Rusko probno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa “orešnik” natjeralo je Zapad na razmišljanje, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
On je izrazio nadu da će Zapad saslušati ovu poruku i obratiti pažnju.
– Rusija je lansirala oružje koje je ranije bilo nepoznato. Ova demonstracija oružja nas je sve natjerala na razmišljanje. Iskreno se nadam da će ovo svi ozbiljno shvatiti kao upozorenje, uključujući Zapadnu Evropu – rekao je Orban za radio “Košut”.
Donald Tramp, novoizabrani predsjednik Amerike, imenovao je američkog generala i veterana vijetnamskog rata Kita Keloga kao svog specijalnog izaslanika za pregovore o okončanju ukrajinskog rata.
Kelog je u aprilu iznio svoj prijedlog kako okončati rat, a Tramp je stao iza njega, što po svemu sudeći znači da će to biti Trampova zvanična politika kada 20. januara preuzme dužnost.
Kelogov plan predviđa da Amerika nastavi naoružavati Ukrajinu kako bi joj omogućila da se brani od Rusije, ali uz uslov da pristane da vodi pregovore s Moskvom. Kako bi motivisali Moskvu da se priključi pregovorima, plan predviđa da NATO sačeka sa prihvatanjem ukrajinske aplikacije za članstvo u alijansi.
Ako pregovori budu išli u smjeru potpisivanja mirovnog sporazuma, Kelogov plan predviđa postepeno ukidanje sankcija Rusiji.
Nakon potpisivanja plana, predviđeno je uvođenje posebnog poreza na rusku energiju, kako bi se od tog novca finansirala posljeratna obnova Ukrajine.
Kelog je u svom tekstu iz aprila naveo stavove koji se uklapaju s načinom na koji Tramp razmišlja o okončanju rata. On smatra da bi “jak i odlučan američki predsjednik koji bi se suprotstavio predsjedniku Vladimiru Putinu” spriječio proširenu rusku invaziju u februaru 2022. godine.
Iako to nije eksplicitno navedeno u planu, svi analičari vjeruju da on u praksi znači demarkacionu liniju koja bi prolazila kroz trenutnu liniju fronta, što praktično znači da bi Rusija zadržala pod svojom kontrolom petinu ukrajinske teritorije koju je osvojila od aneksije Krima sredinom 2014. do danas.
Analitičari takođe vjeruju da postoje dva ozbiljna problema koja bi mogla poremetiti Trampove planove, koji je kampanju na američkim izborima vodio tako da će u roku od 24 časa završiti rat. Prvi problem je da Rusija nije zadovoljna ovim što je do sada osvojila, i da će teško pristati na pregovore koji bi praktično značili zamrzavanje linije fronta. Zato analitičari vjeruju da se Rusiji žuri da do dolaska Trampa na vlast osvoji što je moguće više ukrajinske teritorije, po cijenu rekordnog broja poginulih ruskih vojnika.
Drugi problem je da Ukrajina vjeruje da bi zamrzavanje konflikta samo omogućilo Rusiji da uzme dah i za nekoliko godina nastavi osvajanje Ukrajine dok ne postigne svoje konačne ciljeve i zato se koleba da uđe u pregovore.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uoči američkih izbora predstavio je svoj “Plan pobjede” oba predsjednička kandidata i svim NATO saveznicama, koji predviđa kontinuiranu vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.
Tramp i njegovi saveznici se tome protive jer smatraju da kontinuirana pomoć bez uslovljavanja vodi ka beskonačnom ratu.
NATO plan za Ukrajinu suštinski znači raspoređivanje u zemlji takozvanog “mirovnog kontingenta” od oko 100 hiljada ljudi i, faktički, njenu okupaciju, a ukrajinske teritorije će podijeliti Velika Britanija, Njemačka, Poljska i Rumunija, saopštila je Spoljnoobavještajna služba Rusije.
Nakon što je Zapad shvatio da je Rusiju nemoguće pobijediti na bojnom polju, NATO sve više naginje zamrzavanju ukrajinskog sukoba, kako bi se obnovila borbena sposobnost ukrajinskih snaga za pokušaj revanša Rusiji. U tom cilju planirano je raspoređivanje u Ukrajini “mirovnog kontingenta” oko 100 hiljada ljudi, a to će faktički značiti okupaciju Ukrajine i podjelu njenih teritorija – navodi se u saopštenju.
Istovremeno, prema informacijama Spoljnoobavještajne službe, planirano je da teritorije budu podijeljene među okupatorima na sljedeći način: Crnomorski pojas treba da pripadne Rumuniji, zapadne oblasti Ukrajine Poljskoj, centar i istok zemlje Njemačkoj, a sjeverne oblasti, uključujući region Kijeva – Velikoj Britaniji.
Takođe, ruska služba naglašava da NATO već raspoređuje u Ukrajini centre za obuku u kojima je planirano obučavanje najmanje milion mobilizovanih Ukrajinaca.
Prema tome, navodi služba, očigledan je odgovor na pitanje da li je Rusiji potrebna takva varijanta mirovnog rješenja u Ukrajini, koji ima u vidu NATO.
Spoljnoobavještajna služba je još navela da NATO aktivno radi sa zapadnim vojno-industrijskim kompanijama, uključujući nemačku kompaniju “Rajnmetal”, od kojih se zahtijevaju ne samo investicije, već i slanje u Ukrajinu stručnjaka i opreme.
Sistemi za elektronsko ratovanje i protivvazdušnu odbranu Rusije potisnuli su i uništili 30 ukrajinskih bespilotnih letjelica na sjeverozapadu Rostovske oblasti, nije bilo žrtava, ali je izbio veliki požar na industrijskom objektu, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Rostovske oblasti Jurij Sljusar.
U Kamenskom okrugu Rostovske oblasti gasi se veliki požar u industrijskom objektu, precizirao je Sljusar, prenosi agencija RIA Novosti.
On je rekao i da je u gašenje uključeno 109 ljudi i 38 sredstava opreme.
Ruske snage PVO su tokom protekle noći uništile 47 dronova Oružanih snaga Ukrajine u Rostovskoj, Belgorodskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti, na Krasnodarskoj teritoriji i na Krimu, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Putnici iz Ujedinjenog Kraljevstva koji planiraju putovanja u inostranstvo suočavaju se sa hitnim zdravstvenim upozorenjem zbog teške bolesti koja uzrokuje “krvarenje iz očiju” i koja se proširila na više od 17 zemalja. Zdravstvena tijela su u stanju visoke pripravnosti zbog rastućeg broja slučajeva Marbuškog virusa, rođaka ebole i jednog od najsmrtonosnijih virusa na svijetu.
Marbuška groznica već je odnijela 15 života u Ruandi ove jeseni, dok je stotine ljudi pod nadzorom zbog potencijalne infekcije. Ruanda je potvrdila izbijanje epidemije krajem septembra 2024. godine.
Zemlje koje su pogođene su Ruanda, Burundi, Centralnoafrička Republika, Kongo, DR Kongo, Gabon, Kenija, Uganda, Bolivija, Brazil, Kolumbija, Kuba, Dominikandska Republika, Ekvador, Gvajana, Panama i Peru. Sve se to dešava u trenutku dok se druge dvije zrazne bolesti – novi soj majmunskih boginja (mpox klade) i tropska groznica oropuš (Oropouche), takođe šire u nekoliko zemalja.
Travel Health Pro, sajt koji vodi Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA), izdao je upozorenje o “trostrukoj prijetnji” od ovih smrtonosnih virusa.
“Izbijanje Marbuškog virusa prijavljeno je u Ruandi. Takođe se šire i epidemije mpox klade i oropuša”, rekao je portparol UKHSA, prenosi Euronews.
Najveće izbijanje marbuškog virusa zabilježeno je u Angoli 2005. godine, sa 374 slučaja i 329 smrtnih ishoda.
Šta je Marbuški virus?
Marbuški virus (MARV) je visoko infektivni patogen koji pripada porodici filovirusa, koja uključuje poznatiji virus Ebole. Prvi put je identifikovan 1967. godine tokom epidemija u Marburgu i Frankfurtu u Nemačkoj, kao i u Beogradu, u tadašnjoj Jugoslaviji.
Marbuški virus se prvenstveno prenosi na ljude direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, posebno voćnim slijepim miševima, koji se smatraju prirodnim rezervoarima za virus. Prenos može takođe nastati kontaktom sa tjelesnim tečnostima zaraženih osoba, uključujući krv, pljuvačku, znoj, povraćanje i druge izlučevine.
Virus može ostati prisutan u tijelu preživjelih, naročito u određenim djelovima tkiva poput očiju i centralnog nervnog sistema, potencijalno dovodeći do epidemija čak i nakon što je primarna infekcija uklonjena.
Simptomi bolesti uzrokovane Marbuškim virusom obično se javljaju pet do 10 dana nakon izlaganja i mogu se brzo razvijati. Rani simptomi uključuju visoku temperaturu, slabost, glavobolju, bolove u mišićima.
Ostali simptomi uključuju vodene dijareje, bolove u stomaku i krvarenje ispod kože, uz progresivne znakove kao što su osip, žutica, nadutost stomaka, ekstremni gubitak težine, zatajenje jetre i disfunkciju više organa.
Stopa smrtnosti može varirati od 23 do 90 odsto, u zavisnosti od soja virusa i kvaliteta medicinske nege koja je dostupna.
Beograd nezvanično prvi grad koji je izolovao virus
Virusolog Ana Gligić je u ranijem intervjuu za Euronews Srbija ispričala kako je to izgledalo davne 1967. godine kada je upravo ona bila na čelu tima koji je izolovao i okarakterisao ovaj virus, čime je Beograd nezvanično postao prvi grad u kojem je on identifikovan.
“Uvozili smo majmune iz Ugande za proizvodnju polio virusa. Majmuni su stizali preko Londona, bili su u nekom hostelu jedan dan, a onda su iz istog kontigenta raspoređeni u Marburg, Frankfurt i Beograd. Uvijek je pravilo da ostanu u karantinu dva mjeseca, dakle za to vrijeme se nije smjelo ništa sa njima kako bismo vidjeli da li će ispoljiti neku bolest koja bi ušla u vakcinu protiv dječje paralize”, rekla je tada Gligićeva.
Majmuni su po dolasku u Srbiju odjednom počeli da umiru. Veterinar koji je radio sa 200 pristiglih majmuna, odlučio je da uradi obdukciju i, nažalost, pod punom opremom došao u kontakt sa krvlju majmuna.
“Zarazio se i, srećom ostao živ jer je smrtnost od ovog virusa do 90 odsto. To je najsmrtonosniji virus koji trenutno postoji na planeti”, nastavlja Gligićeva.
Kako je marbuška hemoragijska groznica tada bila nepoznanica, Gligić je ispričala da su skoro narednih godinu dana radili istraživanja kako bi shvatili o čemu se radi i čime se to veterinar zarazio.
“Mi smo prvi na elektronskom mikroskopu dijagnostikovali i videli o čemu se radi. Umesto da odmah prijavimo novi virus, bili smo u strahu jer je njegova veličina bila 1.000 nanometara, a najveći koji smo mi do tada videli bila je variola vera 200 nanometara. Dok smo smišljali šta ćemo da radimo, stigli su rezultati iz Marbuga”, nastavlja.
Veterinar je potom zarazio i svoju suprugu. Po mišljenju nekih stručnjaka to je bilo seksualnim putem, međutim Gligić se ne slaže.
“On je svoju ženu inficirao dok je bio u inkubaciji kod kuće kada je pozvao tehničara da mu izvadi krv i uradi analize na respiratorne viruse za koje smo do tada znali. Tehničar je, pošto je izvadio krv, ne sumnjajući da je daleko opasniji virus u pitanju, spustio vatu natopljenu krvlju u pepeljaru. Njegova supruga je potom uzela tu vatu u ruke i zarazila se”, nastavlja i dodaje:
“Čovek je jedva ostao živ, ležao je Infektivnoj klinici dok je bio živ čuveni prof. Kosta Todorović sa kojim sam radila na Marbuškoj groznici. Radio je čitav tim na identifikaciji i karakterizaciji ovog virusa, pa čak i čovek koji se nakon toga oporavio”.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin oglasio se nakon jutrošnjeg obimnog napada na Ukrajinu i poručio da je to odgovor na to što je Kijev prošle sedmice koristio američke i britanske projektile da gađa rusku teritoriju.
Putin je rekao da je Rusija preko noći udarila Ukrajinu sa 90 projektila i 100 dronova, kao odgovor na ukrajinske napade oružjem Velike Britanije i SAD prošle nedjelje.
Putin je dodao “Rusija bira mete u Ukrajini koje bi mogle uključiti centre za donošenje odluka u Kijevu”.
“Trenutno, Ministarstvo odbrane i Generalštab ruske armije biraju ciljeve za udare na ukrajinsku teritoriju. To mogu biti vojni objekti, preduzeća odbrambene industrije ili centri za donošenje odluka u Kijevu. Štaviše, kijevski režim je više puta pokušavao da udari na objekte od nacionalnog značaja u Rusiji u Sankt Peterburgu i Moskvi“, rekao je Putin.
Podsjetimo, Ukrajina je prošle nedjelje po prvi put od početka rata upotrebila ATACMS i Storm Shadow da udari na rusku teritoriju.
Putin je, govoreći o udarima raketa ATACMS na teritoriju Rusije, rekao da će uvijek biti odgovora Moskve.
“Kao što sam mnogo puta rekao, uvijek će biti odgovora sa naše strane”, rekao je Putin na sjednici Savjeta za kolektivnu bezbjednost.
Rusija je danas izvela drugi veliki napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, izazvavši eksplozije i hitna isključenja struje širom zemlje, čime je pogođen ogroman broj ljudi, saopštili su zvaničnici.
Vazdušna uzbuna oglašena je za cijelu zemlju, a ukrajinske vazduhoplovne snage objavile su da su rakete upućene na oblast Odese na jugu, Kirovograda u centru, Hersona na istoku i Mikolajeva na jugu.
“Еnergetska infrastruktura ponovo je meta masivnog napada neprijatelja”, napisao je na Fejsbuku ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko, prenio je Rojters.
Najveća ukrajinska privatna energetska kompanija, DTЕK, saopštila je da su isključenja struje pogodila Kijev, kao i Odesu, Dnjepropetrovsk i Donjeck.
Napadi Rusije na energetsku infrastrukturu prekinuli su struju za najmanje milion ljudi u tri zapadna regiona, rekli su lokalni zvaničnici, prenosi Tanjug.
Napadi su prekinuli napajanje strujom za 523.000 potrošača u Lavovskoj oblasti, oko 215.000 u Volinskoj oblasti i više od 280.000 u regionu Rivne, izvijestili su njihovi guverneri u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Rusija je prethodno izvela deset napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je ozbiljno oslabilo sistem i izazvalo strah od dugotrajnih isključenja struje pred predstojeću zimu, ističe agencija.
U napadu raketama na zapadnu regiju Rivne, guverner Oleksandr Koval izvijestio je da je 280.000 potrošača ostalo bez struje.
Takođe, prijavljeni su prekidi u snabdijevanju vodom, iako nisu dati detalji o oštećenju.
Guverner Harkovske oblasti Oleh Sinjehubov, rekao je da je raketni napad na grad oštetio poslovni objekat i prozore stambene zgrade.
U Kijevu su dijelovi raketa pali na teritoriju poslovnog objekta i naneli manja oštećenja na nekoliko zgrada i kamion, saopštila je gradska vojna administracija.
Ranije jutros, eksplozije su odjeknule u ukrajinskim gradovima Odesa na Crnom moru i Kropivnicki u centralnom delu zemlje.
Guverner Odeske oblasti, Oleh Kiper, pozvao je stanovništvo da se skloni u zaklon, dok vlasti nastavljaju da procjenjuju razmere napada i štetu.
Za sada nema zvaničnih informacija o žrtvama, ali spasilačke ekipe su na terenu.
S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je da je tokom noći oborilo 25 ukrajinskih dronova iznad oblasti Brijansk, kao i blizu Bjelorusije, iznad Krima i južne oblasti Rostov. Moskva je u utorak najavila odgovor na dva ukrajinska udara američkim raketama ATACMS na rusku teritoriju prethodnih dana.
Na frontu Moskva bilježi napredovanje naspram oslabljene ukrajinske vojske, manje od dva mjeseca od dolaska novizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast.
Juče je administracija odlazećeg predsjednik SAD Džozefa Bajdena pozvala Kijev da smanji minimalnu starosnu granicu za vojnu mobilizaciju na 18 godina umjesto na sadašnjih 25 da bi nadoknadila nedostatak vojnika.
Kijev je ove godine već spustio starosnu granicu za mobilizaciju sa 27 godina na 25.
Bijela kuća je precizirala juče da američka vojna pomoć neće ni u kom slučaju biti uslovljena novim spuštanjem starosne granice za ukrajinsku vojsku.
Poziv je upućen u vrijeme kada bi novoizabrani predsjednik Tramp mogao da usvoji novi pristup i primora Kijev da pregovara sa Moskvom.
Rusija je ponosna na Srbe što imaju snage da se suprotstave destruktivnim tendencijama Zapada, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
Zaharova je istakla da Srbe nije slomilo ni NATO bombardovanje osiromašenim uranijumom, a ni sistemski napori koje je Zapad preduzimao narednih 25 godina da se zaboravi to što se desilo, prenosi Sputnjik.
“Preživjevši duboku kolektivnu traumu, Srbi su sačuvali i indentitet i održali državu. Tragično iskustvo srpskog naroda uči nas kako možemo da se izborimo za nacionalno dostojanstvo”, poručila je Zaharova.
Ona je ukazala da je prije 25 godina avijacija NATO pokazala šta tačno znači “humanitarna intervencija” kako su je nazivali iz ove alijanse.
“Upravo taj termin je rukovodstvo NATO i SAD koristilo za gađanje civilnih i vojnih objekata Jugoslavije, čije rukovodstvo je s ciljem očuvanja zemlje moralo da vodi borbu za ono što je za njih uvek bilo važno”, rekla je Zaharova, prenosi Srna.
Sada rukovodstvo Srbije, objasnila je ona, nema namjeru da prati politiku zapadnih država niti da okrene stranicu koja se tiče agresije NATO već je odlučno da se ne zaboravi ratni zločin koji je izvršen 1999. protiv Jugoslavije.
“Taj stav se mora poštovati”, istakla je Zaharova.
Ruska ekstenzivna upotreba hibridnih mjera protiv zapadnih ciljeva povećava rizik da bi NATO eventualno mogao da razmotri da se pozove na klauzulu o međusobnoj odbrani iz člana 5 alijanse, koji podrazumijeva da se napad na jednu članicu NATO smatra napadom na cijelu Alijansu, izjavio je danas direktor njemačke spoljne obavještajne službe Bruno Kal.
“Povećanje ruskih vojnih snaga znači da direktna vojna konfrontacija sa NATO postaje jedna od mogućih opcija za Kremlj”, istakao je Kal, prenio je Rojters.
NATO se po prvi i jedini put u svojoj istoriji pozvao na član 5 nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Američke Države, kada je NATO napad na SAD proglasio napadom na cijelu Alijansu, prenosi Tanjug.
U sukobu sa ruskim snagama ubijeno je ili ranjeno do pola miliona ukrajinskih vojnika, piše “Ekonomist”, pozivajući se na obavještajne izvještaje, zvanične izjave i druge izvore.
List navodi da je teško izračunati stvarne gubitke Kijeva, s obzirom na to da ukrajinski zvaničnici i njihovi saveznici “nerado daju procjene”.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je u februaru da je od eskalacije sukoba sa Rusijom 2022. godine ubijena „samo 31.000 vojnika“.
On je odbio da otkrije koliko vojnika je ranjeno, tvrdeći da će to Moskvi dati do znanja “koliko je ljudi ostalo na bojnom polju”.
“Ekonomist” navodi, pozivajući se na američke zvaničnike, da je u Kijevu stradalo više od 308.000 vojnika.
Prema analizi drugih izvora, brojka bi mogla biti bliža pola miliona vojnika, od kojih je, kako se vjeruje, “najmanje” 60.000 do 100.000 ubijeno.
“Možda je povrijeđeno još 400.000 vojnika koji više nisu sposobni da ratuju”, piše list, prenosi Srna.
Prema podacima veb-stranicu “UALosiz”, koja prati i evidentira imena i godište poginulih, Ukrajina je izgubila najmanje 60.435 vojnika ili više od 0,5 odsto svoje predratne muške populacije spremne za odlazak u rat.
Iako ovi podaci nisu sveobuhvatni, “Ekonomist” sugeriše da je stvarni broj poginulih u borbama veći, a broj vojnika koji su ranjeni i nisu sposobni za borbu još veći.
“Pod pretpostavkom da je šest do osam ukrajinskih vojnika teško ranjeno na svakog poginulog u borbi, skoro jedan od 20 muškaraca je mrtav ili ranjen”, piše list.
Ranije ove godine, rusko Ministarstvo odbrane je tvrdilo da su vojni gubici Ukrajine od februara 2022. dostigli gotovo 500.000, ne precizirajući koliko ih je ubijeno ili ranjeno.
Prema posljednjim informacijama ovog ministarstva, Kijev je izgubio više od 35.000 vojnika od avgusta prilikom upada u rusku Kursku oblast.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin u junu je rekao da su ruski gubici samo djelić onih na ukrajinskoj strani, sugerišući da je odnos žrtava otprilike jedan prema pet.