Kategorija: Svijet

  • Zelenski otkrio 2 moguća scenarija za kraj rata

    Zelenski otkrio 2 moguća scenarija za kraj rata

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina ima plan djelovanja kako za diplomatske pregovore radi okončanja rata, tako i za odbrambenu sferu, ukoliko ne bude moguće postići mirno rješenje.

    Za odbrambenu sferu imamo plan djelovanja. Isto tako i za diplomatiju – naglasio je Zelenski.

    Prema riječima ukrajinskog predsjednika, isključivo od odlučnosti partnera Ukrajine zavisi koji će plan postati glavni za ovu godinu.

    – Rat treba završiti. Za to je potrebno vršiti pritisak na Rusiju. Onaj ko govori jezikom balistike i Šaheda ništa osim sile neće razumjeti. Radimo na tome da svijet djeluje efikasno – naglasio je on.

    Zelenski je saopštio da ga je kandidat za ministra odbrane Mihailo Fedorov izvijestio o planu odbrane.

    – Razgovarali smo o strateškim pitanjima. Očekujem da će poslanici već sljedeće nedjelje podržati Mihaila za ministra odbrane Ukrajine – dodao je on, prenosi Glavcom.ua.

  • Održani preliminarni razgovori o napadu na Iran

    Održani preliminarni razgovori o napadu na Iran

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa održala je preliminarne razgovore o planovima za potencijalni napad na Iran, objavio je danas (10.januara) “Volstrit džornal”, pozivajući se na neimenovane izvore.

    List navodi da su razgovori vođeni nakon ponovljenih prijetnji Trampa da će Sjedinjene Države napasti Iran ukoliko vlasti te zemlje ubiju demonstrante, što se i dogodilo.

    Izvori američkog lista dodaju da su se diskusije fokusirale na moguće ciljeve i razmatranje opcija, uključujući i mogućnost pokretanja “širokog vazdušnog napada” na iranske vojne objekte, prenosi Tanjug.

    Istovremeno, navodi “Volstrit džurnal” nema naznaka da se sprema neposredni napad na Iran, niti da je došlo do premještanja američke vojne opreme ili osoblja u tom cilju.

  • Oglasio se Maduro iz zatvorske ćelije

    Oglasio se Maduro iz zatvorske ćelije

    Nikolas Maduro Gera, sin uhapšenog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, izjavio je da je njegov otac poručio iz zatvorske ćelije u Sjedinjenim Američkih Državama da su on i njegova supruga Silija Flores, koja se nalazi u istoj pritvorskoj jedinici u Njujorku, “dobro” i da su oni “borci”.

    “Dobro smo. Mi smo borci. Ne budite tužni”, prenio je Nikolas Maduro Gera riječi svog oca na video-snimku koji je objavila vladajuća Ujedinjena socijalistička stranka Venecuele, navodeći da su mu to prenijeli Madurovi advokati, prenosi “Figaro”.

    Nikolas Maduro i Silija Flores izvedeni su 3. januara iz Venecuele u vojnoj operaciji specijalnih američkih snaga, nakon čega su uhapšeni i smješteni u pritvorsku jedinicu u Njujorku, a u tom gradu im je 5. januara počelo suđenje po optužbama za učešće u nelegalnoj trgovini drogom i oružjem, na kojem su se oboje izjasnili da nisu krivi.

    Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez je kazala da se “neće smiriti nijednog minuta dok ne vrate predsjednika”, kao i da će ga “spasiti”.

    Američki predsjednik Donald Tramp je nakon zarobljavanja Madura izjavio da je “otkazao” novi američki napad na Venecuelu zbog “saradnje” Karakasa, kao i da Vašington namjerava da “diktira” sve odluke, dok je Venecuela uzvratila da nije ni “podrijeđena ni pokorna” Vašingtonu.

    Američki Stejt department juče je pozvao građane te zemlje da ne putuju u Venecuelu, a one koji su već tamo da “odmah napuste zemlju” zbog “nestabilne” bezbjednosne situacije.

    Kao razlog za takav poziv navedeno je prisustvo naoružanih milicija, poznatih kao “kolektivos”, koje postavljaju blokade puteva i pretražuju vozila tražeći dokaze o američkom državljanstvu ili podršci Sjedinjenim Državama, prenosi Tanjug.

     

  • Američki vazdušni udari na mete “Islamske države” u Siriji

    Američki vazdušni udari na mete “Islamske države” u Siriji

    Američka vojska izvela je više udara u Siriji usmjerenih na militantnu grupu “Islamska država”, saopštila je Centralna komanda američke vojske.

    Neimenovani američki zvaničnik rekao je za Si-En-En da je u operaciji ispaljeno više od 90 komada precizne municije protiv više od 35 meta.

    Iz Centralne komande Sjedinjenih Država saopštili su da su ovi napadi dio operacije “Udar sokola” koja je pokrenuta 19. decembra po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa kao odgovor na smrtonosni napad “Islamske države” na američke i sirijske snage u Palmiri 13. decembra.

    – Ta zasjeda, koju je izveo terorista “Islamske države”, rezultirala je tragičnom smrću dva američka vojnika i jednog američkog prevodioca – navode iz Centralne komande.

    Najnoviji napadi su izvedeni nakon što je američki specijalni izaslanik za Siriju Tom Barak rekao da se sastao u Damasku sa novim sirijskim rukovodstvom kako bi razgovarali o budućosti zemlje.

    Barak je istakao da su se razgovori fokusirali na nedavne događaje u Alepu i tranziciju Sirije.

    On je naveo je da Sjedinjene Države pružaju podršku aktuelnim sirijskim vlastima koje predvodi predsjednik Ahmed al Šara.

  • Stejt department savjetovao Amerikancima u Venecueli da odmah napuste zemlju

    Stejt department savjetovao Amerikancima u Venecueli da odmah napuste zemlju

    Stejt department savjetovao je sinoć američkim državljanima u Venecueli da odmah napuste tu zemlju zbog bezbjednosnih rizika.

    Stejt department je objavio na društvenim mrežama da su međunarodni letovi iz Venecuele nastavljeni, kao i da postoje podaci o grupama naoružanih milicija koje postavljaju blokade na putevima i pretražuju vozila tražeći dokaze o američkom državljanstvu ili podršci Sjedinjenim Američkim Državama.

    – Bezbjednosna situacija u Venecueli ostaje fluidna – navodi se u saopštenju, prenio je CBS.

    Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores uhapšeni su početkom januara u međunarodnoj operaciji predvođenoj SAD i prebačeni u pritvor u Njujorku.

  • SAD upozorile Zelenskog

    SAD upozorile Zelenskog

    Bunker Vladimira Zelenskog neće ga zaštititi od rakete “orešnik”, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Јutjubu.

    – Ako Zelenski, na primjer, kaže da treba da se sakrije u bunkeru, to neće pomoći. Ako je ovo oružje izabralo metu, prodreće u taj bunker kao nož kroz puter – upozorio je potpukovnik, prenosi RT Balkan.

    Prema riječima penzionisanog vojnika, raketa “orešnik” je u svakom pogledu superiornija od najmoćnijih raketa koje SAD posjeduju, a zapadni sistemi protivvazdušne odbrane jednostavno nisu u stanju da ih detektuju.

    Stoga, objasnio je stručnjak, svaka priča o proširenju protivvazdušne odbrane je jednostavno uzaludna.

    – To nije ono što je potrebno. Iza kulisa, vojska razumije da se to ne može zaustaviti – zaključio je Dejvis.

    Ranije je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da je raketni napad “orešnikom” izvršen u noći 9. januara kao odgovor na teroristički napad Oružanih snaga Ukrajine na rusku predsjedničku rezidenciju.

     

  • Puškov podsjetio NATO na Јugoslaviju nakon Trampovih pretenzija na Grenland

    Puškov podsjetio NATO na Јugoslaviju nakon Trampovih pretenzija na Grenland

    Pretenzije američkog predsjednika Donalda Trampa prema Grenlandu primorale su evropske lidere da preispitaju svoje mišljenje, izjavio je predsedavajući Odbora za informacionu politiku Savjeta Federacije Rusije Aleksej Puškov.

    – Pogledajte kako su se uzmuvali Danci i razni drugi Evropljani! Јednoglasno pozivaju Trampa da se sjeti normi međunarodnog prava koje su i sami stalno kršili po cijelom svijetu; od Јugoslavije do Libije i Sirije. Iste one norme koje su im nekako iščilele iz glave kada su, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, počeli da otkidaju Kosovo od Srbije. Zbog toga je NATO 78 dana, bez dozvole UN, nemilosrdno bombardovao Јugoslaviju, uključujući i Beograd. A pokušaji njenog rukovodstva da se pozove na međunarodno pravo, NATO-u i Danskoj lojalnoj članici te organizacije uopšte nisu smetali. Na najteži mogući način prekršene su i Povelja UN i rezolucija 1244 Generalne skupštine UN, kojom je utvrđena pripadnost Kosova Јugoslaviji – napisao je Puškov na svom Telegramu.

    Senator je podsjetio da je Rusija u to vrijeme više puta upozoravala zapadni svijet na ozbiljnost posljedica, ali je nisu čuli.

    – Tada smo upozoravali i SAD i Evropljane da otvaraju Pandorinu kutiju. Ali oni su ta upozorenja odbacili, tvrdeći da je Kosovo poseban slučaj. I Danska je aktivno branila ovu samovolju. U Evropi uopšte, a posebno u Danskoj, bili su uvjereni da im se tako nešto nikada neće dogoditi. Kao što vidimo, grdno su se prevarili – zaključio je Puškov.

    Ranije je “Dejli mejl” objavio da je Bijela kuća naredila Zajedničkoj komandi za specijalne operacije da razvije plan za zauzimanje Grenlanda.

    List navodi da su pristalice žestoke politike SAD toliko inspirisani uspjehom operacije protiv predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, da žele brzo da zauzmu ostrvo prije nego što Rusija ili Kina navodno preduzmu ikakve akcije.

    List “Telegraf” objavio je da Evropska unija priprema sankcije protiv američkih kompanija ako SAD ne odustanu od svojih pretenzija na Grenland.

    Kao alternativu, Velika Britanija pregovara sa drugim evropskim zemljama o raspoređivanju misije NATO-a na ovo ostrvo.

    Podsjetimo, američki predsjednik je u petak izjavio da je neophodno da Sjedinjene Države poseduju Grenland, dodajući da samo zakup autonomne danske teritorije neće biti dovoljan.

  • Iran u plamenu protesta: Više od 100 poginulih, vlasti prijete smrtnim kaznama

    Iran u plamenu protesta: Više od 100 poginulih, vlasti prijete smrtnim kaznama

    Širom Irana nastavljeni su masovni antivladini protesti, uz oštru reakciju vlasti, veliki broj žrtava i masovna hapšenja. Prema procjenama organizacija za ljudska prava, do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno, a internet i mobilne mreže i dalje su u prekidu.

    Demonstracije su se tokom noći i jutra nastavile u Teheranu, ali i u drugim gradovima, uključujući Mešhed, uprkos eskalirajućim mjerama bezbjednosnih snaga. Video-snimci koji su se pojavili svjedoče o masovnom učešću građana, iako vlasti ograničavaju protok informacija.

    Tokom protesta u sjevernim dijelovima Teherana demonstranti su uzvikivali parole protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i izražavali podršku bivšoj monarhiji, dok je tokom sukoba zapaljena i jedna džamija. Iranske vlasti navode da su tokom nereda zapaljene desetine objekata, ali negiraju da je u Teheranu bilo poginulih demonstranata.

    Zdravstveni radnici u više iranskih bolnica izjavili su da su njihovi kapaciteti preopterećeni. Prema njihovim navodima, veliki broj ranjenih zadobio je teške povrede, uključujući direktne hice u glavu i grudni koš, dok su mnogi stradali prije nego što su stigli do bolnica. Prijemi koji nisu hitni i planirane operacije su obustavljeni, a osoblje je angažovano isključivo na urgentnim slučajevima.

    BBC Persija je potvrdio identitet 26 poginulih osoba, među kojima je bilo i šestoro djece, dok se procjenjuje da je na stotine ljudi ubijeno ili povrijeđeno širom zemlje. Iranske snage bezbjednosti, prema navodima britanskog javnog servisa, koriste i sačmarice sa kuglicama tokom sukoba sa demonstrantima, što je dovelo do velikog broja povreda oka.

    Žrtava ima i među pripadnicima snaga bezbjednosti, a jedna organizacija za ljudska prava procjenjuje da je poginulo najmanje 14 pripadnika tih snaga. Državna televizija izvještava isključivo o njihovim gubicima, dok demonstrante sve češće označava kao „teroriste“.

    Iranski glavni tužilac Mohamad Movahedi Azad izjavio je da će demonstranti biti optuženi kao „neprijatelji Boga“, za šta je prema zakonima predviđena smrtna kazna. Tužilaštvu je naloženo da ubrza suđenja i da ne pokazuje „blagost ili popustljivost“, a slične poruke uputili su i drugi pravosudni zvaničnici.

    Istovremeno, protesti podrške demonstrantima održani su u više zemalja svijeta. Sjedinjene Američke Države su upozorile da bi nastavak ubijanja demonstranata mogao izazvati vojnu intervenciju, dok je Teheran optužio Vašington da stoji iza, kako navodi, nasilnih i subverzivnih aktivnosti.

    Zbog mogućeg razvoja situacije, Izrael je stavljen u stanje visoke pripravnosti. Prema navodima medija, izraelski premijer Benjamin Netanijahu razgovarao je sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o protestima u Iranu i regionalnoj bezbjednosnoj situaciji.

    Protesti su započeli 28. decembra zbog pada vrijednosti iranske valute i pogoršanja ekonomskih uslova, a u proteklim danima proširili su se na više od 100 gradova i mjesta u svih 31 provinciji, predstavljajući najveći talas nezadovoljstva u Iranu od protesta iz 2022. i 2023. godine.

  • Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda “na teži način”

    Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda “na teži način”

    Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je da bi Vašington mogao zauzeti Grenland “na teži način”.

    On je novinarima rekao da neće dozvoliti da strateško ostrvo u sjevernom Atlantiku “padne u ruke Rusiji i Kini”.

    – SAD će uraditi nešto na Grenlandu, svidjelo se to njima ili ne – izjavio je Tramp.

    Američki lider tvrdi da će Rusija ili Kina zauzeti Grenland ukoliko Vašington ne bude djelovao, mada nije iznio dokaze za takve tvrdnje.

    – Volio bih da postignemo sporazum, znate, na lakši način. Ali ako to ne uradimo na lakši način, uradićemo na teži – poručio je Tramp.

    On nije precizirao o kakvom “težem načinu” govori, piše “Raša tudej”.

    Danska, koja ima suverenitet nad Grenlandom, protivi se pokušajima SAD da preuzmu kontrolu nad tim ostrvom.

  • Na pomolu “muslimanski NATO”

    Na pomolu “muslimanski NATO”

    Turska nastoji da se pridruži Saudijskoj Arabiji i Pakistanu u novom odbrambenom savezu po uzoru na NATO, prenijeli su turski mediji, što bi moglo stvoriti “novu sigurnosnu arhitekturu” i značajno utjecati na regionalnu ravnotežu snaga.

    Prema izvještajima, pregovori o učešću Turske su u “naprednoj fazi”, a postizanje dogovora smatra se vrlo vjerovatnim.

    Ovaj potez dolazi nakon što su Saudijska Arabija i Pakistan u septembru potpisali odbrambeni pakt koji tretira “svaku agresiju” na jednu članicu kao napad na sve, što direktno odražava član 5. Sjevernoatlantskog saveza (NATO).

    Izvori bliski pregovorima navode da Ankara ovaj aranžman vidi kao način za jačanje vlastite sigurnosti i odvraćanja potencijalnih prijetnji. Odluka je djelomično motivisana i pitanjima o pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država, kao i neizvjesnošću u vezi s predanošću predsjednika Donalda Trumpa NATO savezu, čiji je Turska dugogodišnji član.

    Šta svaka zemlja donosi u savez?

    Nihat Ali Ozcan, strateg iz ankaranskog instituta TEPAV, ističe da bi sve tri zemlje imale ogromne koristi od ovakvog saveza, s obzirom na njihove specifične doprinose:

    Saudijska Arabija: Posjeduje ogromne finansijske resurse zahvaljujući rezervama nafte.

    Pakistan: Jedina je islamska zemlja s nuklearnim oružjem, posjeduje balističke projektile i veliku stajaću vojsku.

    Turska: Donosi vojnike s bogatim borbenim iskustvom i visoko razvijenu namjensku industriju, uključujući naprednu proizvodnju dronova (Bayraktar i dr.).
    “Promjenjiva regionalna dinamika potiče zemlje da traže nove mehanizme za definiranje sigurnosnih partnerstava”, objasnio je Ozcan.

    Zatvaranje starih poglavlja

    Potencijalni ulazak Turske u ovaj pakt označava novu fazu u odnosima između Ankare i Rijada. Od početka Arapskog proljeća 2011. godine, Turska je bila blisko povezana s Katarom, podržavajući Muslimansko bratstvo, što je izazvalo tenzije sa Saudijskom Arabijom koja je 2014. proglasila Bratstvo terorističkom organizacijom.

    Odnosi su dotakli dno tokom blokade Katara 2017. godine, koju je predvodila Saudijska Arabija. Međutim, posljednjih godina došlo je do značajnog otopljavanja odnosa. Kao znak približavanja, tursko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su ove sedmice saudijska i turska vojska održale svoj prvi pomorski sastanak u Ankari.

    Za Pakistan, koji već dugo održava vojnu saradnju s obje zemlje, ovaj savez dolazi u ključnom trenutku. Islamabad traži čvršće saveznike nakon kratkih sukoba s Indijom u maju i napetosti s talibanskom vladom u Afganistanu u oktobru.

    Pakistan optužuje Indiju i Afganistan za podršku pakistanskom ogranku talibana (TTP), koji je intenzivirao napade na pakistanskom tlu, uključujući i nedavne samoubilačke napade na sud u Islamabadu.