Kategorija: Svijet

Rusija je spremna da osigura da neće biti vazdušnih udara na dan izbora u Ukrajini, ako Kijev napokon odluči da ih održi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin u intervjuu za TASS.

“Naravno, izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina ostaju aktuelne. Ali, kao što sam napomenuo, još nema razgovora o organizovanju stvarnog glasanja u Ukrajini”, rekao je Galuzin.

On je skrenuo pažnju na iskustvo Rusije, kada su martu 2024. godine održani predsjednički izbori. Biračka mjesta su – čak i uz vojne operacije – otvorena u neposrednoj blizini zone borbenih dejstava.

“Kijev je pokušao na sve moguće načine da poremeti izborni proces u regionima pogođenim borbenim dejstvima, ne ustručavajući se od pribegavanja terorističkim metodama i sabotaži. Međutim, pokazalo se da nije uspio da postigne svoj cilj”, podsjetio je on.

Galuzin je naglasio da Rusija “neće da se spusti na nivo prakse Kijeva” i da će dozvoliti narodu Ukrajine da u potpunosti ostvari svoja ustavno zagarantovana izborna prava i samostalno odredi budući razvoj svoje zemlje.

“Razumije se, ako kijevski režim konačno odluči da napravi ovaj demokratski korak”, dodao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin istakao da je Moskva spremna da razmotri obustavljanje vazdušnih udara duboko u Ukrajini na dan izbora i napomenuo da 5-10 miliona Ukrajinaca koji žive u Rusiji treba da imaju pravo glasa.

Rusija zaoštrila stav nakon napada na Putinovu rezidenciju
Moskva je zaista pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju, rekao je Galuzin.

“Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara”, istakao je ruski zvaničnik.

Kako je istakao, napad je odbijen, a mnoge zemlje su ga osudile.

“Naši partneri su još jednom iz prve ruke videli terorističku prirodu hunte Zelenskog. Svi su vidjeli snimak u Moskvi kako naša vojska predaje Amerikancima kontrolora leta sa jedne od oborenih ukrajinskih bespilotnih letelica usmjerenih ka rezidenciji ruskog predsjednika”, dodao je.

Prema njegovim riječima, čak i oni koji sponzorišu kijevski režim donijeli su odgovarajuće zaključke i procene.

“Naš odgovor, kao što znate, nije dugo čekao – vojni objekti u zapadnoj Ukrajini pretrpjeli su ozbiljnu štetu”, podsjetio je zamjenik ministra.

Šta se desilo sa pregovorima u Istanbulu
Kijev nije odgovorio na ruski predlog o uspostavljanju bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre, izjavio je Galuzin.

“Kijev je ostavio bez odgovora naše prijedloge za poboljšanje efikasnosti pregovaračkog procesa stvaranjem bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre i radnih grupa za rješavanje vojnih, političkih i humanitarnih pitanja. Takođe nije bilo jasnog odgovora na našu spremnost da podignemo nivo šefova delegacija”, rekao je on.

“Kao što se sjećate, tamo su 2025. godine održane tri runde konsultacija: u maju, junu i julu. U međuvremenu, prošlog novembra, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova javno je objavilo jednostrani prekid istanbulskih pregovora, navodno zbog nedostatka ‘opipljivog napretka’. To djeluje, u najmanju ruku, čudno”, zaključio je zamjenik ministra.

Prema njegovim riječima, ideja o uvođenju spoljne uprave Ukrajinom pod pokroviteljstvom UN nakon završetka Specijalne vojne operacije jedna je od mogućih opcija za rješavanje sukoba.

“U martu 2025. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je, u slučaju Ukrajine, uspostavljanje spoljne administracije pod pokroviteljstvom UN jedna od mogućih opcija. Slični presedani su se dogodili u okviru mirovnih aktivnosti svjetske organizacije. Generalno, Rusija je spremna da razgovara sa Sjedinjenim Državama, evropskim i drugim zemljama o mogućnosti uvođenja privremene spoljne administracije u Kijevu”, istakao je Galuzin.

Zamjenik ministra spoljnih poslova smatra da će takav korak “omogućiti demokratske izbore u Ukrajini i uspostavljanje održive vlade sa kojom se može potpisati punopravni mirovni sporazum i legitimni dokumenti o budućoj međudržavnoj saradnji”, prenosi “RT Balkan”.

Marko Rubio, američki državni sektretar, koji je predvodio američku delegaciju na Minhenskom sigurnosnom forumu, održao je u subotu dugo očekivani govor, kako bi se konačno utvrdilo kakav je odnos Amerike prema Evropi, posebno nakon krize oko Grenlanda i tenzija oko uvođenja američkih carina.

U govoru je, s jedne strane pokušao da popravi štetu američko evropskim odnosima nakon prošlogodišnjeg omalovažavajućeg i uvredljivog obraćanja Džej Di Vensa, američkog potpredsjednika, ali i da potvrdi agendu Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i pozove Evropu da joj se pridruži.

Podsjećanja radi, Vens je prošle godine s iste govornice poručio Evropi da guše slobodu izražavanja i da predvode kulturu sprečavanja drugačijih mišljenja, dajući istovremeno podršku strankama krajnje desnice, posebno Alternativi za Njemačku, stranci čiji pojedini visoki funkcioneri ne kriju simpatije prema nacizmu.

Rubio je poručio da Amerika brine za Evropu, i dodao da je Amerika dijete Evrope, podsjetivši ne samo na zajedničku istoriju, nego i na kulturno i istorijsko naslijeđe. Kao odan rimokatolik, Rubio je podsjetio i na hrišćanske veze, što je u skladu s konzervativno republikanskim političkim odnosom, ne samo kad je Tramp u pitanju nego generalno Republikanska stranka. Rubio, koji je porijeklom s Kube, podsjetio je i na lične veze s Evropom, naglasivši da su njegovi preci u Ameriku došli iz Španije i Italije.

Suštinska poruka ista kao kod Vensa
Međutim, u svojoj suštini, Rubijev govor se nije puno razlikovao od Vensovog, osim po ljubaznošću i poštovanju prema Evropi. Oba govora su prenijela Trampovu viziju svijeta – ekonomija temeljena na fosilnim gorivima, ukidanje politika koje ciljaju na sprečavanje klimatskih promjena, čvršća nacionalna homogenizacija i suverenizam, nepovjerenje prema međunarodnim institucijama poput EU, ukidanje globalizacije i vraćanje na nacionalnu politiku, uz saveze koji treba da je ojačaju, a ne zamijene liberalizmom ili ukidanjem nacionalnih granica.

“Pridružite se – ili idemo sami”
Ključna poruka koju je iznio Rubio je da će Amerika voditi upravo ovakvu politiku, i da bi željela da joj se Evropa pridruži, ali ako Evropa to ne želi, Amerika će je provesti sama.

Imajući u vidu da je Evropa potpuno ovisna o američkom bezbjednosnom kišobranu i da nema zamjenu za američku tehnološku superiornost, Evropa će teško moći ignoristati ovu ljubaznu, ali prilično direktnu poruku.

Čini se da će Evropa pokušati naći balans između onoga što mora prihvatiti i onoga što može kreirati sama.

Merc kao okvir mogućeg evropskog odgovora
Iako je Fridrih Merc, njemački kancelar, svoj govor održao dan ranije, čini se da se njegova poruka može primijeniti i kao evropski odgovor na ovu američku ponudu. Merc je rekao da će EU težiti čvršćem međusobnom povezivanju zemalja članica, nastavku klimatske politike, ali uz naglašavanje potrebe industrije i očuvanja životnog standarda i radnih mjesta, ali i pokušajem održavanja u životu liberalnog svjetskog poretka s onim zemljama koje budu željele da ga s Evropom dalje grade. Merc je osudio napad Rusije na Ukrajinu, Rubio ovaj rat gotovo da nije ni spomenuo. Iz odgovora na pitanje da se izjasni o mogućnostima za postizanje mira, koje mu je postavio Volfgang Išinger, direktor Foruma u kratkoj razmjeni nakon govora, može se zaključiti kakav odnos Trampova administracija ima prema ovom ratu – to je sukob između dva bijela, hrišćanska naroda, što je tragedija koju bi trebalo zaustaviti na način da oba naroda budu zadovoljna, a onda njegovati međusobne odnose zasnovane na Trampovoj viziji svijeta.

Proširenje EU i američka preferencija bilateralizma
Zanimljivo je i da je Merc nakon svog govora, na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, prakrično po prvi put direktno i eksplicitno podržao širenje EU na zapadni Balkan, ali je, slično kao i njegov prethodnik Olaf Šolc, indirektno to pitanje povezao s reformom odlučivanja o spoljnoj politici unutar EU. Rubio se, očekivano, nije bavio proširenjem EU, jer Trampova administracija pokazuje preferenciju za bilateralne odnose sa suverenim državama, umjesto oslanjanja na nadnacionalne strukture poput EU.

Republikanski senator Sjedinjenih Država Rodžer Viker izjavio je u subotu da se očekuje da će Vašington u roku od dve nedelje krenuti sa usvajanjem zakona o sankcijama usmerenim na ruski naftni sektor.

Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Viker je rekao: „Moći ćemo da glasamo o sankcijama za dve nedelje“, dodajući da je „ono što Ukrajini zaista potrebno jeste da Rusija ostane bez nafte“, prenosi Baha.

Tvrdio je da bi „značajne, ozbiljne sankcije proizvođačima nafte“, uključujući „osam rafinerija širom sveta od kojih Rusija zavisi“, mogle doneti „značajnu promenu u pregovorima“.

Viker je rekao da bi predloženi zakon o sankcijama mogao postati „prekretnica“ u naporima da se izvrši pritisak na Moskvu, dodajući da podrška američke javnosti Ukrajini raste, uključujući i među republikanskim glasačima.

Sjedinjene Američke Države pojačale su ove sedmice pritisak na Iran, odredivši rok od mjesec dana za postizanje dogovora i najavivši slanje drugog nosača aviona u Perzijski zaliv.

Iran i SAD održali su indirektne pregovore u Omanu 6. februara i najavili novi krug pregovora iduće sedmice u Ženevi. Oman će ponovo biti posrednik.

Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u junu prošle godine, a održani su nakon što je Tramp u januaru odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih protesta u toj zemlji.

Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran zatražio da ih se premjesti u Oman.

Protesti i pritisak na Iran
Protesti u Iranu izbili su zbog teške ekonomske krize, ali ubrzo su prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri sedmice. Ubijene su hiljade ljudi, a desetine hiljada su uhapšeni.

Tramp je ove sedmice rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni “u roku od mjesec dana”. U protivnom je zaprijetio “vrlo traumatičnim” posljedicama.

“Razgovaraću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli”, dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora preći na “drugu fazu”, koja bi bila “vrlo teška” za Irance.

Ponovo je podsjetio na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u junu prošle godine.

U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da “se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi”.

Netanjahuov skepticizam
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Tramp stvara uslove za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.

“Izrazio sam (Donaldu Trampu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvaliteta bilo kakvog dogovora s Iranom”, rekao je Netanjahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući. “Rekao sam da bi dogovor, ako se zaista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni za Izrael”, dodao je.

Netanjahu je dodao:

“Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim grupama”, poput libanskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta, istakao je izraelski premijer.

Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svojem nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svojem moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.

“Mislim da uslovi koje Tramp stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora”, rekao je Netanjahu.

Pripreme za dužu operaciju
Američka vojska priprema se za mogućnost dužeg, višesedmičnog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su dvojica američkih zvaničnika za “Reuters” koji su željeli ostati neimenovani.

Portparolka Bijele kuće, Ana Keli, rekla je: “Predsjednik Tramp ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovi onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost.”

Pentagon nije želio ništa komentarisati.

Prošlogodišnja američka operacija “Ponoćni čekić” bila je jednokratni napad na iranska nuklearna postrojenja “nevidljivim” bombarderima koji su doletjeli iz SAD-a. Iran je odgovorio jako ograničenim napadom na američku bazu u Kataru, uz prethodnu najavu.

Planiranje je ovaj put složenije, rekli su zvaničnici.

U dužoj operaciji, američka vojska mogla bi gađati iranske državne i sigurnosne lokacije, a ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je neimenovani zvaničnik, ne ulazeći u pojedinosti. SAD očekuje da će Iran uzvratiti i da će to trajati neko vrijeme.

Rizici za američke snage u tom bi slučaju bili daleko veći jer Iran ima snažan raketni arsenal.

Iranska odmazda povećava i rizik od regionalnog sukoba.

Iran je zaprijetio da će, napadne li ga SAD, uzvratiti napadima na američke baze u regiji.

SAD ima baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

Ultimatum ili pregovori?
Ros Harison, istraživač na Institutu za Bliski istok, ocijenio je za “France Presse” da ga pregovori više podsjećaju na američki “ultimatum” Iranu nego na “stvarne pregovore”.

Učestvovanjem u njima, Iran nastoji “dobiti na vremenu kako bi mogao obnoviti svoj raketni program”, rekao je.

“Izrael gura Trampa prema većoj agresivnosti, ali Saudijska Arabija, Egipat, Turska, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati” pokušavaju ga usmjeriti “prema istinskom diplomatskom putu”, dodao je Harison, a prenosi “Index”.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Evropa „odlučila da zarati sa Rusijom do 2030. godine“ i da su pripreme za taj sukob već u toku u pojedinim evropskim zemljama. On je naveo da se, prema njegovim riječima, vojna spremnost podiže širom kontinenta, izuzev u Mađarskoj.

„Ne da to želi, da bi mogla ili da planira – odlučila je“, rekao je Orban, ističući da devet evropskih zemalja već ima obaveznu vojnu službu, a da u nekima ona obuhvata i žene. Dodao je da se stanovništvu šalju uputstva za postupanje u slučaju rata, da su vojni rashodi naglo porasli i da su potpisani sporazumi o slanju trupa u Ukrajinu.

Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je ranije da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO na ravnopravnoj osnovi, pod uslovom da Zapad odustane od, kako je navedeno, militarizacije kontinenta.

Orban je poručio i da Mađarska nikada neće dozvoliti da joj bude oduzeto pravo veta u Evropskoj uniji. Naglasio je da nezavisan stav treba čuvati „kao zjenicu oka“ i da Brisel vrši svakodnevni pritisak, dok opoziciona stranka Tisa zagovara uključivanje Mađarske u zajedničku evropsku spoljnu politiku.

„To se ne može dogoditi. Nikada nećemo odustati od prava veta“, rekao je Orban u govoru o godišnjim rezultatima.

Prema pisanju Politico, Evropska unija radi na planu u pet koraka kako bi Ukrajini omogućila djelimično članstvo već naredne godine. Da bi se to ostvarilo, Unija bi, kako se navodi, morala da pronađe način da zaobiđe veto Mađarske.

ridrih Merc, njemački savezni kancelar, je na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, da li zemlje zapadnog Balkana vidi u Evropskoj uniji, odgovorio potvrdno.

Ovo je prva direktna jasna izjava njemačkog kancelara u pružanju podrške evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana.

“Obećali smo mnogim zemljama, posebno u vašem regionu, da će postati članice Evropske unije. U decembru smo imali sastanak sa ostalim državama članicama EU i Evropskim savjetom u Briselu. Sve više osjećam nelagodu zbog našeg pristupa prema vašim zemljama i smatram da moramo ponovo otvoriti novu strategiju kako da vas približimo Evropskoj uniji. Ne želim da vas izgubimo. Vi ste dio kontinenta i potencijalno dio Evropske unije”, rekao je Merc.

Merc je rekao da jedna od 27 članica Evropske unije pravi probleme jer se odluke o otvaranju poglavlja donose jednoglasno, ali da vjeruje da će se u aprilu i to pitanje riješiti.

Iako to nije spomenuo, zemlja na koju je mislio je Mađarska, a pomenuo je april jer se tada u Mađarskoj održavaju izbori.

Evropska unija planira da u naredne sporazume o pristupanju ugradi strože mehanizme zaštite koji bi sankcionisali svako nazadovanje novih članica u oblasti vladavine prava, a prvi takav model trebalo bi da bude primijenjen na pristupni ugovor Crne Gore, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Govoreći na konferenciji o proširenju EU u Talin, u Estonija, Kos je istakla da je potrebna otvorena rasprava o tome kako politiku proširenja prilagoditi današnjim geopolitičkim okolnostima, koje se značajno razlikuju od perioda velikih proširenja 2004. i 2007. godine.

Kao prvi ključni princip navela je da „nema prečica u reformama“, naglašavajući da su borba protiv korupcije i izgradnja demokratskih institucija temelj svakog pristupanja. Prema njenim riječima, punopravno članstvo ne može doći nauštrb tih osnovnih reformi.

Drugi element, kako je navela, podrazumijeva „bez trojanskih konja“, odnosno zaštitu Unije od nazadovanja novih članica. „Potrebne su zaštitne mjere koje obezbjeđuju da se nova pravila poštuju i pet, deset ili dvadeset godina nakon ulaska“, rekla je Kos, dodajući da bez jasnih garancija EU rizikuje gubitak podrške javnosti za dalje proširenje.

Zbog toga je predložila da naredni pristupni ugovori sadrže snažnije mehanizme protiv kršenja obaveza preuzetih tokom pregovora. Posebno je istakla da bi Crna Gora, koja planira da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, mogla biti prva zemlja obuhvaćena novim modelom.

„Ako nove članice poštuju pravila, te mjere neće ni osjetiti. Ali ako dođe do nazadovanja u vladavini prava, zaštitni mehanizmi moraju snažno djelovati“, poručila je Kos, dodajući da će Komisija prijedlog uputiti Savjetu EU.

Treći prioritet, prema njenim riječima, jeste priprema same Unije za prijem novih članica, kroz procjene uticaja proširenja kako bi EU sa više od 30 država ostala efikasna i funkcionalna. Četvrti element podrazumijeva nagrađivanje zemalja koje sprovode reforme bržom integracijom u evropske politike, poput pristupa platnom sistemu SEPA i zoni bez rominga.

Kao petu tačku Kos je navela potrebu za pravednim i održivim mirom u Ukrajina, ističući da će njena integracija u EU, uz eventualne bezbjednosne garancije, otvoriti nova politička pitanja i zahtijevati prilagođene modele pristupanja.

Zaključila je da je rasprava o budućnosti proširenja već u toku, ali da osnovni princip ostaje nepromijenjen – puno članstvo moguće je tek nakon potpunih i dosljednih reformi.

(europeanwesternbalkans)