Kategorija: Svijet

Tim novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa priprema veliki energetski plan za povećanje proizvodnje nafte u Sjedinjenim Američkim Državama i odobrenje izvoznih dozvola za nove projekte tečnog prirodnog gasa (LNG), prenosi Rojters pozivajući se na dva upućena izvora.

Kako se navodi, ovi planovi će biti predstavljeni samo nekoliko dana nakon što Tramp stupi na dužnost 20. januara, prenosi Tanjug.

Tramp će takođe ukinuti neke ključne klimatske zakone i propise koje je donijela Bajdenova administracija, kao što su poreski krediti za električna vozila i novi standardi za čiste elektrane, dodaju izvori.

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država će nastojati da ubrza izdavanje dozvola za LNG projekte i bušenje nafte na obali SAD, što je u skladu sa njegovim predizbornim obećanjima, kao i da odobri pokretanje naftovoda Kistoun.

Mnogi elementi ovog plana zahtijevaju duge procedure odobrenja kroz Kongres ili državni regulatorni sistem.

Tramp je obećao da će proglasiti energetsku vanrednu situaciju prvog dana svog mandata što sugeriše da će pokušati da nametne neke promjene bez prethodne procedure, ističe britanska agencija.

Ruska vakcina protiv raka biće veliki napredak u borbi protiv te bolesti, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

On je održao sastanak sa direktorom Federalne medicinsko-biološke agencije Veronikom Skvorckovom, koja ga je obavijestila o napretku razvijanja vakcine, rekavši da će biti spremna za upotrebu za oko godinu dana.

– To će i dalje biti napredak – naglasio je Putin.

Skvorckova je u aprilu saopštila da Agencija radi na vakcini protiv raka i maligne neoplazme, podsjeća TASS.

Ona je naglasila da će vakcina biti protiv kolorektalnog karcinoma, malignih melanoma i glioblastoma.

Rusija je navodno regrutovala na stotine plaćenika iz Jemena za rat u Ukrajini i to putem kompanije povezane sa Hutima, pobunjenicima iz te zemlje, a neki od njih su dovedeni na osnovu lažnih obećanja.

To je objavio Fajnenešle tajms, pozivajući se na izjave nekih od jemenskih plaćenika koji tvrde da im je obećana velika zarada, pa čak i rusko državljanstvo, prije nego što su prisilno u okviru ruskih trupa poslati da se bore u Ukrajini.

Iz “Al Džabri dženeral trejding end investment”, jemenske kompanije povezane s Al Džabrijem, jednim od vođa Huta, za koju se vjeruje da je posredovala u regrutaciji, nisu željeli da odgovore na upit FT.

Kijev post podsjeća da Huti napadaju brodove u Crvenom moru od novembra 2023, ciljajući plovila povezana s Izraelom i ugrožavajući tako globalnu trgovinu zbog čega su brodske kompanije prisiljene da se sklone sa rute preko Sueckog kanala.

Jedan od jemenskoh regruta, koji je predstavljen pod pseudonimom Nabil, kazao je za FT da je on bio dio grupe oko oko 200 stanovnika Jemena koji su postali dio ruskih snaga nakon dolaska u Moskvu u septembru.

Nabil je rekao da je bio primamljen zaradom u sektorima poput “bezbjednosti” i “inženjerstva” i da je u toj grupi njegovih sunarodnika bilo i inešto iskusnih boraca, ali da većina ljudi nije prošla nikakvu vojnu obuku.

On je naveo da je većima njih prevarena da otputuje u Rusiju i potpišu ugovor kojim stupaju u vojsku predsednika Vladimira Putina, napisan na ruskom jeziku koji nisu razumjeli.

Navodi se da je FT došao do video snimka koji navodno pokazuje Nabila i druge jemenske regrute u Ukrajini za vreme vazdušnih udara koji su izvodile trupe pod komandom Kijeva.

Drugi jemenski regrut Abdulah kazao je za FT da mu je obećano 10.000 dolara bonusa uz mjesečnu platu od 2.000 dolara, kao i mogućnost dobijanja ruskog državljanstva, ukoliko ode u Rusiju da pravi dronove.

On je rekao da je, ubrzo nakon što je stigao u Moskvu 18. septembra, odveden na lokaciju na oko pet sati vožnje automobilom od ruske prestonice, gdje je prisiljen da potpiše ugovor o stupanju u vojsku koji mu je predočila osoba s osnovnim znanjem arapskog jezika.

Abdulah je naveo da je onima koji su odbili da to potpišu prijetio čovjek koji je iz pištolja pucao iznad njihovih glava.

On je kazao da je većina jemenskih regruta stradala u Ukrajini .

Abdulah je jedan od svega 11 njih koji su se vratili u Jemen iz Rusije preko Omana zahvaljujući pomoći Međunarodne federacije jemenskih migranata.

Farea al Muslimi, stručnjak za Persijski zaliv u britanskom Četam hausu, rekao je za FT da je Jemen siromašna zemlja u kojoj je Moskvi lako da nađe regrute.

– Ono što je Rusiji potrebno to su vojnici,a jasno je da Huti regrutuju… Jemen je prilično lako mjesto za regrutovanje, to je veoma siromašna zamlja – naveo je Al Muslimi.

FT navodi da pribjegavanje regrutovanju u Jemenu pokazuje koliko je Rusija “sve bliža Iranu i njegovim pomagačima na Bliskom istoku”.

Tim Lenderking, specijalni američki izaslanik za Jemen, kazao je ovom listu da je Moskva u pregovorima sa Hutima i oko prebacivanja oružja.

– Znamo da rusko osoblje u Sani pomaže u produbljivanju tog dijaloga… Vrste oružja o kojima se razgovara izazivaju priličnu uzbunu pošto bi omogućile Hutima da preciznije gađaju brodove u Crvenom moru, a moguće i van njega – rekao je on.

Većina Amerikanaca zadovoljna je što je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima, kao i njegovim potezima u periodu prenosa vlasti, pokazala je najnovija anketa koju su sproveli TV mreža Si-Bi-Es Njuz i marketinška kompanija YouGov.

Činjenicom da je Tramp dobio izbore zadovoljno je 24 odsto ispitanika, dok je 31 procenat rekao da je srećan zbog toga, prenio je Vašington tajms.

Čak 59 odsto anketiranih zadovoljno je potezima Trampa u periodu prenosa vlasti.

Kada je riječ o republikancima, njih 54 posto su uzbuđeni zbog onoga što će Tramp uraditi kada preuzme funkciju predsjednika, dok je 41 procenat rekao da ima optimističan stav povodom toga.

Među ispitanicima demokratama, njih 50 odsto reklo je da se plaše onoga što će Tramp uraditi kada preuzme funkciju predsjednika, a 30 procenata da je zabrinuto.

Većina republikanaca, čak 78 odsto, reklo je da ih Trampova pobjeda inspiriše da ga podrže.

Kada je riječ o ličnostima koje je Tramp izabrao za članove svoje administracije, 89 odsto ispitanika smatra da je važno da te osobe iskreno iznose svoje mišljenje, dok je 86 procenata reklo da je bitno da imaju iskustva u sektoru ili agenciji koju će voditi.

Više od polovine ispitanih Amerikanaca (65 odsto) misli da je demokratija u SAD ugrožena, dok njih 35 procenata smatra da nije.

Anketom je obuhvaćeno 2.232 ispitanika, a sprovedena je od 19. do 22. novembra.

Bitcoin se stabilizovao nakon skoka ka granici od 100.000 dolara, zaustavivši se daleko ispod istorijskog nivoa, dok investitori procjenjuju da li optimizam koji dolazi od podrške novoizabranog predsjednika Donalda Trampa kriptovaluti ima temelja.

Cijena Bitcoina pala je na 95.776 dolara u nedjelju, nakon što je u petak dosegnula samo 300 dolara ispod šestocifrene prekretnice. U ponedjeljak, u 10:37 po singapurskom vremenu, Bitcoin se oporavio na 97.550 dolara, zahvaljujući Trampovom izboru Skota Besenta, direktora hedge fonda, za ministra finansija, što je pozitivno uticalo na raspoloženje globalnih tržišta.

Investitori izražavaju zabrinutost da će Bitcoin “morati zastati nakon što je praktično testirao granicu od 100.000 dolara”, izjavio je Met Malej, glavni tržišni strateg kompanije Miler Tabak + Co, dodajući da je trenutni rast oko Bitcoina “ekstreman”.

Trampova nova administracija vidi se kao podrška kriptovalutama, što se osjeća i na Wall Streetu i šire. Ukupna vrijednost digitalne imovine porasla je za oko 1 bilion dolara od pobjede republikanaca 5. novembra. Tramp je obećao povoljnije regulative i najavio uspostavljanje nacionalnih rezervi Bitcoina, iako rokovi i izvedivost ovog plana ostaju nejasni.

“Postoji sve veći pritisak na strani prodaje kako se približavamo granici od 100.000 dolara”, izjavio je David Lavant, voditelj istraživanja u kripto brokeru FalconX. “Ovo ukazuje na mogućnost kratkoročne konsolidacije prije eventualnog trajnog probijanja iznad tog nivoa.”

Trgovci koriste povoljne američke kripto izglede kako bi Bitcoin gurnuli ka simboličnoj granici od 100.000 dolara, što bi, prema zagovornicima kriptovaluta, dodatno odbacilo skepticizam prema vrijednosti digitalne imovine.

Bloomberg News izvještava da Cantor Fitzgerald LP pregovara sa TetherHoldings Ltd. kako bi osigurao podršku izdavača stablecoina za Cantorov planirani program zajma koji koristi Bitcoin kao kolateral. Cantorov izvršni direktor, Hovard Lutnik, supredsjedava Trampovim tranzicionim timom i izabran je za predsjednika Ministarstva trgovine. Razmatra se i kreiranje posebnog odjeljenja u Bijeloj kući za digitalnu imovinu, prenosi Seebiz.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, saopštio je juče da bi Kremlj mogao da razmotri razmjenu nuklearnih informacija sa neprijateljima Zapada, kao odgovor na to što SAD razmatraju vraćanje nuklearnog oružja Ukrajini.

“Treba razmisliti kojem američkom neprijatelju bismo potencijalno mogli da prebacimo našu nuklearnu tehnologiju”, naveo je Medvedev na svom Telegram nalogu.

Magazin “New York Times” je ranije ove nedjelje objavio da neki američki zvaničnici kažu da bi predsjednik SAD Džozef Bajden mogao da vrati nuklearno oružje Ukrajini, bez kojeg je ostala nakon raspada SSSR, prenosi “Telegraf”.

Novoizabrani američki predsjednik, republikanac Donald Trump je kao jedan od zadataka sljedeće predsjedničke administracije odredio uklanjanje fluora iz vode. Riječ je o prirodnom mineralu koji, između ostalog, pomaže u sprečavanju karijesa.

Budući ministar zdravstva Sjedinjenih Američkih Država Robert F. Kennedy je za fluor rekao da je to industrijski otpad te da će Trump nastojati da ga već prvog dana predsjedničkog mandata ukloni iz vode. SAD i evropske države su sredinom prošlog stoljeća počele dodavati fluor u vodu kako bi poboljšale zdravlje dječijih zuba. Tada je konstatirano da fluor smanjuje karijes za 25 posto.

Vlasti američkih saveznih država i lokalne vlasti odlučuju da li će dodavati fluor u vodi. Preporuka samih saveznih vlasti u SAD-u jeste da bude 0,7 miligrama fluora po jednom litru vode, što je znatno manje od količine za koju su u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji utvrdili da je sigurna količina – 1,5 miligrama po jednom litru.

Međutim, čini se da postoje određeni rizici vezani za fluorizaciju vode iznad navedenog nivoa. Naime, istraživanjima u zemljama u kojima voda ima prirodno veliku količinu fluora je utvrđeno da je konzumacija takve vode povezana sa slabljenjem kostiju i nižim kvocijentom inteligencije (IQ) kod djece.

Zbog toga su pojedini tražili da se fluorizacija vode zabrani. Neke evropske države nikada nisu dodavale fluor o vodu dok su neke prestale s tim. Kao razlog zašto se ne vrši fluorizacija vode navodi se to da je fluor moguće dobiti iz tableta, paste za zube ili iz prirodnih izvora, da su zastarjeli dokazi da fluor pomaže u prevenciji karijesa, itd., piše Euronews.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu pred izalazak njenih memoara govorila je, između ostalog, o tome šta novoizabrani predsjednik SAD misli o njemačkim automobilima, otkrila da li su joj bile poznate namjere ruskog predsjednika Vladimira Putina i kako je pokušavala da spriječi “invaziju na Ukrajinu”, navela je ko joj je pomogao da izbjegne regrutaciju za Štazi i šta bi trebalo da uradi njena partija kako bi pobijedila na predstojećim izborima u Njemačkoj.

Ona je objelodanila informaciju da je novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp bio “opsjednut” time da, po njegovom mišljenju, ima previše njemačkih automobila u Njujorku, prenosi Korijere dela Sera.

“Donald Tramp je bio opsjednut činjenicom da, po njegovom mišljenju, ima previše njemačkih automobila u Njujorku. Uvijek je govorio da bi, ako bi postao predsjednik, uveo tako visoke carine da bi oni (njemački automobili) nestali sa ulica Menhetna”, rekla je Merkelova.

Ona je rekla da za Trampa ne postoji situacija u kojoj svi pobjeđuju, odnosno da sporazumom dobijaju neke prednosti.

“Za njega ili jedan ili drugi moraju da zarade. To je ideja koju ne dijelim. Mislim da smo sklopili mnogo poslova u svijetu, koji su korisni za obje strane. Vjerujem u moć kompromisa, za razliku od Trampa. Najvažnije je da sarađujemo sa Trampom, kao partneri i predstavnici jedne zemlje”, kazala je Merkelova.

Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Merkel je rekla da je “znala veoma dobro” njegove namjere.

“Uvijek ih je iznosio i javno i u povjerljivim razgovorima. Znala sam mnoge njegove ciljeve i znala sam da nemamo posla sa prijateljem Evrope”, rekla je Merkel.

Ona je dodala da je pokušala da spriječi invaziju Ukrajine “kroz razgovore, ponekad veoma polemičke”, ali da se “sa početkom ruskog rata protiv Ukrajine, situacija iz temelja promijenila”. Merkel je nazvala “ispravnom” svoju odluku iz 2015. godine, da Njemačka ne odbija izbeglice iz Sirije.

“Čak i gledano unazad, to je bila ispravna odluka, jer su to bili ljudi koji su već došli kod nas. Za mene su evropske vrijednosti stavljene na iskušenje: da li je Evropa sposobna da se prema ljudima u našoj zemlji odnosi humano? To ne znači da svako ima pravo da ostane. Ili da ne bi trebalo da postoje nikakva pravila. Ili da ne treba da činimo sve što možemo da smanjimo ilegalnu imigraciju, jer ljudi plaćaju mnogo novca da bi se dali u ruke trgovaca i švercera rizikujući svoje živote”, istakla je Merkel.

Na pitanje da li je ta njena odluka, u vezi prihvata migranata, favorizovala uspon krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), Merkelova je ogovorila da je “AfD rođen tokom krize evra, čak i tada sa tezom da (Njemačka) daje previše drugim zemljama”. Merkel je govorila i o pokušaju istočnonjemačke tajne službe Štazi da je regrutuje, što je navela da je izbjegla, zahvaljujući savjetima roditelja.

“I o ovome su nam roditelji dali osnovne savjete za preživljavanje. Pratila sam kada su, tokom mog razgovora za posao u Ilmenau, oficiri Štazija pokušali da me regrutuju kao neformalnog saradnika. Nakon što sam odgovorila da ću taj razgovor odmah prijaviti porodici, pošto se ispostavilo da nisam znala da ćutim, izgubili su svako interesovanje. Diskrecija je bila suštinski uslov za saradnju sa Štazijem”, rekla je Merkel.

Govoreći o predstojećim njemačkim izborima na kojima se, prema anketama, očekuje da će njena Hrišćansko-demokratska unija (CDU) postati najveća stranka, Merkel je rekla da se kontroverzna njemačka dužnička kočnica, koja ograničava strukturni budžetski deficit na 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda, treba revidirati.

“Vjerujem da u trenutnoj situaciji, suočenoj sa mnogim novim izazovima, treba da bude reformisana – ne da bi se održavala socijalna potrošnja, već investicije”, rekla je Merkel. Memoari Angele Merkel pod nazivom “Sloboda: sjećanja 1954-2021” biće objavljeni 26. novembra u više od 30 zemalja, piše Tanjug.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o otpisu duga do deset miliona rubalja, ili oko 92.000 evra, u kreditima za učesnike rata u Ukrajini, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata.

Kako je danas prenijela RIA novosti, novi zakon se odnosi na mobilisane, na vojna lica koja su služila vojni rok u Oružanim snagama Rusije i sklopila ugovor na period od godinu dana ili više za učešće u Sjevernom vojnom okrugu do 1. decembra 2024. godine, i na njihove supružnike.

U dokumentu se navodi da obaveze po kreditu prestaju ako je sudski akt o naplati potraživanja stupio na snagu prije 1. decembra ove godine, i ako iznos duga ne prelazi deset miliona rubalja od dana potpisivanja ugovora o službi u Oružanim snagama.

Kredit se otpisuje i ako je dužnik preminuo ili ga je sud proglasio umrlim ili invalidom prve klase.

U dokumentu se navodi i da je potpuni ili djelimični prekid izvršnog postupka moguć ako građanin učestvuje u vojnoj službi, služi u trupama Ruske garde ili je zaposlen u odjeljenju unutrašnjih poslova koji pomaže agencijama Federalne službe bezbjednosti (FSB) u regionima koji su u blizini zone specijalne operacije u Ukrajini.

Iste olakšice u vraćanju kredita su predviđene i za pripadnike vazduhoplovstva i članove njihovih porodica, prenosi Tanjug.