Kategorija: Svijet

U fabrici mađarske naftne kompanije MOL danas je došlo do eksplozije u kojoj je više osoba teško povrijeđeno, a jedna je smrtno stradala, navodi se u saopštenju kompanije.

“Došlo je do eksplozije tokom ponovnog pokretanja postrojenja Olefin 1 na lokaciji MOL Petrohemija u Tisaujvarošu. Požar je lokalizovan, a intervencija je  trenutno u toku. Incident je rezultirao sa nekoliko teško povređenih i jednim smrtnih ishodom. Stručnjaci istražuju okolnosti nesreće”, rekla je kompanija za portal 444.

Mađarski premijer Peter Mađar izvestio je da će ministar za energetiku Ištvan Kapitani uskoro doći na lice mjesta sa izvršnim direktorom MOL-a Žoltom Hernadijem.

Gradonačelnik Tisaujvaroša Đerđ Filep izjavio je da nisu potrebne mjere javne zaštite i obećao da će nastaviti da obavještava jasnost o razvoju događaja, dok je Direkcija za upravljanje katastrofama županije Boršod-Abauj-Zemplen saopštila da okolno stanovništvo nije u opasnosti, prenosi Nemzet.

🇭🇺🔸An explosion occurred at the Mol Petrolkémia petrochemical plant in Tiszaújváros, Hungary, which is owned by MOL, Hungary's largest oil and gas company.
One person has been officially confirmed dead, and several other employees were seriously injured. pic.twitter.com/Llhp0EJvqR

— Argonaut (@FapeFop90614) May 22, 2026

Portparol Nacionalne službe hitne pomoći za MTI Pal Đerfi je rekao da su kola hitne pomoći izašla na lice mjesta po protokolu za masovnu nesreću, gdje su stigla tri spasilačka helikoptera i brojne spasilačke jedinice.

MOL Petrohemija je hemijski centar grupe koji proizvodi etilen i propilen koristeći naftu i dizel ulje koje zatim prerađuje u polietilen niske, srednje i visoke gustine i polipropilen.

#Hungary: One person has died and seven others suffered serious burns after an explosion at Mol Petrolkémia’s facility in Tiszaújváros, eastern Hungary, during the restart of its Olefin-1 plant.

Hungary’s largest energy company, Mol Nyrt, and Hungarian Prime Minister Peter… pic.twitter.com/Do5gThkJz9

— Wolverine Update (@W0lverineupdate) May 22, 2026

Polietilen je najčešća vrsta plastike, dok polipropilen ima širok spektar primjene koji se koristi u tehnologiji pakovanja, tekstilnoj industriji, proizvodnji kancelarijskog materijala, laboratorijske i automobilske opreme.

Evropska unija bi trebalo da primi države Zapadnog Balkana koje su godinama bile kandidati prije Ukrajine, rekao je mađarski premijer Peter Mađar.

– Јednoglasno je mišljenje ne samo Mađarske, već gotovo svih vlada zemalja članica EU da ne mogu postojati dva različita načina pristupanja. Svi koji žele da se pridruže EU moraju da prođu kroz iste procedure i ispune iste uslove – rekao je Mađar u izjavi za medije.

Što se tiče integracija u EU, Mađar je pozvao da Unija prvo primi one zemlje kandidate koje se godinama pripremaju za pristupanje, koje su podnijele mnoge žrtve, preuzele obaveze i ispunile obećanja, prije nego što obeća bilo kakav status novim zemljama.

Ukazao je da bi u suprotnom EU izgubila kredibilitet u zemljama Zapadnog Balkana, prenosi Hirado.

Mađar je istakao i da stabilnost i bezbjednost Balkana služi interesima ne samo užeg regiona, već i Evrope.

– Zato bih želeo da ohrabrim sve da prvo zajedno ispunimo naše prethodne obaveze prije nego što damo razna obećanja u ime Evropske unije – dodao je on.

Što se tiče mogućeg pristupanja Ukrajine EU, Mađar je rekao da to neće biti moguće sutra ili preksutra, ali, ako uopšte bude, biće najranije za deset godina.

Mađarski premijer je skrenuo pažnju na činjenicu da će, ako Ukrajina ispuni uslove, rat se završi, a ona i dalje želi da bude članica, Mađarska održati referendum o ovom pitanju.

Naglasio je da Mađarska neće biti sama u EU u tome, jer je nekoliko zemalja već održalo referendume o pristupanju drugih država EU.

Što se tiče novog pakta o migracijama i azilu, Mađar je naglasio da Mađarska dijeli stav Austrije da EU mora da zaštiti svoje spoljne granice, što takođe zahtijeva snažnije djelovanje protiv ilegalne imigracije.

Istakao je da, prema jednoj odredbi pakta, u slučaju jakog migracionog pritiska ili masovne imigracije, države moraju ili da prihvate tražioce azila ili da plate za njih.

– Mađarska to, naravno, ne može da prihvati, ali vjerujem da u tome nismo sami – rekao je on.

Prema njegovim riječima, postoji i mogućnost pružanja pomoći drugim državama EU u zaštiti njihovih spoljnih granica.

– To je za nas sasvim zamislivo, i Mađarska je to već učinila – dodao je Mađar.

Turisti i mještani u Aspri Spitija, malom primorskom mjestu u oblasti Beotija nedaleko od Atina, ostali su u šoku kada su u plićaku ugledali – ajkulu.

Vlasti Demokratske Republike Kongo potvrdile su slučaj ebole u provinciji Južni Kivu, stotinama kilometara udaljenoj od epicentra epidemije u provinciji Ituri, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se virus širio neotkriven gotovo dva mjeseca prije nego što je epidemija zvanično registrovana prošle sedmice.

Kako su saopštile lokalne vlasti i pobunjenička Alijansa rijeke Kongo, koja kontroliše dio istočnog Konga, zaraženi je bio 28-godišnji muškarac iz ruralnog područja u blizini glavnog grada provincije Bukavu, koji je u međuvremenu preminuo i bezbjedno sahranjen, prenio je Rojters.

Navodi se da je pacijent prethodno putovao iz sjevernog grada Kisangani, ali detalji njegovog kretanja nisu objavljeni.

Portparol zdravstvenih vlasti Južnog Kivua, Klod Bahizire izjavio je da su u toj provinciji otkrivena dva sumnjiva slučaja ebole, uključujući i preminulog pacijenta, dok je druga osoba izolovana i čeka rezultate testiranja.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Demokratske Republike Kongo, do sada je registrovano 670 sumnjivih slučajeva zaraze, od kojih je potvrđen 61, dok je prijavljeno 160 smrtnih slučajeva.

Dva potvrđena slučaja registrovana su i u susjednoj Ugandi, čije su vlasti saopštile da će u narednih 48 sati obustaviti letove prema Kongu kao mjeru predostrožnosti.

Afrička unija saopštila je da će zbog pogoršanja zdravstvene situacije biti odložen samit Forum Indija-Afrika, koji je trebalo da bude održan u Nju Delhiju od 28. do 31. maja.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tokom vikenda proglasila je epidemiju soja Bundibugjo međunarodnom vanrednom situacijom u oblasti javnog zdravlja, a za taj soj virusa trenutno ne postoji vakcina, prenosi Tanjug.

Tokom prethodne velike epidemije ebole u istočnom Kongu od 2018. do 2020. godine, u kojoj je umrlo gotovo 2.300 ljudi, stotine zdravstvenih centara bile su meta napada naoružanih grupa i lokalnog stanovništva, navodi Rojters.

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da će SAD poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku, sedam dana nakon što je Pentagon otkazao ranije planirano raspoređivanje 4.000 vojnika.

Tramp je na mreži Trut Soušal naveo da je odluka donesena zbog odnosa SAD-a s poljskim predsjednikom Karolom Navrockim, kojeg je podržao tokom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Nije iznio dodatne detalje o tome da li je riječ o ranije planiranom kontingentu ili o zasebnoj operaciji.

Bijela kuća je prethodnih sedmica signalizirala da namjerava smanjiti ukupno američko vojno prisustvo u Evropi u okviru politike “Amerika na prvom mjestu”. Ranije ovog mjeseca Vašington je najavio i povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke nakon spora između Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca o ratu s Iranom.

Ostalo je nejasno da li će vojnici upućeni u Poljsku biti dio snaga koje se povlače iz Njemačke ili će doći iz drugog sastava. Tramp je ranije kritikovao i saveznike u NATO-u zbog, kako smatra, nespremnosti da se pridruže američkom pritisku na Iran zbog Hormuškog moreuza.

Ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a trebalo bi se u petak sastati u Švedskoj, a na skupu će biti i američki državni sekretar Marko Rubio. On bi, prema očekivanjima, trebalo da zatraži veće preuzimanje tereta od partnera iz Alijanse. Rubio je rekao da će se na samitu razgovarati o “nekim od tih pitanja”, dodajući da je Tramp i dalje veoma ljut i razočaran saveznicima u NATO-u.

Trampova objava dolazi sedmicu nakon što je američko Ministarstvo odbrane iznenada saopštilo da otkazuje raspoređivanje 4.000 vojnika u Poljsku. Ministar odbrane Pit Hegset poslije je rekao da je otkazivanje “privremeno odgađanje” i da će SAD nastaviti osiguravati snažno vojno prisustvo u toj zemlji.

Navrocki je dugo blizak Trampov saveznik i dobio je njegovu podršku prije pobjede na predsjedničkim izborima u Poljskoj. U januaru je za Bi-Bi-Si izjavio da je Tramp jedini svjetski lider sposoban “zaustaviti Vladimira Putina i okončati rat u Ukrajini”. I pored ranijih Trampovih kritika NATO-a i evropskih partnera, Navrocki je tvrdio da su SAD i dalje garant bezbjednosti u Evropi.

Predsjednik SAD Donald Tramp obećao je da će Sjedinjene Države na kraju preuzeti iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.

– Uzećemo ga. Ne treba nam, ne želimo ga. Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga preuzmemo, ali im nećemo dozvoliti da ga zadrže –  rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

On je podsjetio da je preuzimanje uranijuma dio glavnog cilja američke vojne intervencije – da se Teheranu onemogući razvijanje nuklearnog oružja.

Vjeruje se da Iran posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, za koji je Tramp izjavio ranije da je zakopan ispod ruševina nakon američkih i izraelskih vazdušnih udara prošle godine.

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei izdao je ranije direktivu da se zalihe uranijuma, koji je blizu nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, ne smiju iznositi u inostranstvo.

Na Mont Everest juče su se popela 274 planinara, što je najveći broj ljudi koji su u jednom danu osvojili najviši vrh na svijetu sa nepalske strane.

Generalni sekretar Udruženja operatera ekspedicija Nepala Riši Bandari rekao je danas da je jučerašnji rekord premašio prethodni koji su 22. maja 2019. godine ostvarila 223 planinara sa nepalske strane.

– Ovo je do sada najviše planinara u jednom danu – izjavio je Bandari Rojtersu, dodajući da bi broj mogao porasti jer neki alpinisti koji su stigli do vrha možda još nisu obavijestili bazni kamp o svom podvigu.

Nema dostupnih podataka iz Kine o tome koliko planinara dođe do vrha, ali je Bandari rekao da tokom sezone uspona u aprilu i maju oko 100 ljudi kreće ka Mont Everest sa tibetanske strane.

Zvaničnik nepalskog Ministarstva turizma Himal Gautam naveo je da je dobio preliminarne informacije da se juče više od 250 ljudi popelo na vrh.

– Čekamo alpiniste da se vrate, da nam dostave fotografije i druge dokaze o svom usponu i da im obezbijedimo odgovarajuće potvrde. Tek tada ćemo moći da potvrdimo cifre – izjavio je Gautam za Rojters.

Nepal je ove godine izdao 494 dozvole za penjanje na Mont Everest, a svaka košta 15.000 dolara.

Stručnjaci često kritikuju Nepal zbog izdavanja velikog broja dozvola za uspon, što ponekad dovodi do rizičnih saobraćajnih gužvi ili dugih redova u takozvanoj zoni smrti ispod vrha, gdje je nivo prirodnog kiseonika znatno ispod potrebnog za ljudski opstanak.

Everest, visok 8.849 metara, nalazi se na granici između Nepala i regiona Tibet u Kini i može se osvojiti sa obje strane.

Organizatori ekspedicija kažu da ove godine nije bilo planinara na tibetanskoj strani jer kineske vlasti nisu izdavale dozvole.

Američki predsjednik Donald Tramp suspendovao je planiranu prodaju oružja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara, nazvavši taj paket “važnim pregovaračkim adutom” u razgovorima sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Kako prenosi “Daily News Egypt”, Tramp je istovremeno upozorio vlasti u Tajpeju da ne pokušavaju da proglašavaju formalnu nezavisnost, poručivši da bi takav potez mogao izazvati “oštar odgovor” Pekinga.

Prema navodima američkih medija, paket vojne pomoći uključuje sisteme protivvazdušne odbrane Patriot PAC-3, NASAMS raketne sisteme i drugu savremenu vojnu opremu namijenjenu jačanju odbrane Tajvana usljed rastućih tenzija u Tajvanskom moreuzu. Iako je Kongres ranije odobrio prodaju, Tramp još nije dao konačno zeleno svjetlo za njenu realizaciju.

Kina pojačala pritisak zbog Tajvana
Odluka američkog predsjednika uslijedila je nakon njegovog sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu, tokom kojeg je pitanje Tajvana bilo jedna od centralnih tema razgovora. Si je, prema izvještajima medija, upozorio da bi pogrešno upravljanje pitanjem Tajvana moglo dovesti do “sukoba pa čak i konflikta” između dvije najveće svjetske sile.

Tramp je nakon sastanka izjavio da Tajvan “treba malo da smiri situaciju”, naglašavajući da Vašington ne podržava formalnu nezavisnost ostrva. Takve izjave izazvale su zabrinutost u Tajpeju i među američkim saveznicima u Aziji, jer se američka politika decenijama zasnivala na principu “strateške dvosmislenosti”, odnosno podrške Tajvanu bez formalnog priznanja njegove nezavisnosti.

Tajvan strahuje od slabljenja američke podrške
Predsjednik Tajvana, Lai Čing-te, reagovao je porukom da ostrvo ima pravo da samo odlučuje o svojoj budućnosti i da su američke isporuke oružja ključne za očuvanje regionalne stabilnosti. On je naglasio da Kina predstavlja najveću prijetnju miru u regionu i poručio da Tajvan neće odustati od jačanja svojih odbrambenih kapaciteta.

Komentari Donalda Trampa izazvali su reakcije i u Vašingtonu, gdje su republikanski i demokratski kongresmeni zatražili nastavak vojne podrške Tajvanu. Američki zakon, uključujući Zakon o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, obavezuje SAD da ostrvu obezbijedi sredstva za samoodbranu.

Tajvan u centru rivalstva SAD i Kine
Kina Tajvan smatra svojom teritorijom i više puta je poručila da neće isključiti upotrebu sile kako bi ostrvo stavila pod svoju kontrolu. Posljednjih godina kineska vojska pojačala je vojne vježbe u blizini Tajvana, dok SAD nastavljaju da ostaju njegov najvažniji bezbjednosni partner.

Analitičari upozoravaju da Trampovo korišćenje prodaje oružja kao pregovaračkog sredstva sa Pekingom predstavlja jedan od najvećih strahova Tajvana – mogućnost da njegova bezbjednost postane dio šire trgovinske i geopolitičke nagodbe između SAD i Kine. Uprkos tome, zvaničnici u Tajpeju poručuju da očekuju nastavak saradnje sa Vašingtonom i nastavak američke podrške u očuvanju bezbjednosti regiona Indo-Pacifika.

Rusija i Kina potpisale su više od 40 sporazuma i memoranduma koji obuhvataju ekonomiju, energetiku, transport i međunarodnu saradnju nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga u Pekingu. Sporazumi su zaključeni tokom zvanične posjete ruskog lidera Kini, a dvije strane poručile su da njihove veze dostižu “najviši nivo u istoriji”.

Prema saopštenju Kremlja, 22 dokumenta potpisana su na ceremoniji nakon razgovora dvojice lidera, dok je još oko 20 sporazuma zaključeno na marginama samita. Dokumenti pokrivaju oblasti trgovine, željezničke infrastrukture, tehnologije, medijske saradnje, energetike i međunarodnih odnosa, navodi “Anadolija”. Moskva i Peking istovremeno su usvojili zajedničku deklaraciju o produbljivanju strateškog partnerstva i razvoju multipolarnog svjetskog poretka.

Trgovina u rubljama i juanima
Govoreći nakon sastanka, Vladimir Putin naglasio je da je prelazak na obračun trgovine u nacionalnim valutama omogućio Rusiji i Kini da zaštite ekonomsku saradnju od spoljnog pritiska i nestabilnosti na globalnim tržištima. Prema njegovim riječima, gotovo kompletna robna razmjena između dvije zemlje sada se odvija u rubljama i juanima.

Putin je istakao da je energetski sektor i dalje ključni pokretač bilateralne saradnje, dodajući da Rusija ostaje pouzdan snabdjevač energentima za kinesko tržište. Kineski predsjednik Si Đinping poručio je da su odnosi Pekinga i Moskve važan faktor globalne stabilnosti i kritikovao unilateralizam u međunarodnim odnosima, upozorivši da svijet rizikuje povratak “zakonu džungle”.

Energetika i geopolitika u fokusu
Tokom samita posebna pažnja posvećena je energetici, posebno izvozu ruske nafte i gasa prema Kini. Iako se očekivalo da će biti riječi o projektu gasovoda “Snaga Sibira 2”, koji bi ruski gas usmjerio prema kineskom tržištu umjesto Evropi, zvaničnici nisu saopštili detalje o eventualnom napretku pregovora. Analitičari ocjenjuju da Kina i dalje oprezno pristupa projektu zbog pitanja cijene i dugoročnih obaveza.

Prema podacima koje je iznio Kremlj, trgovinska razmjena Rusije i Kine u 2025. godini dostigla je gotovo 240 milijardi dolara, dok je Kina nakon početka rata u Ukrajini postala najveći trgovinski partner Rusije. Moskva je značajno povećala izvoz energenata prema Kini usljed zapadnih sankcija i gubitka evropskog tržišta.

Poruka Zapadu
Sastanak Putina i Sija održan je samo nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Pekingu, što je dodatno privuklo pažnju međunarodne javnosti. Dvojica lidera naglasila su da žele jačanje “novog tipa međunarodnih odnosa” i veći uticaj zemalja izvan zapadnog bloka u globalnoj politici.

Posmatrači ocjenjuju da Rusija i Kina kroz intenziviranje saradnje pokušavaju da izgrade alternativne ekonomske i političke mehanizme koji bi smanjili zavisnost od zapadnih finansijskih sistema i američkog dolara. Istovremeno, Peking nastoji da balansira odnose sa Moskvom i Vašingtonom kako bi očuvao stabilnost svjetske ekonomije i sopstvene geopolitičke interese.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se danas, 20. maja, u Pekingu i sa kineskim inženjerom Peng Pajom, koga je upoznao prilikom svoje prve zvanične zvanične posjete Kini 2000. godine, kada je Peng još bio dijete, i od njega je na poklon, kao uspomenu, dobio porcelanski servis.

Kao dijete, Peng Paj je upoznao Putina tokom njegove prve državne posjete Kini kao predsjednika Rusije, u julu 2000. godine, a kasnije se školovao na jednom od univerziteta u Moskvi, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin i Peng Paj, koji sada radi za jednu od velikih kineskih kompanija, razgovarali su u državnom pansionu Đaojutaj, gdje je ruski lider boravio tokom posjete Pekingu, a na kraju sastanka ruski predsjednik se fotografisao sa Peng Pajem i potpisao je kopiju njegove zajedničke fotografije koja je snimljena prije 26 godina, prenosi Tanjug.

🇨🇳🇷🇺|A touching personal moment in Beijing.

Chinese engineer Peng Pei gifted President Putin a beautiful service set.

In return, Putin warmly invited him to visit Russia.

These small human gestures often reveal more about the true spirit of relations than official… pic.twitter.com/EBKlu33QMk

— Aprajita Nafs Nefes 🦋 Ancient Believer (@aprajitanefes) May 20, 2026

Prilikom sastanka sa Putinom, kineski inženjer je rekao da je obrazovanje najvažnija stvar koju je stekao u Rusiji.

“Ovo je najvažnija stvar koju sam dobio u Rusiji”, rekao je Peng, koji je od 2007. do 2013. godine studirao na Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu za automobile i puteve (MADI), nakon čega se vratio da radi u domovini.