Kategorija: Svijet

Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom na Crvenom trgu u Moskvi kako bi ponovo opravdao rat u Ukrajini i optužio NATO za podršku, kako je rekao, “agresivnim akcijama Kijeva”.

Ovogodišnja vojna parada održana je u znatno smanjenom obimu, bez prikaza moderne vojne tehnike, što se prvi put dogodilo poslije gotovo dvije decenije, navodi BBC. Ruske vlasti navele su da je razlog za takvu odluku trenutna bezbjednosna situacija i angažovanje vojne opreme na frontu u Ukrajini.

Putin: Vodimo pravedan rat
Obraćajući se okupljenim vojnicima i stranim zvanicama, Putin je poručio da Rusija vodi “pravedan rat” i da se njene snage bore protiv Ukrajine koju “naoružava i podržava cijeli NATO blok”.

“Veliki podvig generacije pobjednika danas inspiriše vojnike koji izvršavaju ciljeve specijalne vojne operacije”, rekao je Putin, koristeći termin kojim Kremlj opisuje rat u Ukrajini.

Dodao je da ruski vojnici “uprkos svemu nastavljaju da napreduju”.

Pojačane mjere bezbjednosti
Iako na paradi nije bilo tenkova, raketnih sistema i druge moderne vojne tehnike, Crvenim trgom marširale su brojne jedinice ruske vojske uz pojačane mjere bezbjednosti zbog mogućih prijetnji ukrajinskih dronova.

Ruski mediji navode da su pojedine parade širom zemlje potpuno otkazane, dok su druge uključivale uglavnom tehniku iz Drugog svjetskog rata.

Primirje uz međusobne optužbe
Parada je održana u trenutku kada su Rusija i Ukrajina pristale na trodnevno primirje povodom Dana pobjede, nakon inicijative koju je podržao američki predsjednik Donald Tramp.

Ipak, obje strane međusobno se optužuju za brojna kršenja primirja na frontu.

Rat u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a sukob je u međuvremenu prerastao u najveću bezbjednosnu krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Manje stranih lidera nego ranije
Za razliku od prošlogodišnje parade, kojoj su prisustvovali kineski predsjednik Si Đinping i brazilski predsjednik Lula da Silva, ovog puta u Moskvu je stigao manji broj stranih lidera.

Među prisutnima su bili predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Laosa Tontlun Sisulit i malezijski kralj Sultan Ibrahim.

Nakon Putinovog govora ispaljene su počasne artiljerijske salve, dok je vojni orkestar izvodio patriotske kompozicije.

Proevropski konzervativac Peter Mađar trebao bi u subotu službeno trebao položiti zakletvu kao premijer pred mađarskim parlamentom, nešto manje od mjesec dana nakon uvjerljive pobjede na parlamentarnim izborima protiv nacionalista Viktora Orbana.

Obećao “promjenu režima”
Nakon euforije pobjede, u kojoj su Mađari plesali i pjevali na ulicama Budimpešte, očekivanja su velika za čovjeka koji je obećao “promjenu režima” kako bi se okončala korupcija i napadi na slobode koji su obilježili Orbanovu 16-godišnju vladavinu.

Mađarska se takođe suočava s brojnim ekonomskim izazovima, počevši od privrede koja stagnira i pogoršanja javnih usluga, što zahtijeva strukturne reforme koje će potrajati.

Za sada Mađari pokazuju “veliko strpljenje i dobru volju prema novoj vladi”, napominje Andrea Virag, direktorica za strategiju u liberalnom think tanku Republikon.

“Očekivanja su ogromna”
“Ali očekivanja su ogromna i moraju se ispuniti i u kratkom roku”, rekla je za AFP.

Peter Mađar (45) položiće zakletvu na inauguracijskoj sjednici parlamenta, koja počinje u 10 sati po lokalnom vremenu i biće emitovana na velikim ekranima postavljenim oko zgrade, čija golema neogotička silueta dominira Dunavom.

Svjestan da period medenog mjeseca možda neće potrajati, željan je usvojiti reforme kako bi se vratila evropska sredstva zamrznuta zbog kršenja vladavine prava.

Mađarska bi mogla izgubiti 10 milijardi evra iz plana oporavka nakon kovida
To je posebno važno jer se Mađarska suočava s rokom u avgustu, kada bi mogla izgubiti 10 milijardi evra iz plana oporavka nakon kovida.

Prošle sedmice Peter Mađar otputovao je u Brisel, gdje je održao neformalne sastanke s čelnicima EU-a nadajući se da će osigurati isplatu tih sredstava do kraja maja, na što računa kako bi ispunio svoja predizborna obećanja.

Iako ga dočekuje raširenih ruku, Brisel bi ipak mogao pričekati usvajanje konkretnih reformi prije nego što ispuni njegova očekivanja.

Mađar se već obavezao pridružiti Kancelariji evropskog javnog tužioca, boriti se protiv korupcije i osigurati nezavisnost pravosuđa i medija.

Da bi to postigao, ima znatnu slobodu zahvaljujući svojoj dvotrećinskoj većini u parlamentu, gdje je njegova stranka Tisza osvojila 141 od 199 mjesta.

Takođe je zaprijetio izmjenom Ustava kako bi prisilio predsjednika Tamasa Suloka, bliskog saveznika Viktora Orbana, na odlazak ako odbije dati ostavku, te smjenom “svih marioneta koje je Orbanov sistem imenovao na ključne pozicije”, uključujući glavnog tužioca i predsjednika Ustavnog suda, prenosi Glas Slavonije.

Svečanosti povodom njegove inauguracije u subotu, kako unutar tako i izvan Parlamenta, ispunjene su simbolikom, a zastave i muzika odaju počast članstvu Mađarske u EU, njenoj velikoj romskoj manjini i mađarskim manjinama koje žive u susjednim zemljama.

Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih sedmica sve otvorenije insistira na okončanju sukoba sa Iranom, a analitičari smatraju da iza toga stoje tri ključna razloga – rast cijena nafte, strah od globalne ekonomske krize i sve veći uticaj Kine u regionu Bliskog istoka.

Prema analizi agencije “Anadolija”, rat sa Iranom postao je mnogo komplikovaniji i skuplji nego što je administracija u Vašingtonu prvobitno očekivala, dok zatvaranje Ormuskog moreuza prijeti ozbiljnim poremećajima na svjetskom energetskom tržištu.

Ormuski moreuz ključ globalne trgovine

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu jer kroz njega prolazi oko petine ukupne svjetske trgovine naftom. Zbog toga svaki vojni sukob u tom području automatski izaziva rast cijena energenata i zabrinutost na globalnim tržištima.

Analitičari navode da Tramp pokušava izbjeći scenario u kojem bi dugotrajan rat izazvao skok cijena goriva u SAD, što bi moglo imati ozbiljne političke posljedice uoči predsjedničkih izbora.

“Nafta je i dalje centralni dio američke globalne strategije”, izjavio je profesor međunarodnih odnosa Bulent Gokaj za “Anadoliju”. “Kontrola energetskih tokova oduvijek je bila važan element američke hegemonije.”

Kina kao ključni faktor

Jedan od glavnih razloga zbog kojih Vašington želi smirivanje sukoba jeste i Kina, najveći kupac iranske nafte i jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Teherana.

Peking je tokom sukoba pokušavao zadržati neutralnu poziciju, ali je istovremeno nastavio diplomatske kontakte sa Iranom i državama Persijskog zaliva kako bi zaštitio svoje energetske interese.

Američki mediji navode da Tramp želi postići dogovor prije planirane posjete Kini, jer bi nastavak rata dodatno ojačao kineski uticaj u regionu i ugrozio globalne lance snabdijevanja.

Tramp traži izlaz iz sukoba

Iako je američka administracija ranije koristila agresivnu retoriku prema Teheranu, posljednjih dana Tramp sve češće govori o potrebi za “trajnim sporazumom” i mogućem produženju primirja.

Prema pisanju međunarodnih medija, Pakistan trenutno posreduje u pregovorima između Vašingtona i Teherana, a cilj je postizanje privremenog sporazuma kojim bi se otvorio Ormuski moreuz i smanjile tenzije u regionu.

Profesor Ilan Kapur sa Univerziteta Jork smatra da sukob sa Iranom pokazuje koliko su energija i geopolitika i dalje usko povezani.

“Iran predstavlja paradoks moderne energetske politike – istovremeno je meta pritiska, ali i neophodan dio globalnog energetskog sistema”, rekao je Kapur.

Strah od ekonomskih posljedica

Ekonomisti upozoravaju da bi produženi rat mogao izazvati novu globalnu inflaciju i ozbiljne poremećaje na tržištu goriva, transporta i industrije.

Već sada su pojedine aviokompanije počele mijenjati rute zbog nestabilnosti na Bliskom istoku, dok cijene nafte rastu nakon svakog novog sukoba u regionu.

Analitičari zaključuju da Tramp pokušava pronaći balans između vojnog pritiska na Iran i potrebe da stabilizuje tržišta, jer bi dugotrajni sukob mogao nanijeti veliku štetu američkoj ekonomiji i međunarodnom položaju SAD.

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je za pregovore sa svim stranama, uključujući i evropske lidere, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, nakon navoda da se u Evropskoj uniji razmatra mogućnost direktnih razgovora sa Moskvom o okončanju rata u Ukrajini.

Peskov je rekao da je Putin više puta ponovio da je otvoren za dijalog, ali da inicijativa za obnovu kontakata mora doći iz Brisela.

– Putin je spreman pregovarati sa svima. To je više puta ponovio – rekao je Peskov novinarima, komentarišući pisanje „Fajnenšel tajmsa“, prenosi Rojters.

Iz Kremlja poručuju da će Rusija biti spremna da nastavi dijalog onoliko daleko koliko budu spremne evropske zemlje, ali da Moskva neće prva pokretati kontakte zbog ranijih stavova Evropske unije prema Rusiji.

– Ruska strana nije bila inicijator potpunog prekida odnosa sa EU. To su učinili Brisel i pojedine evropske zemlje – naveo je Peskov.

„Fajnenšel tajms“ je objavio da se u vrhu Evropske unije razmatra mogućnost direktnih pregovora sa Putinom zbog sve većeg nezadovoljstva sporim napretkom mirovnog procesa za Ukrajinu.

Prema navodima lista, evropski lideri smatraju da pregovori između SAD, Rusije i Ukrajine donose minimalne rezultate, dok je Evropska unija ostala po strani.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta izjavio je da postoji „potencijal“ za razgovore između Evropske unije i Rusije, uz podršku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Mogući pregovori dolaze u trenutku kada evropski lideri i dalje insistiraju da Rusija mora biti poražena u ratu u Ukrajini, dok Moskva evropske zemlje optužuje da su „sponzori rata“ zbog vojne i finansijske pomoći Kijevu.

Putin je ranije više puta kritikovao evropske države zbog isporuke oružja, pomoći i obavještajnih podataka Ukrajini, dok Rusija odbacuje optužbe Zapada da bi nakon Ukrajine mogla ugroziti i zemlje članice NATO-a.

U filijali banke u njemačkom gradu Zincig, u saveznoj državi Rajni-Platinat, u toku je talačka kriza, a policija je saopštila da se u objektu nalazi više napadača i talaca, među kojima je i vozač transporta novca, prenosi “Bild”.

Policija je navela da je o incidentu obavještena oko devet časova i da su na lice mjesta upućene jake policijske snage, uključujući specijalne jedinice, dok helikopteri nadlijeću grad.

Prema navodima “Bilda” i “Špigela”, vozilo za transport novca jutros, 8. maja, je stiglo ispred filijale banke u centru grada, a nepoznati muškarac je, kako se sumnja, presreo i zaprijetio jednom od zaposlenih prilikom ulaska u banku.

Policija je saopštila da se, prema dosadašnjim informacijama, napadači i najmanje jedan talac nalaze u trezoru banke.

“Trenutno se polazi od pretpostavke da se u banci nalazi više počinilaca i talaca. Jedan od talaca je vozač transporta novca”, rekao je portparol policije, prenosi Tanjug.

Šire područje centra grada je blokirano, a policija je apelovala na građane da izbjegavaju taj dio grada.

Policija nije komentarisala navode koji kruže društvenim mrežama da su pojedini osumnjičeni možda u bjekstvu, uz obrazloženje da se iz taktičkih razloga detalji operacije ne saopštavaju javnosti.

Za sada nije poznato koliko se osoba nalazi među taocima niti da li su napadači naoružani.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da Evropska unija mora ratifikovati trgovinski sporazum sa SAD-om do 4. jula, ili će se suočiti sa „mnogo višim“ carinama, nakon što evropski zvaničnici nisu postigli konačan dogovor o sprovođenju sporazuma.

Tramp je naveo da je o ovom pitanju razgovarao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, te da joj je dao rok do obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti SAD-a.

„Dogovorili smo da ima vremena do rođendana naše države, a u suprotnom će carine odmah porasti na mnogo više nivoe“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Ovogodišnji Dan nezavisnosti SAD-a, koji se obilježava 4. jula, označava 250 godina od proglašenja nezavisnosti američkih kolonija od britanske vlasti.

Fon der Lajen je u četvrtak izjavila da je Evropska unija ostvarila „dobar napredak“ prema ratifikaciji sporazuma početkom jula.

„Ostajemo potpuno posvećeni njegovoj provedbi, s obje strane“, poručila je na mreži X.

Evropska unija i SAD postigli su sporazum prošlog jula, kojim su carine na većinu evropske robe postavljene na 15 odsto. Ipak, Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog sporog provođenja dogovora.

Situaciju je dodatno zakomplikovala odluka Vrhovnog suda SAD-a iz februara, kojom je zaključeno da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja prilikom uvođenja širokog spektra carina, uključujući i one prema Evropskoj uniji.

Nakon toga, američka administracija uvela je privremenu carinu od 10 odsto dok pokušava pronaći trajnije načine za reorganizaciju trgovinske politike.

Presuda, međutim, nije uticala na sektorske carine poput onih na automobile, koje su prema sporazumu s EU smanjene na 15 odsto.

Kako sporazum još čeka potvrdu država članica Evropske unije, Tramp je prošle sedmice zaprijetio povećanjem carina na evropske automobile i kamione na 25 odsto, optužujući EU da ne poštuje svoj dio dogovora.

Kipar, koji trenutno predsjedava Vijećem Evropske unije, saopštio je da želi zadržati „pozitivan zamah“ u razgovorima s evropskim parlamentarcima zakazanim za 19. maj.

Tramp je ponovo kritikovao Evropsku uniju na Truth Socialu, ističući da već dugo čeka da EU ispuni obaveze iz, kako je naveo, „istorijskog trgovinskog sporazuma“ dogovorenog u Turnberiju u Škotskoj.

„Obećano je da će EU ispuniti svoj dio sporazuma i, prema dogovoru, smanjiti svoje carine na nulu“, poručio je Tramp.

Evropski parlament je krajem marta dao uslovnu saglasnost za sporazum o carinama sa Trampovom administracijom, ali su evropski zastupnici zatražili dodatne zaštitne mehanizme prije konačne primjene dogovora.

Problemi prevoznika iz BiH na granicama Evropske unije sve su veći, a najviše ih pogađaju ograničen boravak u Šengen zoni i višesatna zadržavanja na prelazima.

Nakon današnjeg sastanka nadležnih institucija i predstavnika transportnog sektora u Sarajevu, najavljena su i moguća rješenja od posebnog viznog režima za vozače do popunjavanja nedostatka carinika na granicama.

Prevoznici poručuju da su konkretni potezi neophodni što prije, jer svaki novi zastoj znači i dodatne gubitke za domaći transportni sektor.

Olakšati boravak prevoznicima u Šengen zoni, ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove transporta, glavni su zahtjevi prevoznika u BiH.

Nakon razgovora Borjane Krišto i Andreja Plenkovića, najavljena je mogućnost posebnog viznog režima za profesionalne vozače iz BiH kroz izmjene hrvatskog Zakona o strancima. To bi vozačima omogućilo duže zadržavanje i rad u zemljama Evropske unije.

Kada će to zaživjeti još nije poznato, ali bi vozači na taj način dobili vize na godinu dana.

– Jedan od zaključaka ove radne grupe je zahtjev, koji još uvijek stoji da se zvanično sastanemo sa Vladom Republike Hrvatske o ovoj temi naravno ne mora biti cijela vlada dovoljno je da tu bude ministar MUP-a i da budu radne grupe koje mogu konkretno adresirati probleme i rješenja koja se već naziru”, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH i dodao:

– Jedan od zaključaka je a to ću tražiti od Vijeća ministara budžetiranje i popunjavanje već postojeće sistematizacije radnih mjesta pravilnika unutar UIO, suštinski fali carinika i to se svi slažu čak i ovi iz privatnog sektora koji s njima rade, fali ih.

Iz Konzorcijuma logistika, poručuju da Brisel neće mijenjati stav po pitanju boravka vozača u Šengen zoni, zbog čega se rješenje traži kroz dogovore sa zemljama regiona. Hrvatska je pokrenula inicijativu za otvaranje podružnica za prevoznike iz BiH, ali upozoravaju da je to složen proces jer BiH nije članica Evropske unije.

– Želimo prisustvovati tom sastanku na kojem će se odlučivati o tome da se obrazloži na pravi način kako bi te područnice funkcionisale s obzirom da je to članica EU a BiH nije zato što područnicu formirati u drugoj državi je zaista komplikovano jer nismo članice EU – kaže Zijad Šarić, predstavnik Konzorcijum Logistika BiH, prenosi ATV.

– Određeni špediteri na graničnim prelazima nemaju dovoljno garancije uzimaju predmete a nemaju garancije da pokriju to i to je jedan od vidova zastoja tako da ćemo se zaštititi takvih špeditera i da od svojih uvoznika tražimo da biraju špeditere koje će do tog momenta raditi uvozno carinjenje – dodaje Šarić.

Prevoznici traže i hitno stavljanje u punu funkciju granični prelaza Gradiška, gdje su zadržavanja teretnih vozila svakodnevna. Upozoravaju da duga čekanja i problemi na granicama prave ogromne troškove i dodatno ugrožavaju transportni sektor u BiH.