Kategorija: Svijet

Ujedinjeno Kraljevstvo, Gibraltar i EU spremni su okončati “gotovo deceniju neizvjesnosti za britansku prekomorsku teritoriju od referenduma o Bregzitu”, napisao je londonski “The Standard”.

Nacrt ugovora koji su sastavile tri vlade ima za cilj “zaštititi britanski suverenitet, britansku vojnu autonomiju i osigurati ekonomsku budućnost Gibraltara”. Madrid se, međutim, nada da će ovaj sporazum teritoriju dodatno privući španskoj kontroli.

Šta je u ugovoru?

Iako nije u potpunosti ratifikovan, nacrt ugovora tvrdi da se bavi “posljednjim velikim neriješenim pitanjem Bregzita”.

Prema novim pravilima, Ujedinjeno Kraljevstvo će dopustiti španskim graničarima da provjeravaju pasoše onih koji ulaze na teritoriju vazduhom ili morem. To znači da će ti dolasci pokazati svoje pasoše i britanskim i španskim vlastima – u “dvostrukim graničnim kontrolama” sličnim onima koje se viđaju na terminalima Eurostara u londonskom St Pancrasu.

U stvari, ovo “pomjera vanjsku granicu EU s granice između Španije i Gibraltara na tačke dolaska na Rok”, napisao je “The Times”. Gibraltar neće postati dio EU, ali će stanovnici moći slobodno prelaziti u Španiju i obrnuto. Očekuje se da će se “bodljikava žica” koja odvaja Gibraltar od Španije “ukloniti” nakon više od vijeka kako bi se stvorila “fluidna granica” za ljude i robu.

Kao rezultat toga, “Rok efektivno postaje dio šengenske zone EU za kretanje bez pasoša”, navodi “The Telegraph”. Uklanjanjem kopnene granice, “sporazum štiti stanovnike Gibraltara i Špance od pravila nakon Bregzita”, što znači da više nisu podložni ograničenju putovanja bez vize od 90 dana svakih 180 dana.

Što se tiče carine, Gibraltar se sada mora “uskladiti s pravilima jedinstvenog tržišta EU” i biti “pod nadležnošću Evropskog suda pravde”. To znači da “cigarete i alkohol više neće biti tako jeftini na Kamenu”. Gibraltar će zadržati svoj režim nultog PDV-a, ali će se na robu uvezenu na teritoriju radi prodaje primjenjivati ​​novi “porez na transakcije” počevši od 15 odsto.

Ključno je da nacrt sporazuma ne utiče na suverenitet teritorije. Prema ugovoru, UK “nikada neće sklapati aranžmane” u kojima bi suverenitet prešao na drugu državu protivno “slobodno i demokratski izraženim željama” gibraltarskog naroda.

Zašto sada?

Gibraltar je Španija ustupila Britaniji davne 1713. godine, prema Ugovoru iz Utrehta, a lokalno stanovništvo “snažno podržava ostanak u obliku britanske prekomorske teritorije”, rekao je “The Independent”. Posljednji put kada je Gibraltar glasao o pitanju dijeljenja suvereniteta sa Španijom, 2002. godine, “gotovo 99 odsto Gibraltaraca odbilo je taj potez”.

Španija je trebala primijeniti novi automatizovani granični sistem EU “Ulazak/Izlazak” od aprila, koji bi uključivao biometrijske provjere na granici s Gibraltarom, izvijestio je “BBC”. Da nije postignut dogovor, na vazdušnim, kopnenim i morskim granicama bile bi uvedene “obavezne provjere pasoša” što bi “uništilo gibraltarsku ekonomiju”, dovelo do “beskrajnih” redova za ulazak i koštalo “stotine miliona godišnje” britanske poreske obveznike, prema predloženom ugovoru.

Na koga će to uticati?

Oko 15.000 ljudi – nešto manje od polovine od 35.000 stanovnika teritorije – svakodnevno prelazi granicu, uglavnom u poslovne svrhe. Neće im trebati provjera pasoša i moći će slobodno prolaziti.

Kakva je bila reakcija?

Prijedlozi o “sigurnosti i zaštićenosti” omogućuju Gibraltaru da “s povjerenjem gleda u budućnost”, istovremeno “štiteći naš britanski način života” i istražujući “nove mogućnosti za rast i prosperitet”, rekao je Fabian Pikardo, glavni ministar Gibraltara.

Britanske i španske diplomate nadaju se da će “ugovor poboljšati bilateralne odnose”, izvijestio je “The Standard”. Međutim, Španija želi “ojačati” svoje “pravno pravo na Gibraltar”, otvarajući put Madridu da ima veći uticaj na teritoriju”. Neki u Ujedinjenom Kraljevstvu, u međuvremenu, mogli bi sporazum vidjeti kao “eroziju suvereniteta”.

Svaki sporazum koji “Španiji daje nove ovlasti nad ulaskom, boravkom, infrastrukturom ili sprovođenjima mora ispitati Parlament redak po redak prije nego što stupi na snagu”, rekla je ministarka vanjskih poslova u sjenci – Vendi Morton.

Šta će se sljedeće dogoditi?

Ugovor je objavljen u nacrtu, tako da ga još uvijek trebaju pregledati pravni timovi svih stranaka. Zatim će ga morati ratifikovati parlamenti Ujedinjenog Kraljevstva, Gibraltara i Evropskog parlamenta.

“Gibraltarska vlada kaže da se nada privremenoj primjeni sporazuma od 10. aprila”, rekao je “BBC”, a prenosi “The Week“.

Osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin pokušao je da kupi palatu u Maroku za skoro 15 miliona dolara, nekoliko dana prije nego što je uhapšen 2019. godine.

To se navodi u dokumentima koje je prošlog mjeseca objavilo američko Ministarstvo pravde i u kojima se navodi da je Epstin želio da kupi veliku palatu u luksuznom kvartu Palmeraie u Marakešu, koja je opisana kao arhitektonsko remek-djelo, koje je izgradilo 1.300 majstora, a koja je ukrašena rezbarijama i mozaicima, prenosi BBC.

Navodi se da je Epstin potpisao bankovni transfer od 14,95 miliona dolara 5. jula 2019. godine, dan prije hapšenja i nakon sporazuma o kupovini sa ofšor kompanijom koja je posjedovala nekretninu.

On je pregovarao o kupovini nekretnine od 2011. godine, ali su sporovi oko cijene i načina kupovine trajali godinama, a prema objavljenim dokumentima, transfer je bio Epstinova posljednja veća finansijska transakcija prije hapšenja.

Tri dana nakon hapšenja, Epstinov računovođa Ričard Kan otkazao je bankovni transfer i kupovina na kraju nikada nije završena.

BBC podsjeća da Maroko nema ugovor o ekstradiciji sa SAD, a lokalni mediji spekulišu da je jedan od Epstinovih motiva za kupovinu nekretnine možda bio povlačenje u zemlju kako bi izbjegao hapšenje, ukoliko bi protiv njega bile podignute nove optužnice.

Međutim, bivši Epstinov saradnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da transakcija pokazuje da Epstin “nije imao pojma” da će da bude uhapšen.

Prema brošuri o nekretninama, 1.300 majstora je tri godine radilo na izgradnji palate.

Objavljeni dosijei pokazuju da je 2008. godine Epstin zatražio od bivšeg laburističkog ministra Petera Mandelsona da mu pronađe asistenta koji bi mogao da mu “pronađe kuću u Marakešu”.

U dokumentima se detaljno opisuje kako je Epstin periodično posjećivao Maroko od 2012. godine, boraveći u ekskluzivnom okrugu Palmeraie, domu bogate zajednice iseljenika.

Takođe, navodi se, Epstinova dugogodišnja djevojka Karina Šulijak počela je da traži nekretninu u Marakešu, uz brojne posjete toj zemlji, prenosi Tanjug.

Mark Leon, partner kompanije Kensington Luxury Properties, rekao je za BBC da se Epstin fokusirao na njihovu nekretninu Bin Ennakhil (Između palmi) još 2011. godine, kao i da je palata, u vlasništvu njemačkog magnata Gintera Kiša, procijenjena na 55 miliona evra, a njegova početna ponuda bila je toliko niska da se Kiš uvredio i odbio da ponovo posluje sa Epstinom.

Nakon toga, Epstin je iskoristio Šulijak i mrežu kontakata u Maroku kako bi sproveo inspekciju nekretnine, a 2018. godine, Epstin je sam posjetio nekretninu prije nego što je Šulijak dala konačnu ponudu, pretvarajući se da radi u ime Leona Bleka, Epstinovog prijatelja i milijardera.

Dosijei pokazuju da je u jednom trenutku Kensington Luxury Properties predložio Epstinu “strategiju prodaje i oporezivanja”, prema kojoj bi nekretnina bila registrovana kod marokanskih vlasti kao prodata za 10 miliona evra, dok bi se transakcija od 20 miliona evra obavila za dionice ofšor kompanije koja je posjedovala nekretninu, a taj aranžman bi omogućio Epstinu da registruje svoje ime na vlasničkim listovima nekretnine i istovremeno smanji porez koji bi platio marokanskim vlastima.

Međutim, Kensington Luxury Properties je za BBC negirao da je postojao neetičan ili ilegalan pokušaj minimalizovanja poreza.

Najmanje jedan američki državljanin je ubijen, a drugi je ranjen nakon što su kubanski graničari presreli brzi čamac u blizini svoje obale, potvrdio je američki zvaničnik. U okršaju su ubijene ukupno četiri osobe, dok je šest ranjeno.

Incident se dogodio kada su graničari otvorili vatru na gliser registrovan u američkoj saveznoj državi Floridi, na kojem se nalazilo deset osoba. Kubanske vlasti su ih optužile za planiranje “infiltracije s terorističkim ciljevima”, tvrdeći da su putnici na čamcu prvi otvorili vatru. Pored američkih državljana, na brodu se nalazila i treća osoba koja posjeduje američku Ka-jedan vizu, namijenjenu zaručnicima državljana SAD-a. Vlasnik glisera je u međuvremenu izjavio da mu je plovilo ukrao jedan od zaposlenika.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Vašington detaljno istražuje ovaj, kako ga je nazvao, “krajnje neobičan” incident. Kubanske vlasti su prvobitno saopštile da su svih deset osoba na plovilu kubanski državljani s prebivalištem u SAD-u. U međuvremenu su identifikovali i uhapsili jedanaestu osobu na kopnu, za koju tvrde da je priznala učešće u navodnoj zavjeri.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kube pojasnilo je da je gliser ušao u njihove teritorijalne vode te da je presretnut na oko jednu nautičku milju od Kajo Falkonesa, na sjevernoj obali zemlje. U vatrenom okršaju koji je uslijedio, ranjen je i komandant kubanskog patrolnog broda. Prema navodima kubanskih vlasti, većina putnika imala je “policijski dosje povezan s kriminalnim i nasilnim aktivnostima”. Nakon pretrage glisera, pronađeni su pištolji, jurišne puške, improvizovane eksplozivne naprave, kao i druga taktička oprema.

Ova smrtonosna pucnjava događa se u trenutku izuzetno povišenih tenzija između Vašingtona i Havane. Podsjećamo, prije manje od dva mjeseca američke snage su uhapsile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, koji je bio blizak saveznik Kube, te su spriječile njegovog nasljednika u daljnjem snabdijevanju Kube naftom.

Kina je smijenila devetnaest zvaničnika, uključujući devet iz vojske, sa svoje liste zakonodavaca uoči najvećeg godišnjeg političkog sastanka sljedeće sedmice.

Smjene je objavilo najviše zakonodavno tijelo zemlje, Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa (NPC). Nije naveden zvaničan razlog za smjenu, ali ona dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Si Đinping smijenio s dužnosti Džang Jousja, svog najviše rangiranog generala i ujedno jednog od njegovih najbližih vojnih saveznika.

Od dolaska na vlast, Đinping je pokrenuo niz antikorupcijskih kampanja, nazivajući korupciju najvećom prijetnjom Komunističkoj partiji. Međutim, neki kritičari kažu da je korištena kao alat za uklanjanje političkih rivala. Prema izvještaju državnih medija, među smijenjenima su Li Ćiaoming, komandant kopnenih snaga Narodnooslobodilačke armije (PLA) i Šen Đinlong, bivši komandant mornarice PLA.

Ovo je ujedno i posljednja u nizu čistki visokoprofiliranih vojnih ličnosti u posljednjih nekoliko godina, uključujući i oštru akciju iz oktobra dvije hiljade dvadeset pete godine u kojoj je devet visokih generala smijenjeno sa svojih položaja. Vlasti su u to vrijeme tvrdile da su čistke bile dio kampanje protiv korupcije.

U Vašingtonu se pojavio dokument na sedamnaest stranica koji od predsjednika SAD-a Donalda Trampa traži da proglasi vanredno stanje i preuzme kontrolu nad izbornim procesom u Americi zbog navodnog “ometanja” koje je Kina sprovela dvije hiljade dvadesete godine.

Dokument su autorisali konzervativni aktivisti bliski Trampovom MAGA pokretu, a od Trampa se traži da preuzme potpunu kontrolu nad procesom izbora prije novembra. Tramp bi, prema ovom prijedlogu, mogao da zabrani glasanje poštom i nametne pravila po kojima bi svi građani SAD-a morali da predstave identifikacioni dokument sa svojom fotografijom na glasanju.

Ovakvi zakoni postoje u nekoliko saveznih država, ali je njihovo donošenje na nivou cijelog SAD-a izrazito sporno. Veliki broj Amerikanaca nema ovaj tip dokumenta, a posebno se to odnosi na one građane SAD-a koji imaju lošije imovinsko stanje. Većina ovih osoba jednostavno ne može napustiti svoja radna mjesta da bi predavali papire u uredima za izdavanje dokumenata, iz straha da bi mogli izgubiti posao. Takođe, mnogi od ovih ureda imaju izrazito ograničeno radno vrijeme, a često rade samo dva do tri sata sedmično.

Bez obzira na to, činjenicu da na državnom nivou nema ovakvog zakona, Tramp je koristio za tvrdnje, često bez valjanog dokaza, da “ilegalni migranti masovno glasaju” te da zbog toga Demokratska stranka pobjeđuje na izborima. Što se tiče tvrdnji da je Kina uticala na rezultat izbora dvije hiljade dvadesete godine, ona takođe nije potkrijepljena ozbiljnijim dokazima, a ranija istraga iz dvije hiljade dvadeset prve godine pokazala je da su vlasti u Pekingu “razmatrale, ali nisu pokrenule” kampanju uticaja na izbore.

Podsjetimo, Tramp nikada nije priznao poraz od Džoa Bajdena dvije hiljade dvadesete godine, te i dalje tvrdi da su ti izbori “pokradeni”, takođe bez dokaza. Pokrenuo je i više tužbi, ali su sve odbačene.

Izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, sastali su se danas dva puta u Ženevi sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, a razlike između dve strane ostaju značajne i o više pitanja se još uvek raspravlja.

Prema navodima medija razgovori, koji su vođeni uz posredovanje omanskog ministra spoljnih poslova Badra Albusaidija i uključivali šefa nuklearne agencije UN-a Rafaela Grosija, trajali su nekoliko sati i uključivali su i direktne i indirektne razmene.

Teheran je navodno ponudio da ograniči obogaćivanje uranijuma na medicinske potrebe, dok bi nuklearna aktivnost prestala na neodređen, ograničen broj godina. Obogaćivanje bi se kasnije nastavilo pod regulisanim regionalnim okvirom. SAD, sa svoje strane, zahtevaju sporazum bez vremenskog ograničenja.

Navodi se da je Vašington voljan da dozvoli obogaćivanje na niskom nivou u istraživačkom reaktoru u Teheranu, ali insistira na potpunom demontiranju iranskih nuklearnih postrojenja i prebacivanju sav obogaćeni uranijum van zemlje. Izvor koji citira Čenel 12 kaže da su Vitkof i Kušner napustili prvu rundu razgovora razočarani onim što su Iranci predstavili, naglašavajući dubinu preostalih neslaganja.

Sjedinjene Američke Države otvorene su za dijalog sa Sjevernom Korejom bez ikakvih prethodnih uvjeta, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap pozivajući se na izvore iz Bijele kuće.

Ovaj potez Washingtona dolazi u trenutku kada je sjevernokorejski lider Kim Jong-un ranije ove sedmice poručio da nema razloga za loše odnose sa SAD-om, pod uvjetom da se Washington suzdrži od, kako je naveo, „neprijateljske politike“.

Kim je u srijedu zatvorio višednevni kongres vladajuće Radničke partije Koreje, na kojem je predstavio svoje političke ciljeve za narednih pet godina. Tijekom svog obraćanja, Kim je ponovio jasan stav da odbija pregovore sa zvaničnim Seulom, ali je ostavio otvorena vrata za razgovore sa Washingtonom. Ipak, njegov uvjet za to je da Sjedinjene Američke Države priznaju Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

Zvanični Pjongjang je u prošlosti više puta glatko odbijao američke pozive na denuklearizaciju, odnosno odricanje od nuklearnog oružja. Režim u Sjevernoj Koreji naglašava da je spreman na obnavljanje međusobnih razgovora isključivo ukoliko SAD prestanu insistirati na tom zahtjevu.

Kako piše agencija AP, analitičari smatraju da je Kimov stvarni cilj da kroz pregovore izdejstvuje ublažavanje američkih sankcija, ali i prešutno priznanje Sjeverne Koreje kao nuklearne velesile.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump se tijekom svog prvog mandata tri puta direktno sastao s Kimom kako bi pregovarao o nuklearnom razoružanju. Ti povijesni susreti, međutim, nisu doveli do obustave sjevernokorejskog nuklearnog programa, a komunikacija između dviju država je od tada praktično u prekidu. Uprkos tome, Trump i dalje često ističe da je s Kimom ostvario „dobre odnose“.

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da i dalje ne obnavlja isporuke nafte preko naftovoda Družba, ugrožavajući time energetsku bezbjednost Mađarske.

“Isporuke nafte moraju odmah da se nastave! Znamo da je naftovod operativan. Znamo da isporuke nafte Mađarskoj nisu nastavljene zbog političke odluke predsjednika Zelenskog”, napisao je Orban na mreži Iks.

On je dodao da Zelenski “po Briselu tvrdi da naftovod ne može ponovo da se pokrene”, prenosi Tanjug.

Mađarski premijer je naveo da očekuje da Ukrajina ispuni svoje obaveze prema Evropskoj uniji i njenim članicama i da ponovo pokrene isporuke.

Zbog aktuelne situacije, Orban je rekao da će danas održati konsultacije sa premijerom Slovačke Robertom Ficom.

Sljedeći krug mirovnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini biće održani u Abu Dabiju početkom marta, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u sinoćnom video-obraćanju.

“Danas sam više puta razgovarao sa (sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine) Rustemom Umerovim, (članom pregovaračkog tima Ukrajine) Davidom Arahamiom i predstavnicima predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, nakon njihovih današnjih sastanaka”, rekao je sinoć Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je istakao da sada postoji veća spremnost za sljedeći trilateralni format.

“Najvjerovatnije će sljedeći sastanak biti u Emiratima, u Abu Dabiju, početkom marta. Cilj je da se finalizuje sve što je postignuto radi stvarnih garancija bezbjednosti i pripremi sastanak na nivou lidera”, naglasio je Zelenski.

Predsjednik Ukrajine je kazao da upravo sastanci lidera mogu da donesu ključne odluke, posebno u slučaju Rusije i njenog, kako je naveo, “personalizovanog režima”.

“Rat mora da bude okončan, to je stav Ukrajine i svih naših partnera”, istakao je on.

Zelenski je dodao da trenutno ne postoji spremnost Rusije za mir niti bilo kakvi znaci da predsjednik Rusije Vladimir Putin zaustavlja ratne operacije.

U tom kontekstu, kako je naveo, SAD i Evropska unija vode razgovore o formatima pritiska na Rusiju.