – Takođe je objavljeno da se, prvi put u posljednjih nekoliko decenija, zbog mjera štednje koje su donijeli berlinski zakonodavci, u potpunosti odustalo od božićne rasvete na bulevaru Kurfirstendam, jednoj od najvećih ulica u Berlinu – dodala je ona.

    Da li su Nijemci prije samo nekoliko godina mogli da zamisle da će bezumna politika briselskog EU aparata i vodećih evropskih prestonica, usmjerena na podršku kijevskom režimu i odustajanju od pouzdanih ruskih energenata, dovesti decembarske praznike na ivicu kraha? – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Istovremeno, Zaharova je istakla da će se praznici ipak održati isključivo zahvaljujući želji i zajedničkim naporima običnih građana i odgovorne poslovne zajednice, jer bi u suprotnom “njemačka prestonica krajem decembra morala da bude u potpunom mraku”.

    – Za proslavu kod Brandenburške kapije zajedničkim snagama pronađen je i plaćen novi izvođač radova, a za sijalice na Kurfirstendamu novac su prikupljali čak i penzioneri. Za sada izgleda da se skupilo dovoljno – Božić će se proslaviti – dodala je Zaharova. To što je za Božić ipak bilo dovoljno – uliva nadu. Daj Bože da se urazume i prestanu sami sebe da uništavaju – zaključila je ruska diplomata.

  • Makron želi dijalog sa Putinom

    Јelisejska palata će u narednim danima razmotriti mogućnost održavanja pregovora između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, prenijela je agencija France-Presse, pozivajući se na administraciju francuskog lidera.

    – To što u Kremlju javno podržavaju takav korak je pozitivno. U narednim danima ćemo se opredijeliti za optimalan način održavanja pregovora – naveo je predstavnik Јelisejske palate, prenosi agencija.

    Ranije je predsjednik Francuske Emanuel Makron, nakon samita Evropske unije u Briselu, izjavio da je Evropi došlo vrijeme da obnovi dijalog sa Rusijom. On je naglasio da sadašnji format pregovora o Ukrajini, u kojem američki pregovarači razgovaraju sa Rusijom bez učešća Evrope, “nije optimalan”.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je 19. decembra, na konferenciji za novinare nakon razgovora sa šefom egipatske diplomatije Badrom Abdel Atijem, komentarišući Makronove izjave, poručio da je Rusija uvijek otvorena za dijalog.

    On je podsjetio da je ruski predsjednik više puta isticao da je spreman za kontakte, “ali uz razumijevanje da će s druge strane biti pristojni ljudi sa bar elementarnim pravilima ponašanja”.

  • Zelenski: Povući ćemo se, ali samo pod jednim uslovom

    Zelenski: Povući ćemo se, ali samo pod jednim uslovom

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da će ukrajinske oružane snage napustiti Donbas samo pod jedim uslovom.

    Zelenski je naveo da je povlačenje iz Donbasa moguće samo ako Rusija preduzme slične akcije.

    “Ako želite da povučete trupe negde, uvek preduzimate iste, ogledalne korake. Ako se mi povučemo 5 km, oni se povuku 5 km. Mi se povuku 10 km, a oni se povuku 10 km. A onda postoji ova (demilitarizovana) zona. Mogla bi se nazvati slobodnom ekonomskom zonom ili nečim drugim, ako nudi odgovarajuće preferencije. Ali još uvek moramo da doživimo sve to”, rekao je Zelenski.Po njegovom mišljenju, najpoštenija opcija je “da ostanemo tamo gde stojimo”, jer to podrazumeva manje kompromisa za svaku stranu. “U slučaju da se bude razgovaralo o slobodnoj ekonomskoj zoni”, primetio je Zelenski, “partneri Kijeva su upozoreni da ukrajinski narod mora imati reč o tom pitanju.”

    Podsetimo, u prvoj polovini decembra, Zelenski je dozvolio održavanje referenduma o povlačenju trupa iz dela Donbasa koji kontroliše Kijev. Ukrajinski poslanici koje je intervjuisao Politiko izrazili su sumnju da će ukrajinski parlament odobriti predlog o povlačenju trupa.

    Kremlj nije isključio mogućnost povlačenja i ukrajinskih i ruskih trupa iz Donbasa.

    “Ali ruska Nacionalna garda će biti tamo, naša policija će biti tamo, sve što je potrebno za održavanje reda i organizovanje života biće tamo”, objasnio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov. On je naglasio da se prekid vatre može postići tek nakon povlačenja ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa i da će region pre ili kasnije doći pod punu rusku kontrolu.

  • Uspjeh Stevandića u Francuskoj: Proglašen za ličnost nedjelje zbog nastojanja da pomiri Pariz sa Banjalukom

    Uspjeh Stevandića u Francuskoj: Proglašen za ličnost nedjelje zbog nastojanja da pomiri Pariz sa Banjalukom

    Francuski medij “Valer aktuel” proglasio je predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i lidera Ujedinjene Srpske dr Nenada Stevandića za ličnost nedjelje!

    Bez sumnje, ovaj veliki spoljnopolitički uspjeh Stevandić je ostvario zbog nastojanja da popravi narušene političke odnose Pariza i Banjaluke te zbog mijenjanja negativne slike o Srbima u Evropi. Ovako nešto je u bliskoj prošlosti bilo nezamislivo zbog negativnih stereotipa o Srbima i Republici Srpskoj u zapadnim medijima i javnosti.

    Upravo pomirenje Srba i Francuza je ovaj francuski medij istakao u naslov.

    „Biće potrebno još mnogo malih koraka, poput ovoga koji sam upravo načinio, da bi se napravio veliki korak“, citiraju izjavu Stevandića, kao i njegovu opasku da takva politika ima podršku Donalda Trampa.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske boravio je u Parizu prošle sedmice, gdje je, kako se navodi, naišao na odgovorne aktere francuske politike u regionu Balkana, koji je i dalje eksplozivna zona za Zapad, trideset godina nakon Dejtonskih sporazuma koji su okončali rat.

    Nagovještaj promjene kursa, u koji ovaj ORL specijalista, oženjen kardiološkinjom i lider male centrističke stranke koja učestvuje u koalicionoj vlasti sa političkim snagama Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, želi da vjeruje, vidi se kao mogući početak zaokreta u politici Zapada, navodi se u tekstu „Valera“.

    Podsjećamo, Stevandić se prilikom višednevne službene posjete Francuskoj, između ostalog, sastao i sa senatorima zaduženim za odnose prema Zapadnom Balkanu. Iste sedmice u Parizu je boravio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, što uspjeh Stevandića, u vidu ličnosti sedmice, činu još značajnijim.

     

  • Tramp “kopa grob” za Madura

    Tramp “kopa grob” za Madura

    Američki predsjednik Donald Tramp ima za cilj da izoluje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i primora ga da popusti, dok se njegovi saveznici u Moskvi, Pekingu i Havani suočavaju sa pritiskom da se distanciraju od njega.

    Uprkos zrnastom snimku, bilo je jasno da se američki marinci spuštaju konopcem iz helikoptera “Crni jastreb” na palubu tankera za naftu kod obale Venecuele. Zaplijena jednog od sankcionisanih brodova koji su ilegalno prevozili sirovu naftu bila je uvod u drugi čin kampanje Donalda Trampa za svrgavanje Nikolasa Madura, piše The “Telegraph”.

    Za nekoliko dana, američki predsjednik Donald Tramp je objavio potpunu pomorsku blokadu sa ciljem da prekine ekonomsku vezu venecuelanskog predsjednika.

    “Venecuela je potpuno okružena najvećom armadom ikada okupljenom u istoriji Južne Amerike. Ona će samo rasti, a šok za njih će biti neviđen”, rekao je Tramp u utorak.

    Stručnjaci ovaj potez vide kao kreativni proračun da se “izgladnjuje” Madurova vlada, čiji opstanak zavisi od prodaje sirove nafte u inostranstvu, dok se istovremeno primoravaju njegovi saveznici u Moskvi i Pekingu da ga napuste.

    “Bijela kuća je posvećena naporima protiv režima i uklanjanju Madura”, rekao je izvor blizak administraciji.

    To je plan koji stoji iza Trampove blokade i kampanje za koju Bijela kuća očekuje da će lišiti Venecuelu globalnog uticaja.

    Maduro se oslanjao na izvoz venecuelanskih naftnih rezervi kako bi zemlja opstala.

    Venecuela ima više sirove nafte ispod svojih škriljaca nego Saudijska Arabija, Rusija ili SAD, a taj resurs, nazvan “tečno zlato”, čini oko 88 procenata od 24 milijarde dolara venecuelanskog izvoza. Tramp pokušava da to zaustavi od 2019. godine.

    Izolacija režima
    Tokom svog prvog mandata, sankcionisao je venecuelansku državnu naftnu kompaniju PDVSA i prijetio sekundarnim sankcijama protiv svih koji posluju sa njom. Madurova vlada se okrenula tajnoj floti zastarjelih tankera kako bi izbjegla sankcije i nastavila da isporučuje naftu kupcima u Kini, Rusiji i na Kubi.

    “Ono što rade je u suštini pokušaj da presjeku svaki preostali izvor prihoda vladi kako bi je poljuljali i primorali da promjeni režim”, rekao je o Trampovoj taktici Kristofer Sabatini, viši istraživački saradnik za Latinsku Ameriku u Čatam Hausu.

    Sprečavanjem prihoda od nafte, žele da izoluju Madura i izazovu novi nivo nestabilnosti, do tačke u kojoj će biti primoran da podnese ostavku ili da izazove pobunu svojih nezadovoljnih saveznika.

    Odnosi između Vašingtona i Karakasa su na najnižoj tački. SAD i mnogi njihovi saveznici smatraju Madura diktatorom. Ipak, zahvaljujući izvozu nafte iz Venecuele, Maduro je izgradio mrežu lojalnih vojnih zapovednika i međunarodnih saveznika koji ga drže na vlasti.

    Najveći kupac je Kina, koja otpada na oko 80 odsto izvoza. Peking dobija ovu naftu ne kao komercijalni uvoz, već kao otplatu duga za procjenjenih 60 milijardi dolara kredita koje su uložili u venecuelanske naftne projekte.

    Ako se nafta više ne može isporučivati, Maduro prestaje da bude koristan za Kinu i postaje pravni teret, jer Peking traži otplatu duga.

    “Moglo bi doći do tačke u kojoj Kina kaže: Bolje je da se riješimo ove glavobolje i da se riješimo Madura nego da nastavimo bilo kakvu aktivnu podršku”, napominju stručnjaci.

    Peking je ranije pokazao malo saosjećanja u sličnim situacijama. U Africi i Centralnoj Aziji se više puta distancirao od lidera koje više ne smatra pouzdanim partnerima. Za Trampa, blokada je još jedan korak u planu koji su insajderi nazvali “Donroova doktrina”, usmjeren na eliminisanje kineskog uticaja.

    Havana, koja se dugo oslanjala na subvencionisanu venecuelansku naftu, takođe je na meti. Stručnjaci upozoravaju da će blokada biti “katastrofalna za Kubu”, istorijskog neprijatelja SAD, i procjenjuju da će izvoz dramatično pasti.

    “Oni pokušavaju da izgladne vladu, a time zapravo izgladnjuju i narod”, rekli su za “The Telegraph”.

    Rusija je takođe bila ključni pokretač projekata vezanih za naftu za Venecuelu u sjenci. Dok lider Vladimir Putin pokušava da se dodvori Trampu od povratka u Ovalni kabinet, mogao bi da preusmjeri flote tankera, dodatno izolujući Madura.

    Znaci promjene stava Moskve su već vidljivi. Izvještaji krajem novembra sugerisali su da je Rusija počela evakuaciju svojih građana iz regiona.

    Priprema za rat?
    Formiranje armade, najvećeg američkog vojnog prisustva u regionu u posljednjih nekoliko decenija, počelo je nizom udara na brodove za koje je Trampova administracija tvrdila da prevoze ilegalne narkotike u SAD. Mjesecima su američke snage izvodile smrtonosne udare na mala plovila koja su plovila međunarodnim vodama.

    Ovo je navelo mnoge Venecuelance, a i mnoge Amerikance, da povjeruju da se Tramp sprema za rat, što ni sam nije isključio. Blokada, sugerišu izvori, jedna je od blažih vojnih eskalacija o kojima je predsjednik pregovarao sa svojim kabinetom posljednjih nedjelja.

    Visoki vojni zvaničnici su navodno predstavili američkom predsjedniku opcije za vojnu intervenciju u regionu, uključujući kopnene udare. Druge opcije koje Pentagon navodno razmatra uključuju direktne napade na Madurovo lično obezbjeđenje ili operacije zauzimanja naftnih polja zemlje.

    Takođe se nadaju da će same kartele, za koje vojni zvaničnici kažu da su umiješani u šverc fentanila u Sjedinjene Države, okrenuti protiv njihovih vođa tako što će ugušiti način njihovog finansiranja. Za oružane snage Venecuele, prihodi od nafte su lijepak koji drži sistem na okupu. Generali kontrolišu luke, carinu i distribuciju goriva, što vojsku čini glavnim stubom Madurove moći.

    Ista taktika važi i za Madurove navodne veze sa organizovanim kriminalom. Oni se oslanjaju na pristup lukama za pranje novca, a sve to se održava novcem generisanim od prodaje nafte. Tramp se navodno protivi idejama koje bi mogle da dovedu američke vojnike u opasnost ili da se pretvore u neuspjeh.

    “Ova administracija je pokazala da je spremna da upotrebi vojnu silu, ponekad i ishitreno. Svakako je moguće da bi pokrenuli vazdušni napad. Međutim, pokretanje rata protiv Venecuele teško da bi predsjedniku donijelo Nobelovu nagradu za mir”, kažu stručnjaci za “The Telegraph”.

    Ako se protok nafte nastavi, Maduro će ostati na vlasti. Ako se zaustavi, Kina može odlučiti da dug nije vrijedan naplate, a Madurovi finansijski osiromašeni poručnici mogu se okrenuti protiv njega. Vašington računa na činjenicu da režimi ne padaju kada su napadnuti, već kada su napušteni, piše “The Telegraph”, a prenosi “b92”.