VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Da li će globalne igre u vezi sa Grenlandom uticati i na BiH?

    Da li će globalne igre u vezi sa Grenlandom uticati i na BiH?

    Države Evropske unije razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama od 93 milijarde evra zbog pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.

    “Financial Times” piše da druga opcija uključuje ograničavanja američkih kompanija na tržištu EU.

    Kako se navodi u njihovom izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trampom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice.

    Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.

    Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD.

    Ambasadori EU sastali su se u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od 10 odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

    Podsjećamo, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 10 odsto od 1. februara na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.

    Ipak, postavlja se pitanje da li će globalne igre uticati ponovo i na Bosnu i Hercegovinu?

    Ekonomista Igor Gavran smatra da direktnih posljedica ne bi trebalo da bude, jer SAD su već praktično onemogućile izvoz na ovo tržište još ranije, kada su uvele nerazumno visoku carinsku stopu, tako da na ovom tržištu mi više nemamo šta izgubiti.

    “Kada je riječ o eventualnim američkim dodatnim carinama na uvoz iz EU, one bi svakako mogle imati posredne negativne efekte na naš izvoz u EU u slučajevima kada kupci naših proizvoda tamo ugrađuju komponente iz BiH u svoje proizvode za izvoz u SAD. Ako njihov izvoz prestane ili se smanji, pa se smanji i proizvodnja i tražnja za našim proizvodima, to bi imalo posljedične negativne efekte na bh. izvoznike.

    S druge strane, ako bi EU uvela kontramjere za američki izvoz u EU, to bi moglo imati pozitivne efekte u smislu otvaranja prostora na EU tržištu za više bh. proizvoda, ako u bilo kojoj oblasti na koju bi se ove mjere odnosile mi imamo konkurentne proizvode”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, u svakom slučaju bilo kakvi carinski ratovi i destabilizacija svjetske trgovine generalno imaju negativne efekte na sve u određenoj mjeri.

    “Ali bi dugoročni efekti za cijeli svijet bili najgori ako bi EU ponovo popustila američkoj agresivnoj imperijalističkoj politici. Najbolji scenarij za cijeli svijet je uvezivanje ‘normalnih’ država širom svijeta i jačanje međusobne trgovine i ekonomske saradnje kako bi se zaobišla i izbjegla neurotična politika SAD i njihove ucjene i pritisci. Kanada je dobar primjer kako se treba ponašati: umjesto da prihvate ropski odnos prema SAD, oni sada jačaju saradnju s Kinom, a i EU bi mogla učiniti isto ako prevladaju mudrost i ispravna ekonomska politika umjesto ideologije. Odnos EU prema Kini je nerazumno negativan, umjesto da jačaju veze u interesu obje strane. Povezivanje s ekonomijama Južne Amerike i Indije je pozitivno, ali bez jače saradnje s Kinom nemoguće je ostvariti maksimalnu korist za evropsku ekonomiju”, ističe Gavran i dodaje da bi aktuelna situacija u vezi sa Grenlandom trebalo da bude signal za buđenje i mnogih bh. političara koji zaslijepljeno fantaziraju o strateškom partnerstvu sa SAD.

  • Žestok ruski napad na Kijev

    Žestok ruski napad na Kijev

    Rusija je sinoć, u noći sa 19. na 20. januar, napala Kijev, glavni grad Ukrajine, balističkim raketama i dronovima, zbog čega su izbili požari na infrastrukturnim objektima, saopštile su ukrajinske vlasti.

    Kličko: Nestalo struje i vode
    Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo je do prekida u snabdijevanju strujom i vodom, prenosi Unian.

    “Objekti društvene infrastrukture prelaze na autonomno napajanje”, napomenuo je Kličko.

    Ima žrtava
    Prema ukrajinskim vlastima, postoje informacije o jednoj žrtvi u Dnjeprovskom okrugu.

    Pored toga, u Dnjeprovskom okrugu pogođene su nestambene zgrade. Na drugoj lokaciji, dron se srušio na otvorenom prostoru i tamo gore automobili, navodi ukrajinski sajt.

    Požar u skladištu
    Šef gradske vojne administracije Kijeva Timur Tkačenko prijavio je da je izbio požar u skladištu u Dnjeprovskom okrugu.

    Napad je došao u vrijeme dok se zemlja suočava s temperaturama ispod nule i sve dubljom energetskom krizom, piše The Kyiv Independent.

    Najteža zima
    Za Kijev je ovo najteža zima od početka rata, uzrokovana ruskim napadima na gradska energetska postrojenja.

    Predsjednik Volodimir Zelenski proglasio je 14. januara vanredno stanje u energetskom sektoru zbog pojačanih napada.

    Situaciju pogoršavaju dugogodišnji problemi s infrastrukturom, što je dovelo do humanitarne krize u kojoj stanovnici ostaju bez grijanja, tople vode i struje.

    Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

  • EU rješava gužve “digitalnim pasošem”, šta to znači za BiH?

    EU rješava gužve “digitalnim pasošem”, šta to znači za BiH?

    Evropska unija priprema digitalnu uslugu koja će državljanima trećih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, omogućiti brži i lakši prelazak šengenske granice.

    Ovo pitanje posebno je postalo aktuelno nakon brojnih žalbi građana BiH da su se zadržavanja na hrvatskoj granici EU značajno produžila nakon što je počelo uvođenje EES-a krajem prošle godine, novog sistema digitalne evidencije putnika koji ulaze u šengenski prostor, uoči uvođenja ETIAS-a, onlajn formulara koji će građani trećih zemalja morati popunjavati ako žele ući u EU.

    “Digitalni pasoš”
    Digitalna usluga, koja će se zvati “digitalna aplikacija za putovanje” biće određena vrsta “digitalnog pasoša”, odnosno mogućnost skladištenja biometrijskih podataka građana u digitalnom obliku. Kako nam je rečeno u Evropskoj komisiji, ova usluga će biti ponuđena i građanima trećih zemalja, koji ispunjavaju uslove. Najvažniji uslov je odgovarajući biometrijski pasoš, a potrebno je ispuniti i druge tehničke uslove, od kojih je najvažniji uspostavljanje digitalnog identiteta.

    Armina Musa, savjetnica direktora za bezbjednost informacionih sistema u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, za “Nezavisne” je potvrdila da IDDEAA zna za ovu uslugu koju EU priprema i tvrdi da će za njenu primjenu biti tehnički spremna, ali upozorava da bi se ponovo, kao i mnogo puta do sada, u sve mogla uplesti politika.

    “Dok se na državnom nivou ne usvoji novi zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, u potpunosti usklađen sa eIDAS 2.0, građani BiH ovu vrstu evropskih usluga neće moći formalno koristiti. Upravo kroz taj zakon, kao i kroz prateće podzakonske akte, mora se jasno i dosljedno urediti ova oblast po vertikali i horizontali svih nivoa vlasti, kako bi se osigurala pravna sigurnost, interoperabilnost i međunarodno priznanje digitalnog identiteta BiH”, rekla nam je ona.

    Kako je istakla Musa, IDDEEA je u proteklom periodu uspješno završila prvu fazu razvoja državnog digitalnog novčanika, čime je BiH ušla u krug država koje već imaju operativne temelje za savremeni digitalni identitet usklađen sa evropskim praksama. Ovaj posao je, kako je naglasila, realizovan zahvaljujući podršci i uz blisku koordinaciju s Delegacijom EU i njemačkom agencijom za razvoj GIZ.

    Dodala je da se uskoro očekuje i završetak druge faze, nakon čega će građanima BiH biti dostupan potpuno EU usklađen digitalni novčanik u skladu sa eIDAS 2.0.

    “Ključni naredni korak je donošenje savremenog zakonskog okvira na državnom nivou, čime bi se građanima BiH omogućilo da u punom kapacitetu koriste buduće evropske digitalne identitete i usluge koje iz njih proizlaze”, rekla je Musa.

    Kako nam je pojašnjeno u Evropskoj komisiji, “digitalni pasoš” će imati sve potrebne podatke koji se nalaze na fizičkom pasošu, a usluga bi trebalo da počne da funkcioniše od 2030. godine, nakon što se EES i ETIAS u potpunosti uspostave i počnu normalno da rade.

    Digitalna putna isprava
    Kao što smo više puta pisali do sada, EES bi trebalo da počne da funkcioniše od 10. aprila, do kada bi podaci većine građana trebalo da budu uneseni u sistem. Potom će do kraja ove godine početi primjena ETIAS-a, koji će važiti tri godine ili do isteka važećeg pasoša, a biće potrebno platiti taksu od 21 evro.

    “Digitalna putna isprava može se zatražiti prilikom dobijanja novog pasoša ili lične karte, bez dodatnih troškova. Kada aplikacija EU Digital Travel bude dostupna, putnici će moći i sami da putem aplikacije kreiraju digitalnu putnu ispravu na osnovu svoje postojeće putne isprave. Putnici takođe mogu odlučiti da ne zatraže digitalnu putnu ispravu i da nastave koristiti isključivo svoj fizički pasoš ili ličnu kartu. Nakon što aplikacija EU Digital Travel bude dostupna, državljani trećih zemalja moći će sami da putem aplikacije kreiraju ‘digitalni pasoš’, na osnovu svog postojećeg fizičkog pasoša”, pojašnjeno nam je u Komisiji.

    Putnici će moći kreirati digitalnu putnu ispravu tako što će pomoću aplikacije na svom mobilnom telefonu skenirati svoju fizičku putnu ispravu.

    “Aplikacija će provjeriti da li je dokument autentičan i da li odgovara licu putnika, upoređujući ga s biometrijskom fotografijom pohranjenom u putnoj ispravi, kako bi se osiguralo da samo legitimni nosilac može kreirati digitalnu putnu ispravu na osnovu tog fizičkog dokumenta. Nakon što je digitalna putna isprava kreirana, i prije prelaska granice, putnici je mogu dostaviti graničnim organima na prethodnu provjeru. Granične vlasti će obaviti iste provjere kao i u slučaju kada putnik fizički predoči svoju putnu ispravu na kontrolu. Time će se prelazak granice učiniti bržim i jednostavnijim”, pojašnjeno je.

  • Peskov: Tramp će ispisati svjetsku istoriju ako se Grenland pridruži SAD

    Peskov: Tramp će ispisati svjetsku istoriju ako se Grenland pridruži SAD

    – Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp će nesumnjivo ući u svetsku istoriju ako se Grenland pridruži SAD, izjavio je danas na brifingu za novinare portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov komentarišući Trampove izjave u vezi sa Grenlandom.

    “Ovde verovatno možemo da ostavimo po strani da li je to dobro ili loše, da li je u skladu sa parametrima međunarodnog prava ili ne. Ali postoje međunarodni stručnjaci koji veruju da bi, realizacijom pitanja aneksije Grenlanda, Tramp nesumnjivo ušao u istoriju. Ne samo u istoriju SAD, već i u svetsku istoriju. Teško je ne složiti se sa ovim stručnjacima”, izjavio je portparol Kremlja, prenosi agencija TASS.

    Tramp je više puta izrazio želju da Grenland postane deo SAD i tokom svog prvog mandata predložio je da Amerika kupi Grenland.

    U martu 2025. godine izrazio je uverenje da bi Grenland mogao biti anektiran, a 17. januara Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži TruthSocial objavio da će SAD početi sa uvođenjem carina od 10 odsto za Veliku Britaniju, Nemačku, Dansku, Holandiju, Norvešku, Finsku, Francusku i Švedsku koje će ostati na snazi dok sve strane ne postignu saglasnost “o potpunoj i kompletnoj američkoj akviziciji Grenlanda”.

    Ova Trampova odluka stupa na snagu 1. februara, a 1. juna carinska stopa će se povećati na 25 odsto.
    Predsednik SAD je izjavio da je posedovanje ostrva neophodno za jačanje nacionalne bezbednosti SAD i efikasno raspoređivanje američkog sistema protivraketne odbrane Zlatna kupola.

    Grenland je autonomna teritorija Danske, a Vašington i Kopenhagen su 1951. godine, pored svojih obaveza prema NATO savezu, potpisali poseban sporazum o odbrani Grenlanda kojim su se SAD obavezale da će braniti ovo arktičko ostrvo od moguće agresije.

  • Sijarto: Tramp pozvao Orbana u Odbor za mir za pojas Gaze

    Sijarto: Tramp pozvao Orbana u Odbor za mir za pojas Gaze

    Mađarski premijer Viktor Orban dobio je od američkog predsjednika Donalda Trampa poziv da učestvuje u Odboru za mir za Pojas Gaze, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    – Oni smatraju da se pozivom ukazuje čast mađarskom premijeru i naravno on će učestvovati u radu tog savjeta. Premijer mi je naložio da o tome obavijestim američku administraciju – rekao je Sijarto.

    On je naglasio da su mirovne aktivnosti Trampa veoma cijenjene širom svijeta i dodao da američki predsjednik predstavlja nadu za mirovni proces.

    – Mađarska je zainteresovana za mir na Bliskom istoku, jer bezbjednosna situacija u regionu ima veliki uticaj na bezbjednosnu situaciju u Centralnoj Evropi – rekao je Sijarto.

    Orban je prisustvovao svečanoj ceremoniji potpisivanja mirovnog sporazuma za Bliski istok 13. oktobra koji su sukobljene strane potpisale u Šarm el Šeiku u Egiptu.

    Odbor za mir za Pojas Gaze će biti zadužen za nadgledanje sprovođenja druge faze plana za okončanje rata u palestinskoj enklavi.

  • Orban: Mađari će nacionalnom peticijom izraziti protivljenje finansiranju sukoba

    Orban: Mađari će nacionalnom peticijom izraziti protivljenje finansiranju sukoba

    Mađarski premijer Viktor Orban optužio je zapadnoevropske vlade da “cijede” svoje poreske obveznike kako bi finansirala rat, te najavio novu nacionalnu peticiju koja će svakom Mađaru dati priliku da izrazi svoje protivljenje finansiranju sukoba.

    Orban je rekao da se Mađarska suočava sa listom zahtjeva Brisela, uključujući ukidanje ili smanjenje širokog spektra socijalnih programa.

    – Mađarska je jedina zemlja koja uvijek konsultuje svoj narod o strateški važnim pitanjima poput računa za komunalne usluge, migracija, roda i članstva Ukrajine u EU – rekao je Orban za Košut radio.

    Orban je rekao da je šokiran finansijskim obavezama EU prema Ukrajini, za koje Brisel procjenjuje da sada prelaze 193 milijarde evra.

    Napomenuo je da, dok su “Amerikanci bili pametniji i odustali u pravo vrijeme”, Brisel je nedavno predstavio još jedan paket finansiranja od 90 milijardi evra.

    – Oni rasipaju, šalju, proćerdavaju novac evropskih poreskih obveznika u situaciji u kojoj Evropa nema novca – rekao je Orban, izražavajući olakšanje što su Mađarska, Slovačka i Češka obezbijedile izuzeća od tog plana nakon onoga što je opisao kao “dugu i krvavu noć borbe noževima”.

    Orban je naveo da nikada nije sreo ozbiljnog stručnjaka koji tvrdi da Rusi mogu biti poraženi na frontu do te mjere da bi bili obavezni da plate reparacije.

    – Ovo je izvan domena bajki… Dakle, oni hrane građane Zapadne Evrope pričom i drže ih pod kontrolom – rekao je Orban.

    Mađarski premijer kaže da Ukrajina nikada, ni za milion godina neće moći da vrati kredite koje su finansirali poreski obveznici EU, tako da će finansijski teret pasti na evropske građane.

  • Putin dobio poziv da se priključi Savjetu za mir za Gazu

    Putin dobio poziv da se priključi Savjetu za mir za Gazu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je poziv da se pridruži Savjetu za mir za Gazu, a Kremlj trenutno proučava prijedlog, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Da, zaista, predsjednik Putin je takođe dobio poziv putem diplomatskih kanala da se pridruži ovom Savjetu za mir – rekao je Peskov novinarima.

    Trenutno proučavamo sve detalje ovog prijedloga, istakao je portparol ruskog predsednika.

    Predsjednik SAD Donald Tramp je ranije najavio formiranje Savjeta za mir“ za Gazu i obećao da će uskoro otkriti njegove članove.

    Savet uključuje državnog sekretara SAD Marka Rubija, Trampovog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, zeta američkog lidera, investitora DŽareda Kušnera, bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, predsjednika Svjetske banke Adžaja Bangu i zamjenika savetnika za nacionalnu bezbjednost SAD Roberta Gabrijela, navela je Bijela kuća.

  • Vladimir Putin se okupao na Bogojavljenje

    Vladimir Putin se okupao na Bogojavljenje

    Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, se tradicionalno okupao u ledenoj vodi povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenje.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Putin prisustvovao bogojavljenskom kupanju.

    “Vladimir Putin se, kao i svake godine, tradicionalno okupao. Bogojavljenje je za njega, kao i za sve pravoslavce koji rade u Kremlju, veliki praznik. Taj obred mnogi poštuju”, kazao je Peskov.

    Videosnimak Putinovog kupanja na Bogojavljenje objavio je šef ruskog fonda za direktna ulaganja i specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju s inostranstvom Kiril Dmitrijev.

    Na videosnimku se vidi Putin dok tri puta zaranja u vodu, a između svakog zaranjanja se prvo prekrsti. Zatim odmah izlazi iz vode i završava obred.

    Osim Putina, povodom Bogojavljenja se okušao i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    Inače, pravoslavci širom svijeta, danas proslavljaju Bogojavljenje, što predstavlja praznik koji slavi krštenje Isusa Hrista, dan kada je Jovan Krstitelj na rijeci Jordan krstio Hrista, čime je započela njegova misija propovijedanja hrišćanstva, prenosi “Klix”.

  • Evropski lideri strahuju od Trampa

    Evropski lideri strahuju od Trampa

    Lideri pojedinih država članica Evropske unije smatraju da bi, ukoliko predsjednik SAD Donald Tramp preuzme kontrolu nad Grenlandom, naredne mete mogle postati i druge evropske teritorije, piše list Voltrit džurnal.

    – Pojedini lideri EU, od kojih su mnogi i članice NATO-a, strahuju da bi, ako blok dozvoli Trampu da preuzme kontrolu nad Grenlandom, sledeće na udaru mogle biti druge evropske teritorije – navodi se u tekstu.

    Kako ističe američki list, ovakva situacija dovodi u pitanje nepovredivost vojnog saveza i mogla bi da se odrazi i na situaciju u Ukrajini.

    U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Mark Rute obavio je razgovor sa američkim predsednikom, tokom kojeg su razmatrana pitanja bezbednosti Grenlanda i Arktika.

    Ranije je američki ministar finansija Skot Besent, upitan šta je važnije za nacionalnu bezbjednost SAD – Grenland ili NATO, odgovorio da je takva dilema pogrešna i poručio da će Sjedinjene Države ostati dio alijanse.

    Osvrćući se na strahovanja evropskih lidera povodom američkih poteza u vezi sa Grenlandom, Besent je izjavio da će oni “promijeniti svoje mišljenje”.

    Podsjeća se i da je francuski predsjednik Emanuel Makron ranije upozorio na moguću “lančanu reakciju” u slučaju da Tramp anektira Grenland.

  • Gutereš: SAD vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava

    Gutereš: SAD vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava.

    On je u intervjuu za BBC rekao da neki vjeruju da “moć zakona treba zameniti zakonom moći”, kao i da Vašington ima “jasno uvjerenje” da su multilateralna rješenja irelevantna.

    – Zaista, kada se pogleda sadašnja politika Sjedinjenih Američkih Država, postoji jasno uvjerenje da multilateralna rješenja nisu relevantna i da je ono što je važno vršenje moći i uticaja Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad u tom pogledu i normi međunarodnog prava – rekao je on.

    Gutereš je rekao i da vjeruje da su osnivački principi UN-a – uključujući jednakost država članica – sada ugroženi i priznao da se njegova organizacija bori da natjera svoje članove da se pridržavaju međunarodnih zakona utvrđenih u Povelji UN-a.

    – UN je bio izuzetno angažovan u rješavanju velikih globalnih sukoba. Ali UN nema uticaj – velike sile imaju jači uticaj – rekao je Gutereš i ocijenio da je UN-u potrebna reforma kako bi se riješili “dramatični problemi i izazovi” s kojima se suočava 193 zemalja članica.

    Na pitanje o Savjetu bezbjednosti UN Gutereš je rekao da je ono osmišljeno za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti, ali sugerisao da više ne predstavlja svijet i da je “neefikasno”.

    Rekao je i da se veto koristi za unapređenje interesa pojedinačnih članica i kritikovao činjenicu da su “tri evropske zemlje” stalne članice i u tom kontekstu pozvao na promjene u sastavu Savjeta – kako bi se “povratio legitimitet” i “dao glas cijelom svetu” i predložio ograničavanje prava veta kako bi se izbjegle “neprihvatljive blokade”.