VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    Njemačka ekonomija je okrenuta leđima zidu – a to je, prema riječima uglednog njemačkog ekonomskog analitičara Marsela Fračera, predsjednika njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), dobro za zemlju.

    On, naime, naglašava, da pozitivne promjene najbolje uspjevaju tokom velike krize.

    “Država i njena ekonomija sposobne su za velike reforme samo kada su leđima pritisnute uza zid”, rekao je on, prenosi njemački magazin Focus.

    Fračer kao primjer navodi Njemačku s početka 2000-ih. U to vrijeme zemlja se borila sa preko pet miliona nezaposlenih, a njemačka industrija je u mnogim slučajevima bila otpisana. Ali reforme i odlučnost omogućili su preokret koji je uveo zlatne 2010. godine.

    Ali ovaj uspjeh ima i svoje negativne strane, jer smatra da je on uljuljkao Njemačku u stanje lagodnosti.

    “Tokom tog vremena, mnoge kompanije su se uzdržavale od ulaganja u nove tehnologije, efikasnost ili digitalizaciju jer ‘stvari idu i ovako’. Danas nam se to sveti”, rekao je on.

    Uprkos uljuljkanosti, on je optimista i ističe prednosti njemačke privrede – robusna mala i srednja porodična preduzeća.

    “Ove kompanije imaju dugoročne izglede, što ih čini otpornim čak i ako trenutno postoji ‘zdrava kontrakcija’. Njemačka ekonomska supstanca ostaje odlična”, kaže on.

    Međutim, Fračer upozorava na hitno potrebnu transformaciju koja je previše spora.

    “Što duže odgađamo potrebne promjene, to će šteta biti veća. To znači sve više nezaposlenih i gubitak čitavih kompanija”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, opasnost za ekonomiju nije u brzoj transformaciji, nego u transformaciji koja traje suviše sporo.

    Argumente koji podstiču na sporiji pristup, na primjer da se ne ide prebrzo sa zelenim tehnologijama ili prelaskom na elektromobilnost, vidi kao pogubne.

    “Sada usporiti zelenui transformaciju i nove tehnologije? To bi bila najveća greška koju trenutno možemo napraviti”, kaže on.

  • Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    ​Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzovni indeksi porasli, pri čemu je Dow Jones dostigao novi rekordan nivo, a najviše su porasle cijene dionica manjih i srednje velikih kompanija.

    Dow Jones ojačao je 0.99 odsto, na 44.736 bodova, dok je S&P 500 porastao 0.30 odsto, na 5987 bodova, a Nasdaq indeks 0.27 odsto, na 19.054 boda.

    Ulagače je ohrabrila odluka novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da za novog ministra finansija nominuje investitora Skota Besenta, koji je radio za poznatog investitora Džordža Soroša, a kasnije osnovao vlastiti hedge fond Key Square Group.

    Ulagači očekuju da će Besent biti naklonjen tržištu, smanjenju poreza i deregulaciji pojedinih sektora.

    Posljednjih dana po rastu cijena predvode dionice manjih i srednje velikih kompanija.

    “Sektori koji su ove godine zaostajali sada snažnije rastu, ne samo zbog izbora Trampa nego i zbog smanjenja kamata američke centralne banke”, kaže Adam Saran, direktor u kompaniji 50 Park Investments.

    Ali, kako privreda stabilno raste, dok je inflacija i dalje iznad Fedovih ciljanih nivoa od dva odsto, postoji zabrinutost da bi centraqlna banka mogla usporiti tempo smanjenja kamata, pa čak i prekinuti taj proces.

    Tim više ako inflacija ojača zbog Trampovih politika podsticanja rasta privrede i najavljenog povećanja carina.

    I na evropskim su berzama indeksi juče porasli. Londonski FTSE ojačao je 0.36 odsto, na 8291 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0.43 odsto, na 19.405 bodova, a pariški CAC 0.03 odsto, na 7257 bodova, prenosi “Index”.

  • Lavrov: NATO je objavio prave namjere – prešli su svaku granicu pristojnosti

    Lavrov: NATO je objavio prave namjere – prešli su svaku granicu pristojnosti

    Šef vojnog komiteta NATO Rob Bauer objavio je prave namjere Alijanse kada je rekao da razmatraju izvođenje preventivnih udara na Rusiju u slučaju mogućeg oružanog sukoba, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.- Šef vojnog komiteta NATO je otvoreno rekao da, kako bi se ostvarili ciljevi zaštite i odbrane zemalja članica NATO, treba preventivno izvesti napade na ciljeve u Rusiji koji, po mišljenju NATO, mogu predstavljati prijetnju za zemlje članice Alijanse. Mislim da ovdje nema šta ni da se komentariše. Prešli su granicu svake pristojnosti i već javno iznose prave namjere – rekao je Lavrov na sastanku šefova bezbjednosnih agencija i obavještajnih službi država ZND.

    Kijev sarađuje sa teroristima

    Lavrov je kazao da neonacistički kijevski režim koristi otvoreno terorističke metode.

    – Oni blisko sarađuju sa međunarodnim terorističkim grupama i transnacionalnim kriminalnim mrežama, između ostalog i u cilju prebacivanja stranih plaćenika kako bi učestvovali u ratu protiv Ruske Federacije, kao i u vidu obuke militanata za borbu protiv legitimnih vlada u Africi i Siriji – rekao je šef ruske diplomatije.

    Ranije je načelnik Vojnog komiteta Sjevernoatlantskog bloka admiral Rob Bauer izjavio da NATO razmatra izvođenje preventivnih “visoko preciznih udara” na teritoriju Rusije u slučaju oružanog sukoba između zemalja Alijanse i Rusije.

  • Šef FSB: Anglosaksonci tajno podstiču Kijev na nuklearni terorizam

    Šef FSB: Anglosaksonci tajno podstiču Kijev na nuklearni terorizam

    Anglosaksonci tajno podstiču Kijev na opasnu eskalaciju – akte nuklearnog terorizma i stvaranje “prljave bombe”, izjavio je direktor FSB Rusije Aleksandar Bortnjikov.

    Kako je istakao, SAD i njihovi saveznici ne prezaju od primjene najgorih metoda kako bi izazvali haos na prostoru Zajednice nezavisnih država i pretvorile ga u jeftinu bazu resursa.

    – Njihovim naporima Ukrajina je pretvorena u poligon za testiranje metoda potkopavanja bezbjednosti ne samo Rusije, nego čitavog postsovjetskog prostora – kazao je šef FSB na sastanku šefova bezbjednosnih agencija i obavještajnih službi zemalja ZND u Moskvi.

    Bortnjikov naglašava da su mnoge prijetnje za zemlje ZND “uglavnom povezane sa agresivnom i ciničnom politikom kolektivnog Zapada i kijevskog režima”.

    NATO pokušava da dobije pristup kaspijskom regionu

    NATO nastoji da proširi borbene sposobnosti u Crnom moru i dobije pristup kaspijskom regionu, kazao je šef FSB.

    – Vojna prijetnja od NATO stalno raste. Alijansa se utvrđuje na granicama Savezne Države Rusije i Bjelorusije, ubrzano prodire u Baltički i Arktiki region, težeći da proširi borbene, obavještajne i logističke mogućnosti u Crnom moru, tražeći načine da dobije pristup kaspijskom regionu – konstatovao je Bortnjikov.

    Kako je ranije rekao načelnik snaga za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije, general-potpukovnik Igor Kirilov, Kijev je u stanju da izvede provokaciju sa prljavom bombom kako bi se suprotstavio Rusiji i njenim ciljevima u Specijalnoj vojnoj operaciji.

     

  • Peking reagovao: Niko neće pobijediti u trgovinskom ratu Kine i SAD

    Peking reagovao: Niko neće pobijediti u trgovinskom ratu Kine i SAD

    Niko neće pobijediti u trgovinskom ratu Kine i SAD, saopštila je kineska ambasada u Vašingtonu nakon što je novoizabrani američki predsednik Donald Tramp najavio da će uvesti dodatne carine od 10 odsto za uvoz svih proizvoda iz Kine kada preuzme dužnost 20. januara.

    Portparol kineske ambasade u SAD Liu Penđu rekao je da Kina da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja obostrano korisna, prenio je Rojters.

    Tramp je najavio da će nove carine za Kinu važiti sve dok se ne zaustavi protok ilegalnih droga iz te zemlje, posebno fentanila, u SAD, a Liu je rekao da je Kina preduzela korake za borbu protiv trgovine drogom nakon postignutog sporazuma prošle godine između američkog predsjednika DŽozefa Bajdena i kineskog predsjednika Si Đinpinga.

    Kineska strana je obavijestila američku stranu o napretku koji je postignut u operacijama za sprovođenje zakona u vezi sa borbom protiv trgovine drogom – naveo je Liu.

    Glavni kineski tužilac pozvao je u junu nadležne organe da se fokusiraju na borbu protiv trgovine drogom.

    U avgustu, nekoliko dana nakon sastanka zajedničke radne grupe za borbu protiv narkotika, Kina je saopštila da će pooštriti kontrolu tri
    hemikalije koje su neophodne za pravljenje fentanila.

    Tramp je najavio sinoć da će uvesti sveobuhvatne nove carine na proizvode iz Meksika, Kanade i Kine čim zvanično preuzme dužnost u okviru napora da suzbije ilegalnu imigraciju i trgovinu drogom.

  • Ruske snage ubrzano napreduju u Ukrajini

    Ruske snage ubrzano napreduju u Ukrajini

    Ruske snage napreduju u Ukrajini najbržim tempom od početka specijalne operacije, kažu analitičari američkog Instituta za proučavanje rata.

    Ovaj američki istraživački centar saopštio je da je geolocirao snimke koji sugerišu da se ruske snage kreću ka gradu Kurahove u Donjecku, dok nastavljaju da napreduju ka Pokrovsku, ključnoj logističkoj tački, prenosi “Skaj njuz”.

    “Ruske snage su nedavno napredovale znatno bržim tempom nego tokom cijele 2023. godine”, navodi se u saopštenju.

    Ostvaren je napredak ruskih snaga i u blizini mjesta Vuhledar i Velike Novosilke u Donjecku.

    U međuvremenu, analitičari ruske novinske grupe “Agentstvo”, koristeći podatke grupe koja ima bliske veze sa ukrajinskom vojskom “Duboka država”, tvrde da su moskovske snage samo tokom protekle sedmice zauzele skoro 235 kilometara kvadratnih ukrajinske teritorije.

    Ukoliko se ova informacija potvrdi to će biti sedmični rekord za ovu kalendarsku godinu.

  • Bijela kuća zvanično potvrdila da je dozvolila Ukrajincima da raketama ATACMS gađaju Rusiju

    Bijela kuća zvanično potvrdila da je dozvolila Ukrajincima da raketama ATACMS gađaju Rusiju

    Koordinator za strateške komunikacije u Savjetu za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, John Kirby, potvrdio je da je Ukrajini odobrena upotreba projektila dugog dometa ATACMS za napade na ciljeve u Rusiji.

    Kirby je izjavio da su SAD “revidirale smjernice” za korištenje ovih projektila, omogućivši Ukrajincima da ih “primijene protiv ovih specifičnih vrsta ciljeva”.

    “Trenutno mogu koristiti ATACMS kako bi se obranili u hitnim situacijama. Sada, kako razumijemo, to se dešava u Kurskoj oblasti, u blizini Kurska”, izjavio je Kirby.

    Dodao je da će “prepustiti Ukrajincima da govore o načinu upotrebe ATACMS-a, njihovim ciljevima i učinkovitosti”.

    Ova izjava označava prvu zvaničnu potvrdu da je Ukrajina ovlaštena koristiti američko oružje dugog dometa u napadima na Rusiju. Neslužbeno, prvi napad ATACMS-om na rusku teritoriju, konkretno u oblasti Brjansk, zabilježen je prošle sedmice.

    Ubrzo nakon toga, predsjednik Rusije Vladimir Putin zaprijetio je zapadnim silama koje su omogućile Kijevu upotrebu ovog oružja protiv Rusije, upozorivši na moguće odmazde.

    The New York Times je 17. novembra objavio da je američki predsjednik Joe Biden po prvi put dozvolio ukrajinskoj vojsci da koristi rakete dugog dometa ATACMS za napade na ruski teritorij.

    Ovisno o verziji, domet ATACMS projektila može biti između 140 i 300 kilometara.

  • Tramp najavio nove carine na proizvode iz Meksika, Kanade i Kine

    Tramp najavio nove carine na proizvode iz Meksika, Kanade i Kine

    Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će uvesti sveobuhvatne nove carine na proizvode iz Meksika, Kanade i Kine čim zvanično preuzme dužnost u okviru napora da suzbije ilegalnu imigraciju i trgovinu drogom.

    Najavio je da će 20. januara potpisati sva neophodna dokumenta za uvođenje carine od 25 odsto na sve proizvode iz Meksika i Kanade koji se uvoze u SAD, a za proizvode iz Kine od 10 odsto.

    Tramp je rekao da će nove carine ostati na snazi “sve dok droga, a posebno fentanil”, kao i ilegalni imigranti ne budu iskorijenjene.

  • Rusija ima novu metu

    Rusija ima novu metu

    Utvrđenja se grade u blizini grada Zaporožja u pripremi za potencijalnu rusku ofanzivu, iako ukrajinski komandanti smatraju da Rusija još nije spremna za veliki napad u ovom području, piše Ekonomist.

    “Ukrajinska obaveštajna služba veruje da se Rusija sprema za odvažan napad na grad Zaporožje, 30 km od fronta. Kada tačno niko ne zna, ali ima smisla. Kao jedno od tri preostala središta teške industrije u zemlji, glavni grad pokrajine ostaje ključan za opstanak Ukrajine kao funkcionalne države”, piše Ekonomist (The Economist).

    U izveštaju se navodi da se nove odbrane grade u prstenovima koji se šire izvan središta oblasti.

    “Radi se temeljno –minska polja, inženjerske prepreke i konstrukcije od betona i železa – za razliku od haotičnije slike u susednoj pokrajini Donjeck, još uvek mestu najžešćih borbi”, kaže se u članku.

    U isto vreme, ne smatraju svi ukrajinski vojnici da je napad na Zaporožje neizbežan.

    Pukovnik Oleksij Kilčenko, zapovednik Spartana, brigade za brzi odgovor, nedavno raspoređene u Zaporožju, kaže da je Rusija usmerila snage negde drugde. Izjavio je da su Rusi planirali da pošalju dve divizije (20.000–30.000 vojnika) za početni napad, ali je polovina njih prebačena u rusku Kursku oblast.

    Borac s bojnim imenom Lemberg, zapovednik bataljona u 118. brigadi koja brani jugozapadni deo Zaporoške oblasti, deli ovu procenu.

    “Oni (Rusi) još nisu spremni za udar, ali kada budu, prvi udarac će biti najteži”, smatra.

    U listu “Ekonomist” takođe se naglašava da su izazovi Ukrajine na prvoj liniji sve teži, prvenstveno zbog kadrovskih problema. U članku se primećuje dugogodišnji manjak dobrovoljaca za služenje vojnog roka.

    “Visoki ukrajinski zvaničnik kaže da je zabrinut da bi situacija mogla da postane nepopravljiva do proleća”, navodi se u članku.

    Publikacija dodatno naglašava zabrinutost oko kvaliteta novih vojnika. Mnogi od njih stariji su od 45 godina i imaju zdravstvenih problema, što komplikuje situaciju.

  • Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnim trgovinskim transakcijama i prešli su na nacionalne valute zahvaljujući ranije potpisanim sporazumima Teherana i Moskve u finansijskom sektoru, izjavio je guverner Centralne banke Irana Mohamad Reza Farzin.

    “Ušli smo u sporazum o valutama sa Rusijom i potpuno izbacili dolar. Sada trgujemo samo u rubljama i rijalima”, rekao je Farzin.

    On je pomenuo da su se nadležni organi za finansije Irana i Rusije saglasili u vezi sa kursom valuta koji će se koristiti u transakcijama, prenio je TASS.

    Centralne banke Irana i Rusije potpisale su sporazum o trgovini u nacionalnim valutama u julu, prenosi Srna.