VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Francuska će u septembru priznati palestinsku državu – SAD: Nepromišljena odluka

    Francuska će u septembru priznati palestinsku državu – SAD: Nepromišljena odluka

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je juče da je Vašington odbacio plan francuskoga predsjednika Emanuela Makrona o priznavanju palestinske države, nazvavši Makronov naum “nepromišljenom odlukom”.

    “Ova nepromišljena odluka samo služi propagandi Hamasa i unazađuje mir”, napisao je Rubio u objavi na društvenoj mreži X.

    Ambasador Vašingtona u Izraelu, Majk Hakabi, rekao je u junu kako ne misli da nezavisna palestinska država ostaje cilj američke vanjske politike.

    Priznanje palestinske države

    Francuska će priznati palestinsku državu na Opštoj skupštini UN-a u septembru u Njujorku, najavio je juče francuski predsjednik Emanuel Makron na društvenim mrežama, što je izazvalo žestoku kritiku Izraela i zadovoljstvo kod Palestinaca.

    “Vjerni svojoj istorijskoj predanosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Službenu objavu imaću na Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru”, napisao je francuski šef države na X-u i Instagramu.

    Do danas su najmanje 142 države priznale palestinsku državu, prema podacima AFP-a. Sjedinjene Države i Izrael odlučno se protive takvom projektu.

    “Hitna potreba danas je okončanje rata u Gazi i spašavanje civilnog stanovništva”, naglasio je francuski predsjednik na X-u.

    U tom kontekstu, “moramo konačno izgraditi palestinsku državu, osigurati njenu održivost i osigurati da prihvatanjem njene demilitarizacije i potpunim priznavanjem Izraela doprinese sigurnosti svih na Bliskom istoku”, dodao je Makron, prenosi “Index”.

     

  • Rusija raspoređuje dodatnu opremu na granici

    Rusija raspoređuje dodatnu opremu na granici

    Rusija je rasporedila dodatnu opremu za elektronsko ratovanje blizu granice sa Estonijom, saopštio je estonski ministar unutrašnjih poslova Igor Taro, prenosi “Bloomberg”.

    Sistemi, postavljeni u blizini ruskog grada Kingisepa – oko 20 kilometara od istočne granice Estonije – namijenjeni su ometanju komunikacija, narušavanju radarskih sistema i kontroli elektromagnetnog spektra.

    Taro je rekao da je estonska služba za unutrašnju bezbjednost kontaktirala rusku vojsku povodom ove raspoređenosti.

    Moskva je odavno optuživana za ometanje GPS signala u baltičkom regionu, ali je 2024. godine zabilježen nagli porast takvih incidenata, posebno nad Baltičkim morem. Finska, Poljska i zvaničnici NATO-a izrazili su zabrinutost zbog pojačane ruske aktivnosti u ometanju signala.

    Estonija, članica NATO-a koja graniči sa Rusijom, sve više je zabrinuta zbog vojne posture Rusije. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski više puta je upozoravao da nekontrolisana ruska agresija u Ukrajini može na kraju da se prelije i na teritorije NATO-a.

    14. jula, portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je evropske obalske države za vođenje “agresivne politike” i poručio da će Rusija “čvrsto braniti” svoje interese u regionu.

    Njegove izjave uslijedile su nakon što je Estonija početkom mjeseca izvela testiranje gađanja uživo HIMARS sistema koje je isporučila SAD, što je Moskva protumačila kao provokaciju.

    Zapadne obavještajne agencije upozorile su da Rusija može predstavljati direktnu vojnu prijetnju saveznicima NATO-a u narednih pet godina, prenosi “b92”.

  • Tajland ili Kambodža: Čija vojska je spremnija za rat?

    Tajland ili Kambodža: Čija vojska je spremnija za rat?

    Dok sukobi između Tajlanda i Kambodže duž sporne granice eskaliraju, pažnja javnosti i analitičara sve više se usmjerava ka vojnom balansu snaga između dvije zemlje.

     

    Prema dostupnim podacima, Tajland ima višestruku prednost – kako u ljudstvu, tako i u naoružanju – što ga čini znatno nadmoćnijim u odnosu na svog istočnog susjeda.

    Tri puta brojnija vojska

    Tajlandske oružane snage broje oko 361.000 aktivnih pripadnika, raspoređenih u sve grane vojske, što je tri puta više od brojnog stanja kambodžanske vojske.

    Osim kvantitativne, Tajland ima i kvalitativnu prednost, naročito u oblasti vazduhoplovstva i artiljerije.

    Savremeno vazduhoplovstvo i međunarodna podrška

    Prema godišnjem izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije (Military Balance 2025), tajlandsko ratno vazduhoplovstvo spada među najbolje opremljene i obučene u Jugoistočnoj Aziji. Ova prednost je djelimično rezultat dugogodišnje američke vojne podrške, budući da SAD smatraju Tajland važnim nenato saveznikom.

    Tajland posjeduje najmanje 11 savremenih švedskih Gripen borbenih aviona, kao i desetine starijih američkih F-16 i F-5 letjelica. S druge strane, Kambodža praktično nema operativno borbeno vazduhoplovstvo, što predstavlja značajan strateški nedostatak.

    Tenkovske i artiljerijske jedinice

    Na kopnu, Tajland raspolaže desetinama savremenih borbenih tenkova, uključujući 60 kineskih VT-4 modela, kao i stotinama starijih američkih tenkova. Kambodža, prema istom izvještaju, ima oko 200 zastarjelih tenkova kineske i sovjetske proizvodnje.

    U domenu artiljerije, razlika je još veća: tajlandska vojska ima preko 600 artiljerijskih oruđa, uključujući najmanje 56 moćnih topova kalibra 155 mm, dok Kambodža posjeduje svega desetak topova tog kalibra, uz oko 400 manjih vučenih oruđa.

    Helikopteri i transportne sposobnosti

    U vazdušnoj podršci kopnenim jedinicama, Tajland takođe ima prednost. Njegove snage raspolažu američkim borbenim helikopterima tipa Cobra, kao i sa 18 transportnih helikoptera Black Hawk. Kambodža ima samo nekoliko desetina starih sovjetskih i kineskih transportnih helikoptera, bez borbenih modela.

    Iskustvo kroz međunarodne vojne vježbe

    Tajlandske oružane snage redovno učestvuju u međunarodnim vojnim vežbama, među kojima je najpoznatija Cobra Gold, koju Tajland zajedno organizuje sa Američkom Indo-pacifičkom komandom još od 1982. godine. Danas se smatra najdugovječnijom međunarodnom vojnom vježbom na svijetu, sa desetinama partnerskih zemalja koje učestvuju.

  • Putin: Suverenitet Rusije i tradicionalne vrijednosti moraju biti čvrsto zaštićeni

    Putin: Suverenitet Rusije i tradicionalne vrijednosti moraju biti čvrsto zaštićeni

    Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, izjavio je da je neophodno odlučno sprječavati sve pokušaje spoljnog miješanja u unutrašnje stvari zemlje, kao i zaštititi njen suverenitet i tradicionalne vrijednosti.

    – Neophodno je oštro zaustavljati informacione diverzije i provokacije, kao i bilo kakve pokušaje miješanja u naše unutrašnje stvari. Suverenitet Rusije, tradicionalne vrijednosti, međunacionalni mir i sloga u društvu moraju biti pouzdano zaštićeni – poručio je ruski predsjednik u čestitki povodom Dana saradnika istražnih organa Ruske Federacije.

    U obraćanju je naglasio i sledeće:

    Potrebna je efikasna koordinacija sa drugim službama i institucijama, u skladu sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima;

    Treba brzo otkrivati finansijske i složene šeme prevara, naročito one koje su usmjerene protiv starijih građana i porodica učesnika Specijalne vojne operacije;

    Istražitelji hrabro ispunjavaju zadatke u zoni SVO;

    Svojim radom doprinose zaštiti prava građana i jačanju pravne države.

    Putin je na kraju čestitao praznik pripadnicima istražnih organa, poželjevši im uspjeh u službi, zdravlje i blagostanje njihovim porodicama.

  • Predsjednik Kine upozorio EU: Donesite ispravne strateške odluke na samitu u Pekingu

    Predsjednik Kine upozorio EU: Donesite ispravne strateške odluke na samitu u Pekingu

    Kineski predsjednik Si Đinping upozorio je danas visoke zvaničnike Evropske unije da “donesu ispravne strateške odluke”, tokom samita u Pekingu, dok su najviše evropski zvaničnici izložili ključne stavove EU na samitu sa kineskim liderima, naglašavajući potrebu za rebalansom bilateralnih odnosa i rješavanjem nekoliko spornijih pitanja.

    Samit, koji je počeo danas i kojem prisustvuju i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta, održava se povodom 50 godina diplomatskih odnosa Kine i EU, a na dnevnom redu je niz pitanja – od trgovinskih nesuglasica do rata u Ukrajini.

    Si je istakao da je međunarodna situacija sve ozbiljnija i složenija, naglašavajući potrebu za jačanjem komunikacije, unapređenjem međusobnog poverenja i produbljivanjem saradnje između Kine i EU, preneo je Rojters.

    – Kineski i evropski lideri trebalo bi da donesu ispravne strateške odluke koje ispunjavaju očekivanja naroda – rekao je Si.

    Fon der Lajen i Kosta izložili su ključne stavove EU tokom samita sa kineskim liderima, naglašavajući potrebu za rebalansom bilateralnih odnosa i rješavanjem nekoliko spornijih pitanja.

    Ona je rekla da je “rebalansiranje bilateralnih odnosa neophodno”, napominjući da su trgovinske neravnoteže i rastuće inflacije postale ozbiljan izazov.

    – Dostigli smo tačku inflacije – rekla je ona, upozoravajući na ekonomske pritiske koji utiču na obe strane.

    Takođe, istakla je važnost iznalaženja pravnih rješenja koja će smanjiti napetosti i nesuglasice, a koje su se produbljivale kako je saradnja između EU i Kine napredovala.

    – Kako se naša saradnja produbljivala, tako su se produbljivale i neravnoteže – rekla je Fon der Lajen.

    Ona je naglasila da su odnosi između Kine i EU “jedni od najvažnijih i najznačajnijih u svijetu”, pozivajući na konstruktivnu saradnju koja se neće naći u sjenci trgovinskih nesuglasica ili nesporazuma.

    Košta je istakao da EU od Kine očekuje konkretan napredak u vezi sa trgovinom i ekonomijom, ističući ključnu potrebu za postizanjem obostrano korisnih rešenja.

    Takođe je pozvao Kinu da iskoristi svoj uticaj na Rusiju kako bi zaustavila rat protiv Ukrajine, ukazujući na važnost poštovanja Povelje UN i međunarodnih prava.

  • Tramp: EU plaća oružje za Ukrajinu, SAD uvodi carine svima osim partnerima

    Tramp: EU plaća oružje za Ukrajinu, SAD uvodi carine svima osim partnerima

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će većina američkog oružja poslatog u Evropu biti preusmjerena u Ukrajinu, a da će Evropska unija platiti njegovu punu cijenu. Prema njegovim riječima, postignut je dogovor sa EU, a sredstva će biti utrošena unutar SAD, kod američkih odbrambenih kompanija.

    „Trebalo je da takvi uslovi budu na snazi prije tri godine“, rekao je Tramp na konferenciji u Vašingtonu posvećenoj razvoju vještačke inteligencije.

    On je podsjetio da je Vašington odlučio da nastavi transfer oružja i vojne opreme Kijevu ukoliko Evropa preuzme finansijski teret. Prema njegovim najavama, NATO će koordinisati taj proces.

    Istovremeno, Tramp je poručio da će SAD uvesti uvozne carine od oko 100 odsto za Rusiju i njene trgovinske partnere ukoliko ne bude postignut dogovor s Moskvom u vezi sa ukrajinskom krizom u narednih 50 dana.

    Na istom događaju, Tramp je potvrdio i da su SAD u završnoj fazi postizanja trgovinskog sporazuma sa Kinom, ali i upozorio da će većina zemalja u svijetu biti pogođena direktnim američkim carinama.

    „Odredićemo niže carine za Evropsku uniju, ali samo ako se evropsko tržište otvori za američke kompanije“, izjavio je Tramp, dodajući da su u toku ozbiljni pregovori sa Briselom.

  • Sukobi na granici Tajlanda i Kambodže: Poginuli civili, evakuacije u toku

    Sukobi na granici Tajlanda i Kambodže: Poginuli civili, evakuacije u toku

    U oružanim sukobima koji su izbili između Tajlanda i Kambodže danas ujutru, borbe se vode na najmanje šest lokacija duž granice, a obje strane optužuju jedna drugu za započinjanje sukoba i granatiranje civilnih područja.

    Tajlandska vojska zatvorila je sve granične prelaze nakon što su, prema navodima kontraadmirala Surasanta Kongsirija, kambodžanske trupe rano jutros rasporedile dronove i jedinice naoružane granatama, te otvorile vatru na tajlandske vojnike, što je izazvalo odgovor s njihove strane.

    Portparol tajlandske vojske Riča Suksuvanon izjavio je da su snage upotrijebile vazdušnu silu protiv vojnih ciljeva „kako je i planirano“. Prvi sukob, prema izvještajima, počeo je kada su tajlandske trupe začule bespilotnu letjelicu i ugledale šest naoružanih kambodžanskih vojnika koji su se približavali njihovoj stanici.

    Tajlandski vojnici pokušali su da pucnjem upozorenja deeskaliraju situaciju, ali je kambodžanska strana, prema njihovim tvrdnjama, otvorila vatru. Zvaničnici su potvrdili da su u sukobima korišćeni i raketni bacači BM-21, dok je Kambodža koristila tešku artiljeriju.

    Istovremeno, kambodžansko Ministarstvo odbrane tvrdi da je Tajland započeo oružani sukob i da su njihove snage reagovale u skladu sa pravom na samoodbranu. Premijer Kambodže Hum Manet optužio je Tajland za napade na kambodžanske položaje u oblastima Prasat Ta Moan Tom i Prasat Ta Krabej, kao i duž granice provincija Preah Vihear i Ubon Račatani.

    „Kambodža se uvijek zalagala za mir, ali nije imala izbora osim da odgovori oružanom silom na oružanu agresiju“, izjavio je Hum Manet.

    Prema informacijama sa terena, najmanje dva tajlandska civila su poginula, dok su četiri osobe povrijeđene, uključujući troje civila pogođenih raketnim napadom u okrugu Kap Čoeng u Surinu, što je izazvalo osudu iz Kraljevske tajlandske vojske. Evakuisano je oko 40.000 ljudi iz 86 sela zbog pogoršanja bezbjednosne situacije.

    Sukobi su započeli jutros u 08.20 časova po lokalnom vremenu kod hrama Ta Muen Tom u Surinu i brzo su se proširili na pet dodatnih lokacija: Ta Kvai (Surin), Čong Čom (Surin), Čong Bok (Ubon Račatani), Čong An Mau (Ubon Račatani) i područje kod hrama Preah Vihear (Sisaket).

    Tajland je, prema izjavama vojnih izvora, rasporedio i borbene avione F-16 u pograničnom području, dok su vojne jedinice u pripravnosti i aktivirale planove za vanredne situacije.

    Bivši kambodžanski premijer Hun Sen izjavio je da su dvije provincije pogođene tajlandskim granatiranjem, te pozvao građane na smirenost i povjerenje u vladu i oružane snage.

    Međunarodna zajednica izrazila je zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvala obje strane na hitnu deeskalaciju i politički dijalog.

  • Zelenski potpisao kontroverzni zakon: Najveći protest u Kijevu od početka rata

    Zelenski potpisao kontroverzni zakon: Najveći protest u Kijevu od početka rata

    Ukrajina je u utorak ograničila autonomiju svoje dvije agencije za borbu protiv korupcije koje su od ključne važnosti u provođenju reformi, što je EU opisala kao “ozbiljan korak unazad” i izrazila “duboku zabrinutost”.

    Suzbijanje endemske korupcije uslov je za pridruživanje Kijeva Evropskoj uniji, kao i za osiguranje milijardi zapadne pomoći.

    Nezavisni istražitelji posljednjih mjeseci osramotili su visoke zvaničnike optužbama za korupciju.

    Amandmani usvojeni u utorak daju glavnom tužitelju, kojeg imenuje predsjednik, strogu kontrolu nad Nacionalnom kancelarijom za borbu protiv korupcije Ukrajine i Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (NABU i SAPO), reklo je nekoliko poslanika.

    Glasanje je izazvalo oštre kritike čelnika obje agencije i visoke zvaničnice EU te potaklo najveće javne proteste od ruske intervencije 2022. godine. Dogodilo se to dan nakon što je kijevska agencija za unutrašnju bezbjednost uhapsila dva zvaničnika NABU-a zbog sumnje na veze s Rusijom i provela opsežne pretrage zaposlenih agencije iz drugih razloga. Kritičari i dvije agencije rekli su da je obračun otišao predaleko.

    Nijedan visoki zvaničnik nije javno komentarisao razlog amandmana u utorak, koji bi glavnom tužitelju omogućili prenos slučajeva iz agencija i preraspodjelu tužitelja.

    Predsjednik Volodimir Zelenski, čija stranka ima većinu u parlamentu, odobrio je amandmane kasno u utorak. Njegova kancelarija nije odgovorila na raniji zahtjev za komentar.

    Šef NABU-a Semen Krivonos pozvao je Zelenskog da ne potpiše ubrzani zakon, koji je opisao kao pokušaj “uništenja” ukrajinske antikorupcijske infrastrukture. Nakon glasanja u utorak, ukrajinske državne obveznice pale su za više od 2 odsto na međunarodnim tržištima, a veći dio od 20 milijardi dolara duga koji je Kijev restrukturirao prošle godine pao je za više od 1 cent, na između 45 i 50 centi po dolaru.

    Stotine Ukrajinaca protetsvovale su u blizini predsjedničke administracije u entru Kijeva kasno u utorak, a manje akcije održane su u nekoliko drugih gradova.

    Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos na mreži X rekla je da je “ozbiljno zabrinuta” glasanjem u utorak.

    “Ukidanje ključnih zaštitnih mjera koje štite nezavisnost NABU-a ozbiljan je korak unazad”, rekla je, podsjetivši i da je vladavina prava u “samom centru” pristupnih pregovora s Unijom.

    NABU i SAPO osnovani su nakon revolucije na Majdanu 2014. godine, kojom je srušen proruski predsjednik a Kijev se okrenuo zapadu. Dvije agencije pojačale su svoj rad tokom rata, podižući optužbe protiv poslanika, ministara i bivšeg zamjenika šefa administracije Zelenskog.

    Aktivisti protiv korupcije uznemireni su otkako su vlasti ovog mjeseca optužile vodećeg antikorupcijskog aktivista za prevaru i izbjegavanje vojne službe.

    Kritičari su te optužbe predstavili kao političku odmazdu zbog razotkrivanja korumpiranih zvaničnika.

    Vlada se takođe suočila s kritikama zbog odbijanja kandidature šefa ekonomske sigurnosti i trenutnog detektiva NABU-a, kojeg je jednoglasno podržao međunarodno nadzirani odbor.

    “Najopasniji trenutak”

    Zapadni diplomata upoznat s ukrajinskim reformskim naporima opisao je događaje kao “najopasniji trenutak” do sada za nezavisnost antikorupcijskih tijela.

    “Ukrajinska strana sve više testira granice”, rekao je, misleći na strpljenje kijevskih saveznika.

    Mnogi uticajni Ukrajinci su nakon glasanja u utorak na društvenim mrežama izrazili svoje ogorčenje rekavši da je to izdaja desetljetne geopolitičke ambicije Ukrajine.

    Borba protiv korupcije smatra se ključnom za brisanje nasljeđa ruske vladavine, prenosi Jutarnji list.

  • Zelenski ponovio ponudu da se sastane sa Putinom

    Zelenski ponovio ponudu da se sastane sa Putinom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je danas svoju ponudu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i da pregovara o okončanju rata u Ukrajini, prenosi AP.

    “Ukrajina nikada nije željela ovaj rat, i Rusija je ta koja mora da okonča rat koji je sama započela”, rekao je Zelenski u objavi na Telegramu.

    Zelenski je u ponedjeljak u večernjem obraćanju najavio da će na sastanku sa ruskom delegacijom u srijedu, 23. jula ukrajinsku delegaciju predvoditi bivši ministar odbrane te zemlje Rustem Umerov, koji je sada sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je “potrebno mnogo posla prije nego što se detaljno razgovara o mogućnosti sastanaka na visokom nivou“, i u svojoj izjavi nije naveo datum za razgovore u Istanbulu.

    “Nemamo razloga da očekujemo bilo kakve magične prodore, to je teško moguće u trenutnoj situaciji”, rekao je Peskov.

    Putin je odbio prethodne ponude Zelenskog za sastanak licem u lice kako bi se okončao najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, prenosi Tanjug.

    Ukrajinski i zapadni zvaničnici optužili su Kremlj da odugovlači u razgovorima kako bi ruska vojska osvojila veće djelove ukrajinske teritorije.

    Od napada koji je počeo 24. februara 2022. godine, Rusija trenutno drži oko 20 odsto teritorije Ukrajine.

    Prethodne dvije runde pregovora između ruske i ukrajinske delegacije održane su u Istanbulu, a ruski mediji su naveli da će taj grad vjerovatno i ovog puta biti domaćin sastanka.

    Razgovori u maju i junu doveli su do niza razmjena ratnih zarobljenika i tijela palih vojnika, ali nisu doveli do drugih sporazuma.

  • Amerika se povlači iz Uneska

    Amerika se povlači iz Uneska

    Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je da se SAD povuče iz Uneska, saopšteno je iz Bijele Kuće.

    Kako piše Njujork post, Tramp planira da povuče SAD iz Uneska zbog “antiameričkog vektora” organizacije.

    – Predsjednik Tramp je donio odluku da povuče Sjedinjene Američke Države iz Uneska, organizacije koja podržava kontroverzne kulturne i društvene teme koje izazivaju podjele i u potpunoj su suprotnosti sa zdravim razumom i politikom za koju su Amerikanci glasali u novembru – izjavila je zamjenica zvanične predstavnice Bijele kuće Ana Keli.

    Prema navodima Njujork posta, Bijela kuća smatra stav organizacije antiameričkim, antiizraelskim, prokineskim, kao i da se ne slaže sa njenom politikom u oblasti “raznolikosti, jednakosti i inkluzivnosti”.