Kategorija: Svijet

  • Okršaj na sjednici Saveta bezbjednosti UN zbog Ukrajine

    Okršaj na sjednici Saveta bezbjednosti UN zbog Ukrajine

    Predstavnici Sjedinjenih Država i Kine sukobili su se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN zbog Ukrajine, objavio je Rojters.

    Naime, predstavnik SAD je rekao kineskom kolegi da Peking treba da prekine da podstiče aktivnosti Rusije u Ukrajini, a predstavnik Kine je optužio Vašington da prebacuje krivicu i pokušava da izazove konfrontaciju.

    Kako navodi britanska agencija, vršilac dužnosti ambasadora SAD u UN Doroti Ši je pozvala sve zemlje, uključujući Kinu, da prekinu da izvoze u Rusiju robu dvostruke namjene koja može da pomogne jačanju vojno-industrijskog kompleksa te zemlje.

    Predstavnik Kine Geng Šuang odbacio je te tvrdnje i naglasio da Peking nije učesnik u rusko-ukrajinskom sukobu i da nikada nije izvozio oružje nijednoj od zemalja.

    Geng je, takođe, pozvao Vašington da prekine da prebacuje na druge krivicu za ono što se događa i da izaziva konfrontaciju. Zvanični predstavnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đen je prije nekoliko dana, komentarišući prijetnje SAD upućene trgovinskim partnerima Rusije, istakao da se Kina protivi bilo kakvim nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj jurisdikciji.

    Јučerašnja sjednica SB UN o Ukrajini sazvana je na zahtjev Slovenije, Danske, Francuske, Grčke, Јužne Koreje i Velike Britanije. Rusija je tražila da se još jedna sednica o Ukrajini održi 31. jula.

  • Rubio: Sporazum Izraela i Hamasa bi mogao biti zaključen svakog trenutka

    Rubio: Sporazum Izraela i Hamasa bi mogao biti zaključen svakog trenutka

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da bi pregovori Izraela i palestinske militantne grupe Hamas mogli da budu zaključeni “svakog trenutka”.

    – Mi smo optimistični i nadamo se da ćemo svakog dana imati sporazum o prekidu vatre gde će barem polovina talaca, uključujući i preminule, biti puštena, a na kraju tog perioda od 60 dana biće pušteni i preostali taoci – istakao je on u intervjuu za Foks njuz.

    Napomenuo je i da specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof “radi fenomenalan posao” i da očekuje “dobre vijesti o tome što je prije moguće”.

    Rubio je naveo da je dobra vijest što su oslobođeni svi američki državljani koje je Hamas držao kao taoce.

    – Postoji veoma jednostavno riješenje za ono što se dešava u Gazi – osloboditi sve taoce, položiti oružje – i rat se završava. Hamas očigledno ne pristaje na ovo. Vitkof već nedjeljama radi na ovome danonoćno – naveo je američki državni sekretar.

    On je ocijenio da je postignut “značajan napredak u pregovorima” i da je dogovor “blizu”.

  • Treći dan sukoba Tajlanda i Kambodže

    Treći dan sukoba Tajlanda i Kambodže

    Borbe na granici između Tajlanda i Kambodže nastavile su se treći dan zaredom, a u subotu su se pojavila nova žarišta sukoba dok obje strane traže diplomatsku podršku.

    Svaka od njih tvrdi da je djelovala u samoodbrani i poziva drugu stranu na hitan prekid vatre i početak pregovora.

    U najtežim sukobima između dviju jugoistočnoazijskih zemalja u posljednjih 13 godina poginulo je najmanje 30 osoba, a više od 130.000 ljudi je raseljeno.

    Tajlandska mornarica saopštila je da je u subotu ujutro došlo do okršaja u priobalnoj provinciji Trat, što je novo žarište sukoba udaljeno više od 100 kilometara od prethodnih tačaka sukoba duž sporne granice.

    Napetosti između dviju zemalja eskalirale su nakon ubistva kambodžanskog vojnika krajem maja tokom kratkog oružanog incidenta. Obje strane su pojačale vojne snage, dok je diplomatska kriza uzdrmala krhku koalicionu vladu Tajlanda.

    Broj poginulih
    Tajlandski broj poginulih ostao je na 19, dok je portparolka kambodžanskog Ministarstva odbrane Meli Sočeata izjavila da je poginulo pet vojnika i osam civila. U okrugu Kantralak, u tajlandskoj provinciji Sisaket, nedaleko od sukoba, radnik u hotelu Čianuvat Talalai rekao je da je grad gotovo potpuno ispražnjen.

    “Skoro svi su otišli, to je gotovo grad duhova. Moj hotel je i dalje otvoren za one koji su bliže granici i kojima treba smještaj”, rekao je za Reuters 31-godišnjak.

    Poziv na dijalog
    Tajlandski ambasador pri Ujedinjenim narodima rekao je na sjednici Vijeća sigurnosti u petak da su vojnici ranjeni od novopostavljenih mina na teritoriji Tajlanda u dva navrata od sredine jula – optužbe koje je Kambodža oštro negirala – te da je Kambodža potom pokrenula napade u četvrtak ujutro.

    “Tajland poziva Kambodžu da odmah obustavi sve neprijateljske aktivnosti i agresiju, i da obnovi dijalog u dobroj vjeri”, poručio je Čerdčaj Čaivaivid u obraćanju koje je proslijeđeno medijima.

    Višedecenijski sporovi
    Kambodžansko Ministarstvo odbrane tvrdi da je Tajland u četvrtak izvršio “namjeran, ničim izazvan i nezakonit vojni napad”, te da sada mobilizira dodatne trupe i vojnu opremu uz granicu.

    “Ove namjerne vojne pripreme pokazuju namjeru Tajlanda da proširi agresiju i dodatno naruši suverenitet Kambodže”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

    Kambodža je pozvala međunarodnu zajednicu da “najoštrije osudi agresiju Tajlanda” i spriječi širenje njegovih vojnih aktivnosti.

    Bangkok je ponovio da spor želi riješiti bilateralno, poručujući Vijeću sigurnosti da je “duboko žalosno što Kambodža namjerno izbjegava smisleni dijalog i pokušava internacionalizovati problem zarad vlastitih političkih ciljeva”.

    Spor oko razgraničenja
    Tajland i Kambodža decenijama se spore oko razgraničenja na brojnim dijelovima svoje 817 kilometara duge kopnene granice, a u središtu neslaganja su drevni hinduistički hramovi Ta Moan Tom i Prasat Preah Vihear iz 11. Vijeka.

    Međunarodni sud pravde je 1962. godine dodijelio Preah Vihear Kambodži, ali su tenzije ponovo porasle 2008. godine kada je Kambodža pokušala da ga registruje kao UNESCO-ovu svjetsku baštinu. To je dovelo do povremenih oružanih sukoba u narednim godinama, tokom kojih je poginulo najmanje desetak ljudi.

    U junu je Kambodža saopštila da je zatražila od Međunarodnog suda pravde da razmotri granični spor s Tajlandom, koji pak tvrdi da nikada nije priznao nadležnost tog suda i preferira bilateralne pregovore.

  • Žestoke borbe oko Pokrovska

    Žestoke borbe oko Pokrovska

    Pokrovsk na istoku Ukrajine postao je glavno žarište intenzivnih borbi između ukrajinskih i ruskih snaga, potvrdio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Riječ je o strateški važnom gradu koji predstavlja ključno logističko i komandno čvorište za ukrajinsku vojsku u Donbasu.

    U večernjem obraćanju, Zelenski je istakao da je vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski na sastanku sa visokim zvaničnicima upozorio da se najteže borbe trenutno vode upravo u području Pokrovska. „Sve operativne pravce smo pokrili, s posebnim naglaskom na Pokrovsk. On ima najveću pažnju“, poručio je Zelenski.

    Prema riječima Sirskog, grad i njegova okolina predstavljaju jednu od šest najtežih tačaka na frontu dugom hiljadu kilometara. U poruci objavljenoj na Telegramu, Sirski je poručio da „Ruska Federacija plaća maksimalnu cijenu za pokušaj ljetne ofanzive“.

    Generalštab ukrajinske vojske izvijestio je da je u posljednja 24 sata zabilježeno više od 50 napada u sektoru Pokrovska, što ovaj grad čini najaktivnijom tačkom borbenih dejstava. Situacija je ocijenjena kao kritična, s obzirom na to da su ruske snage već ušle u pojedine dijelove grada, ali još uvijek nisu ostvarile potpunu kontrolu.

    Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da su njihove trupe zauzele sela Zvirove i Novoekonomične sa zapadne i istočne strane Pokrovska, dok je selo Novotorecke već ranije označeno kao „oslobođeno“. Ukrajinski izvori zasad ne potvrđuju ove navode, ali priznaju da su ta područja pod stalnim ruskim napadima.

    Grad, koji je prije rata brojao oko 60.000 stanovnika, danas je gotovo napušten. Prema ukrajinskim procjenama, evakuisano je oko 90% stanovništva, dok su svakodnevni napadi raketama, dronovima i artiljerijom znatno oštetili infrastrukturu.

    Pokrovsk je od izuzetne važnosti za ukrajinsku vojsku jer predstavlja drugo logističko uporište i komandnu tačku za odbranu Donbasa. Njegov eventualni pad, kako navodi vojni analitičar Vasyl Pekhno, mogao bi ozbiljno narušiti stabilnost ukrajinskih položaja istočno od Dnjepra.

    „Rusi pokušavaju da stvore pritisak na što širem dijelu fronta, ali Pokrovsk im je prioritet jer njegovim padom čitava ukrajinska odbrambena konfiguracija bila bi ozbiljno uzdrmana“, rekao je Pekhno za ukrajinsku televiziju Espreso.

    Grad se nalazi zapadno od Avdejevke, koju su ruske snage zauzele u februaru, i leži na važnoj saobraćajnoj raskrsnici između istočnog i centralnog Donbasa i Dnjepropetrovske oblasti. U slučaju gubitka Pokrovska, ruski put ka Konstantinovki, Kramatorsku i Slovjansku bio bi znatno olakšan.

    Osim vojnog, Pokrovsk ima i značajnu simboličnu vrijednost jer je od 2014. godine bio čvrsto u ukrajinskim rukama. Njegov gubitak predstavljao bi ozbiljan udarac moralu ukrajinskih snaga i dodatno narušio povjerenje u stabilnost fronta.

    Ruske snage, prema navodima iz Ukrajine, primjenjuju taktiku tzv. „mljevenja“, koristeći talase pješadijskih napada uz intenzivnu artiljerijsku podršku s ciljem iscrpljivanja ukrajinske odbrane. Uprkos velikim gubicima, ruska strana nastavlja s pritiskom, računajući na brojčanu nadmoć i želeći da istovremeno izvrši pritisak i na drugim pravcima, poput Kupjanska i Torecka.

    Ukrajinske snage i dalje pružaju otpor, ali borbe su iscrpljujuće. „U pitanju je bitka visokog intenziteta, gotovo neprekidna. Napadi dolaze i danju i noću“, navode izvori s terena.

    Pad Pokrovska, upozoravaju analitičari, mogao bi označiti novu fazu rata – onu u kojoj Ukrajina gubi ne samo teritoriju, već i ključne tačke svoje logističke i komandne infrastrukture.

  • Patrušev: NATO želi da naruši teritorijalni integritet Rusije

    Patrušev: NATO želi da naruši teritorijalni integritet Rusije

    NATO teži da vojnim putem naruši suverenitet i teritorijalnu cijelovitost Rusije, što potvrđuju sve otvorenije prijetnje Kaliningradskoj oblasti, izjavio je pomoćnik predsjednika Rusije Nikolaj Patrušev u intervjuu za Sputnjik.

    Očigledno je da prijetnje upućene Kalinjingradskoj oblasti predstavljaju još jedan dokaz težnje zemalja članica NATO-a da vojno naruše teritorijalni integritet Rusije – naglasio je Patrušev.

    On je podsjetio na izjavu komandanta američke vojske u Evropi i Africi, kao i komandanta kopnenih snaga NATO-a generala Kristofera Donahjua, koji je u julu najavio planove Alijanse za “operativno neutralisanje odbrambenih sposobnosti Rusije u Kalinjingradu”.

    Donahju je takođe rekao da NATO sprovodi strategiju “linije obuzdavanja na istočnom krilu”, koja uključuje jačanje kopnenih snaga i tešnju koordinaciju vojne i industrijske komponente unutar Alijanse.

    “Militarizacija Nemačke prati obrasce gebelsovske propagande”

    U osvrtu na nemačku odbrambenu politiku, Patrušev je oštro kritikovao najnovije izjave kancelara Fridriha Merca, koji je u maju najavio težnju Njemačke da izgradi “najmoćniju konvencionalnu armiju u Evropi”.

    – Kancelar bi trebalo da se sjeti da je upravo Njemačka započela i Prvi i Drugi svjetski rat, prikrivajući svoje agresivne namjere pod najapsurdnijim izgovorima – istakao je Patrušev.

    On je optužio Berlin da za opravdanje nove militarizacije koristi “bajke” o ruskoj kiber-agresiji, sabotažama i ubistvima, navodeći da su te tvrdnje u duhu “gebelsovske propagande”.

    – Činjenica da takve izjave dolaze samo nekoliko dana nakon obilježavanja 80 godina Pobjede čini ih uvredljivim za svakog normalnog čovjeka – dodao je on.

    Uoči Dana Ratne mornarice, Patrušev je podsetio da su ruski i sovjetski mornari u prošlosti uspješno suprotstavili njemačkoj floti i upozorio da bi to trebalo da imaju u vidu ne samo u Berlinu, već i sve druge članice NATO-a koje nastoje da uspostave flote u baltičkom regionu

  • Tramp potpisao naredbu za sklanjanje beskućnika sa ulica

    Tramp potpisao naredbu za sklanjanje beskućnika sa ulica

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je novu izvršnu naredbu kojom se saveznim državama i gradovima nalaže uklanjanje beskućničkih kampova sa ulica i drugih javnih površina i premještanje beskućnika u ustanove za liječenje mentalnih bolesti i zavisnosti.

    Tramp je, u svojoj izvršnoj naredbi, naložio državnoj tužiteljki Pam Bondi da ukine sve državne i federalne propise kojima se lokalne samouprave ograničavaju u naporima da uklone beskućničke kampove.

    Nije jasno na koji način će Bondi moći da ukine ili promijeni sve te propise, prenosi Reuters.

    Naredba predviđa i federalno finansiranje za relokaciju beskućnika koji, kako se navodi, “izazivaju javni nered” ili boluju od “ozbiljnih mentalnih bolesti ili zavisnosti”, u centre za liječenje, ambulantnu njegu ili druge ustanove.

    Bijela kuća je saopštila da će Bondi sarađivati sa više saveznih ministarstava, uključujući Ministarstvo zdravlja i socijalnih službi, Ministarstvo za stanovanje i urbani razvoj i Ministarstvo saobraćaja, kako bi se prioritetno dodeljivala sredstva onim gradovima i državama koje primjenjuju zabrane kampovanja, korišćenja ilegalnih droga na javnim mjestima, prenosi CBS News.

    Trampova naredba uslijedila je nakon odluke američkog vrhovnog suda iz 2024. godine kojom se gradovima omogućava da uklone beskućničke kampove.

    Procjenjuje se da u SAD ima više od 770.000 beskućnika
    Oko 771.480 ljudi bilo je bez krova nad glavom u Sjedinjenim Američkim Državama tokom jedne noći 2024., što predstavlja porast od 18 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je Savjet za pitanja beskućništva američke vlade.

    Prema podacima Ministarstva za stanovanje i urbani razvoj, više od trećine – oko 36 odsto – živjelo je u uslovima bez skloništa, odnosno na ulici, u automobilima ili improvizovanim naseljima.

    Pravni centar za beskućništvo upozorava da će nova Trampova uredba, u kombinaciji sa smanjenjem budžeta za stanovanje i zdravstvo, dodatno pogoršati krizu.

    “Prinudno liječenje je neetično, neefikasno i nezakonito… ovakve mjere će samo dovesti do većeg broja beskućnika i odvratiti sredstva od onih kojima je pomoć najpotrebnija”, poručili su iz ove organizacije.

    I druge organizacije za zaštitu ljudskih prava ističu da nova politika rizikuje da kriminalizuje beskućništvo, prisiljavajući ljude da napuste ulice bez obezbjeđenog smještaja, što bi moglo da produbi krizu.

    Stručnjaci kao jedan od uzroka navode zatvaranje psihijatrijskih ustanova tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka, kada je najavljen prelazak na sistem zajedničke njege, koji, kako ističu, nikada nije u potpunosti finansiran ni realizovan.

    Mnogi ljudi sa teškim mentalnim bolestima ostali su tako bez odgovarajuće njege i smještaja.

    Među uzrocima se navode i nedostatak pristupačnih stanova, rast siromaštva i smanjenje programa za javnu stambenu pomoć.

    Prema najnovijoj uredbi, Trampova administracija daje prednost u dodjeli federalnih grantova gradovima koji sprovode zabrane javnog kampovanja, upotrebe droga i nelegalnog useljavanja, prenosi RTS.

  • Orban tvrdi da vrijeme nije na strani Ukrajine

    Orban tvrdi da vrijeme nije na strani Ukrajine

    Vrijeme nije na strani Ukrajine, pošto nastavlja da gubi pozicije u sukobu sa Rusijom i tvrdoglavo se uzalud drži, nadajući se pobjedi na ratištu, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    “Vrijeme nije na strani Ukrajine. To je bilo tačno prije godinu dana, a tačno je i sada”, rekao je Orban u jutarnjem programu radio-stanice “Košut”, aludirajući na svoju posjetu Kijevu u julu prošle godine, tokom koje se ponudio kao posrednik u mirnom rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba. Prema njegovim riječima, uslovi za primirje su bili mnogo povoljniji prije godinu dana, a sada je Ukrajini teže da postigne mir sa Rusijom.

    Orban je napomenuo da je pokušao da objasni ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da je rat za Ukrajinu izgubljen ili će biti “u roku od nekoliko sekundi”, jer vrijeme nije na njenoj strani i niko nikada nije pobijedio nuklearnu velesilu, prenio je TASS.

    On je naveo da je Ukrajina trebala da prihvati izglede za mir, ali su u Kijevu “ostali zatvoreni” i odbili su njegov prijedlog.

    “Cijenu za to nismo platiti mi Mađari, već Ukrajinci. Mađarska je učinila sve što je mogla, ali je, na kraju, svaki čovjek arhitekta sopstvene budućnosti”, dodao je Orban, prenosi Srna.

  • Da li je Zapad Zelenskog “pustio niz vodu”?

    Da li je Zapad Zelenskog “pustio niz vodu”?

    Protesti u Ukrajini odgovaraju Zapadu jer se sada Zelenski lako može zamijeniti, napisao je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk na Telegramu.

    “Važno je razumijeti da je zvaničan razlog protesta usvojeni zakon. Ali iza toga stoji mnogo dublje nagomilano nezadovoljstvo i bol ljudi: mobilizacija, represije, krah ekonomije, uništavanje Ukrajinske pravoslavne crkve i, na kraju, hiljade tragedija koje su prouzrokovali TCK (teritorijalni centri za mobilizaciju), SBU (Služba bezbjednosti Ukrajine) i strukture Ministarstva unutrašnjih poslova”, istakao je on.

    Poslanik je dodao da protesti imaju šansu za uspijeh dokle god se interesi Ukrajinaca poklapaju sa interesima zapadnih pokrovitelja Kijeva.

    Prema njegovim riječima, iako ciljevi mogu biti različiti, sredstvo za njihovo ostvarenje je isto – uklanjanje šefa režima.

    “Što se tiče Zapada, stvar je komplikovanija nego što izgleda na prvi pogled. Zapad nije homogen, stavovi i mišljenja unutar njega se razlikuju. Ali postoji jedna zajednička stvar – vrijeme je da se sa Zelenskim završi. Ali pošto još postoje grupe koje ga podržavaju, to mora da se uradi demokratski”, zaključio je Dmitruk.

    Masovni protesti zbog zakona koji ukida nezavisnost Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAP) su se u devet velikih gradova.

    Pored Kijeva, protesti protiv zakona o NABU i SAP proširili su se na Vinicu, Žitomir, Ternopolj i niz drugih gradova. Navodi se da protest održava i na Trgu slobode u Harkovu. U Lavovu, demonstranti su se okupili pored spomenika ukrajinskom pjesniku Tarasu Ševčenku.

    Osim toga, protest se održava i u Zaporožju.

    Prema izjavama demonstranata, samo povlačenje jednog zakonskog prijedloga nije dovoljno. Učesnici protesta insistiraju na nezavisnosti antikorupcijskih institucija. U rukama nose transparente na kojima piše: “Zakon za jedan dan – korupcija na decenije”.

    Ambasadori zemalja G7 izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog istrage koju SBU vodi protiv NABU i planiraju da o ovom pitanju razgovaraju sa rukovodstvom ukrajinske vlade.

    Osim toga, britanski list “Telegraf” piše da se u režimu Zelenskog sve jasnije ispoljavaju crte autoritarizma, zbog čega on treba da se povuče sa mjesta predsjednika Ukrajine.

    “Zelenski više ne može da pomaže Ukrajini – sada je on dio problema”, ističe se u tekstu lista.

    U članku se takođe navodi da je tokom protekle godine šef kijevskog režima više puta produžavao vanredno stanje, postepeno uništavajući opoziciju i zadržavajući svoje mjesto na vlasti.

    Tako su mnogi opozicioni mediji ugašeni, a hiljade preduzetnika i političara nalazi se u pritvoru po fabrikovanim optužbama za saradnju sa Rusijom.

    “Sada postoji opasnost da će početi da podražava svoje korumpirane prethodnike na mjestu predsjednika. Zato, u interesu same Ukrajine, on treba da podnese ostavku”, zaključuje se u tekstu, prenosi rt

  • Francuska će u septembru priznati palestinsku državu – SAD: Nepromišljena odluka

    Francuska će u septembru priznati palestinsku državu – SAD: Nepromišljena odluka

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je juče da je Vašington odbacio plan francuskoga predsjednika Emanuela Makrona o priznavanju palestinske države, nazvavši Makronov naum “nepromišljenom odlukom”.

    “Ova nepromišljena odluka samo služi propagandi Hamasa i unazađuje mir”, napisao je Rubio u objavi na društvenoj mreži X.

    Ambasador Vašingtona u Izraelu, Majk Hakabi, rekao je u junu kako ne misli da nezavisna palestinska država ostaje cilj američke vanjske politike.

    Priznanje palestinske države

    Francuska će priznati palestinsku državu na Opštoj skupštini UN-a u septembru u Njujorku, najavio je juče francuski predsjednik Emanuel Makron na društvenim mrežama, što je izazvalo žestoku kritiku Izraela i zadovoljstvo kod Palestinaca.

    “Vjerni svojoj istorijskoj predanosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Službenu objavu imaću na Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru”, napisao je francuski šef države na X-u i Instagramu.

    Do danas su najmanje 142 države priznale palestinsku državu, prema podacima AFP-a. Sjedinjene Države i Izrael odlučno se protive takvom projektu.

    “Hitna potreba danas je okončanje rata u Gazi i spašavanje civilnog stanovništva”, naglasio je francuski predsjednik na X-u.

    U tom kontekstu, “moramo konačno izgraditi palestinsku državu, osigurati njenu održivost i osigurati da prihvatanjem njene demilitarizacije i potpunim priznavanjem Izraela doprinese sigurnosti svih na Bliskom istoku”, dodao je Makron, prenosi “Index”.

     

  • Rusija raspoređuje dodatnu opremu na granici

    Rusija raspoređuje dodatnu opremu na granici

    Rusija je rasporedila dodatnu opremu za elektronsko ratovanje blizu granice sa Estonijom, saopštio je estonski ministar unutrašnjih poslova Igor Taro, prenosi “Bloomberg”.

    Sistemi, postavljeni u blizini ruskog grada Kingisepa – oko 20 kilometara od istočne granice Estonije – namijenjeni su ometanju komunikacija, narušavanju radarskih sistema i kontroli elektromagnetnog spektra.

    Taro je rekao da je estonska služba za unutrašnju bezbjednost kontaktirala rusku vojsku povodom ove raspoređenosti.

    Moskva je odavno optuživana za ometanje GPS signala u baltičkom regionu, ali je 2024. godine zabilježen nagli porast takvih incidenata, posebno nad Baltičkim morem. Finska, Poljska i zvaničnici NATO-a izrazili su zabrinutost zbog pojačane ruske aktivnosti u ometanju signala.

    Estonija, članica NATO-a koja graniči sa Rusijom, sve više je zabrinuta zbog vojne posture Rusije. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski više puta je upozoravao da nekontrolisana ruska agresija u Ukrajini može na kraju da se prelije i na teritorije NATO-a.

    14. jula, portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je evropske obalske države za vođenje “agresivne politike” i poručio da će Rusija “čvrsto braniti” svoje interese u regionu.

    Njegove izjave uslijedile su nakon što je Estonija početkom mjeseca izvela testiranje gađanja uživo HIMARS sistema koje je isporučila SAD, što je Moskva protumačila kao provokaciju.

    Zapadne obavještajne agencije upozorile su da Rusija može predstavljati direktnu vojnu prijetnju saveznicima NATO-a u narednih pet godina, prenosi “b92”.