Kategorija: Svijet

  • Klinton: Nemam saznanja o Epstinu, istraga je pristrasna i netransparentna

    Klinton: Nemam saznanja o Epstinu, istraga je pristrasna i netransparentna

    Bivša državna sekretarka SAD i supruga bivšeg predsjednika Bila Klintona, Hilari Klinton, izjavila je danas da nema nikakvih saznanja koja bi pomogla u istrazi slučajeva povezanih sa dokumentima osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epstina.

    – Nikad nisam letjela njegovim privatnim avionom niti posjećivala njegovo ostrvo, dom ili kancelarije – rekla je Klintonova tokom svjedočenja pred članovima Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država u Njujorku u okviru kongresne istrage o Epstinu, prenosi Gardijan.

    Ona je ocijenila da je Epstin bio “gnusna osoba”, ali i da “daleko od toga da je bio sam”.

    Prema njenim riječima, “kao i svaka pristojna osoba”, bila je užasnuta kada je čula za njegove zločine, ali i istakla da postupci u istrazi nisu transparenti i da su pristrasni.

    – Istraga (nadzornog odbora) trebalo je da procijeni način na koji je vlada postupala u istragama, ali osam službenika za sprovođenje zakona je dobilo sudski poziv i većini je bilo dozvoljeno da podnesu izjave da nemaju informacije koje bi mogli da pruže – rekla je ona.

    Ocijenila je da je takva istraga osmišljena kako bi se zaštitila “jedna politička stranka i jedan javni službenik”, umjesto da se “potraži pravda” za žrtve i preživjele.

    – Srce mi se slama zbog žrtava. I bijesna sam u njihovo ime – rekla je Klintonova.

    Podsjetila je da se 13. januara pred nadzornim odborom Kongresa zaklela da ne zna ništa o kriminalnim aktivnostima DŽefrija Epstina ili njegove saradnjice Gislen Maksvel ili o istragama o njima.

    Klinton je izrazila mišljenje da bi Odbor, ako zaista želi da pokrene pravu istragu, zatražio od državne tužiteljke Pem Bondi i državnog sekretara Marka Rubija da svjedoče o tome zašto Trampova administracija “napušta preživjele” i radi na ruku trgovcima ljudima.

    – Odbor koji nastoji da zaustavi trgovinu ljudima pokušao bi da razumije koji su konkretni koraci potrebni da se popravi sistem koji je omogućio Epstinu da se izvuče sa svojim zločinima iz 2008. godine. Odbor koji vode izabrani zvaničnici posvećeni transparentnosti osigurao bi potpuno objavljivanje svih dosijea. Obezbijedio bi da zakonito redigovanje tih dosijea zaštiti žrtve i preživjele, a ne moćne ljude i političke saveznike. Istraživao bi izvještaje da je Ministarstvo pravde uskratilo intervjue FBI-ja u kojima preživjeli optužuju predsjednika Trampa za gnusne zločine – navela je Klinton na svjedočenju.

    Ona je dodala da je umjesto toga, odbor primorao nju da svjedoči, iako je odbor, kako je dodala, svjestan da ona nema nikakva saznanja koja bi pomogla istrazi, a u cilju da se skrene pažnja sa Trampovih postupaka.

    – Ako je ovaj Komitet ozbiljan u namjeri da sazna istinu o Epstinovim zločinima trgovine ljudima, ne bi se oslanjao na gomile novinara da bi dobio odgovore od našeg sadašnjeg predsjednika o njegovoj umiješanosti, već bi ga direktno pitao pod zakletvom o desetinama hiljada puta kada se pojavljuje u Epstinovim dosijeima. Šta se krije? Ko je zaštićen? I čemu prikrivanje? – upitala je ona.

    Istraga Odbora ima za cilj da razjasni zašto Ministarstvo pravde, u prethodnim predsjedničkim administracijama, nije pokrenulo dodatne optužbe protiv Epstina nakon sporazuma iz 2008. godine, kada je na Floridi priznao krivicu po državnim optužbama za podvođenje maloljetnice, ali izbjegao savezne optužbe.

    Nakon Hilari Klinton, u petak bi pred Kongresom trebalo da svjedoči i njen suprug i nekadašnji predsjednik SAD Bil Klinton.

  • Putin: Rusija i Bjelorusija će učiniti sve da osiguraju vojnu bezbjednost Savezne države

    Putin: Rusija i Bjelorusija će učiniti sve da osiguraju vojnu bezbjednost Savezne države

    Rusija i Bjelorusija će nastaviti da čine sve što je potrebno da osiguraju vojnu bezbjednost Savezne države, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin, u obraćanju na sjednici Vrhovnog državnog saveta Savezne države Rusije i Belorusije.

    – Uvjeren sam da ćemo, zajedno sa našim bjeloruskim prijateljima, nastaviti da činimo sve što je potrebno kako bismo osigurali vojnu bezbjednost Savezne države svim snagama i sredstvima koja su na raspolaganju našim zemljama – naglasio je Putin otvarajući sjednicu, prenosi RIA Novosti.

    Ruski predsjednik istakao je da su pristupi Rusije i Belorusije aktuelnim međunarodnim pitanjima uvijek bili bliski ili se podudaraju.

    Takođe je napomenuo da se Moskva i Minsk zalažu za formiranje pravednog, multipolarnog svijeta.

    Putin je napomenuo da Rusija i Bjelorusija tjesno, saveznički, sarađuju u oblastima spoljne politike i odbrane, a takođe se zajedno odupiru sankcionom pritisku.

    On je rekao da je proces produbljivanja integracije između Rusije i Belorusije prirodan i obostrano koristan.

    – Proces produbljivanja integracije između naše dve države je logičan, prirodan i, naglašavam, obostrano koristan. Zasnovan je na neraskidivim vezama bratskog prijateljstva, viševekovnim tradicijama dobrosusedstva i uzajamne podrške, kao i na zajedničkim kulturnim, duhovnim i moralnim vrednostima ruskog i bjeloruskog naroda – rekao je ruski predsjednik.

    Putin je dodao da su na teritoriji Savezne države stvoreni povoljni uslovi za sprovođenje makroekonomske politike.

    Prema njegovim riječima, Rusija i Bjelorusija uspjele su da formiraju jedinstveni socio-ekonomski, odbrambeni, migracioni i kulturno-humanitarni prostor.

    Sjednica Vrhovnog državnog savjeta Savezne države Rusije i Bjelorusije se održava u Kremlju.

  • Zaharova: Incident kod Kube je provokacija SAD

    Zaharova: Incident kod Kube je provokacija SAD

    Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, izjavila je u četvrtak da je incident s gliserom registrovanim na Floridi u blizini obale Kube “agresivna provokacija Sjedinjenih Država” s ciljem eskalacije situacije i izazivanja sukoba, izvijestila je državna novinska agencija TASS.

    Kubanske snage ubile su četiri prognanika i ranile šest drugih koji su u srijedu gliserom ušli u kubanske vode i otvorili vatru na kubansku patrolu, saopštila je kubanska vlada u vrijeme pojačanih napetosti sa Sjedinjenim Državama.

    “Ovo je agresivna provokacija Sjedinjenih Država s ciljem eskalacije situacije i izazivanja sukoba”, kubanska vlada je citirala portparolku Ministarstva vanjskih poslova Mariju Zaharovu, prenosi TASS.

    Kubanska vlada objavila podatke o putnicima na gliseru

    Kubanska vlada izjavila je da je podatke o putnicima na brodu dobila od osumnjičenih koji su pritvoreni nakon pucnjave.

    Identifikovala je sedam od 10 putnika, uključujući Konrada Galinda Sariola, Hozea Manuela Rodrigeza Kastela, Kristiana Ernesta Akostu Guevaru i Roberta Azkoru Konsuegru. Kubanska vlada izjavila je da je jedan od četvero ubijenih Mihel Ortega Kasanova.

    Troje drugih još nije identifikovano.

    “Proces istrage nastavlja se dok se činjenice u potpunosti ne razjasne”, saopštilo je ministarstvo.

    Rubio obaviješten o incidentu

    Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je novinarima rekao da je obaviješten o incidentu i da SAD sada prikuplja vlastite informacije kako bi utvrdio jesu li žrtve američki državljani ili stalni stanovnici.

    “Imamo razne elemente američke vlade koji pokušavaju identifikovati elemente priče koji nam možda sada nisu dostavljeni”, rekao je Rubio dok je bio na aerodromz u Basetereu, St. Kits, gdje je prisustvovao regionalnom samitu s karipskim čelnicima, navodi “TelegraphIndia”.

  • Melanija Tramp predsjedava sjednici Savjeta bezbjednosti UN

    Melanija Tramp predsjedava sjednici Savjeta bezbjednosti UN

    Melanija Tramp će postati prva aktuelna prva dama SAD koja će predsjedavati sjednici Savjeta bezbjednosti UN sljedeće sedmice, saopšteno je iz njene kancelarije.

    U saopštenju se navodi da će na dnevnom redu biti “obrazovanje, tehnologija, mir i bezbjednost”.

    Sjednica pod nazivom “Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu” biće održana u ponedjeljak, 2. marta.

    – Prva dama Melanija Tramp spremna je da ispiše istoriju u UN, preuzimajući čekić dok SAD preuzimaju predsjedavanje Savjetu bezbjednosti da bi naglasile ulogu obrazovanja u unapređenju tolerancije i svjetskog mira – dodaje se u saopštenju.

    Sjednici će prisustvovati američki ambasador pri UN Majkl Volc, izaslanici drugih članica Savjeta bezbjednosti i međunarodni akteri, zaključuje se u tekstu.

  • Orban pisao Zelenskom

    Orban pisao Zelenskom

    Mađarski premijer Viktor Orban objavio je na mreži “X” “otvoreno pismo” ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u kojem ga optužuje da već četiri godine pokušava da uvuče Mađarsku u rat Ukrajine i Rusije.

    “Četiri godine niste bili u stanju da prihvatite stav suvjerene mađarske vlade i mađarskog naroda o rusko-ukrajinskom ratu. Četiri godine radite na tome da Mađarsku prisilite da učestvuje u ratu između vaše zemlje i Rusije”, napisao je Orban.

    U pismu tvrdi da Zelenski , Brisel i mađarska opozicija “koordiniraju napore” kako bi u Mađarskoj doveli na vlast “proukrajinsku vladu”.

    Optužbe oko naftovoda Družba

    Orban je optužio Zelenskog da je “blokirao Naftovod prijateljstva”, odnosno naftovod Družba, koji je, kako navodi, ključan za mađarsko snabdijevanje energijom.

    “Vaši postupci su protiv interesa Mađarske i ugrožavaju sigurno i pristupačno snabdijevanje energijom mađarskih porodica. Stoga vas pozivam da promijenite svoju protivmađarsku politiku”, poručio je Orban.

    Dodao je da Mađari “nisu odgovorni za situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi”, da saosjećaju sa ukrajinskim narodom, ali da “ne žele da učestvuju u ratu”, “ne žele da finansiraju ratne napore” niti “da plaćaju više za energiju”.

    “Pozivam vas da odmah ponovo otvorite Naftovod prijateljstva i uzdržite se od daljih napada na energetsku bezbjednost Mađarske. Više poštovanja prema Mađarskoj!“, zaključio je Orban u pismu datiranom u Budimpešti 26. februara 2026.

    Izbori i zaoštravanje prema Briselu i Kijevu

    Orbanovo pismo dolazi uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj zakazanih za april, na kojima se suočava sa najjačim izazovom u posljednjih 15 godina, prenosi Index.hr.

    Prema posljednjim anketama, opozicioni blok predvođen Peterom Mađarom (Péter Magyar) ubedljivo vodi ispred vladajućeg Fidesa (Fidesz), stranke Viktora Orbana.

    Orban kampanju sve snažnije gradi na suprotstavljanju Briselu i Ukrajini, predstavljajući sebe kao zaštitnika mađarskih energetskih i nacionalnih interesa i protivnika dalje vojne i finansijske podrške Kijevu.

    Mađarska je već ranije blokirala ili usporavala pojedine odluke Evropske unije vezane za pomoć Ukrajini, a Orban se profilisao kao najbliži partner Kremlja unutar Evropske unije.

    Podsjećamo, Viktor Orban je i ranije govorio da Ukrajinci zahtijevaju da se Mađarska odrekne ruskih energenata, šalje novac Kijevu i podrži članstvo Ukrajine u EU, ali da Budimpešta neće popustiti pred ucjenama.

    “Štaviše, oni otvoreno prijete mađarskoj Vladi i njenim zvaničnicima lično”, naveo je Orban ranije u video-snimku objavljenom na društvenoj mreži “X”

    Orban je rekao ranije da je Ukrajina, uprkos tome što je uspjela ponovo pokrenuti naftovod, zaustavila isporuke nafte Mađarskoj iz političkih razloga. Poručio je da Budimpešta neće pristati na takvu situaciju.

    “Sve dok nafta ne stigne kroz naftovod Družba, neće biti novca za Ukrajinu”, poručio je na društvenoj mreži X.

  • Peskov: Јoš formulišemo stav o Odboru za mir koji organizuje SAD

    Peskov: Јoš formulišemo stav o Odboru za mir koji organizuje SAD

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavilo je da rusko Ministarstvo spoljnih poslova još formuliše stav o Odboru za mir koji organizuje Sjedinjene Američke Države i mogućem učešću Rusije.

    On je na brifingu napomenuo da se u obzir uzimaju mišljenja zemalja prijateljskih prema Rusiji, dodajući da više zemalja, uključujući i one koje su prijateljske prema Rusiji, imaju dvosmislen stav prema ovom pitanju, prenio je TASS.

    – Ministarstvo spoljnih poslova još formuliše svoj stav. Više zemalja, uključujući i one koje su nam prijateljske, imaju veoma dvosmislen stav. Sve se uzima u obzir – rekao je on.

    Peskov je takođe rekao da se danas očekuje razgovor između ruskog i bjeloruskog predsjednika, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, o međunarodnim pitanjima, ali da Odbor za mir i učešće Bjelorusije u tom procesu nisu glavna tema.

    – Ovo pitanje nije visoko na dnevnom redu. Naravno, danas će predsjednici imati priliku da razgovaraju o aktuelnim međunarodnim pitanjima. Moguće je da će se ova tema u nekom trenutku pokrenuti. Istovremeno, to je daleko od glavnog pitanja i daleko od vrha dnevnog reda – rekao je on.

    Peskov je, komentarišući nedavni incident sa čamcem kod obale Kube, rekao da su kubanski graničari postupili kako je trebalo.

    Prema informacijama iz Havane, kubanski državljani koji su pokušali da uđu na ostrvo sa oružjem u rukama, priznali su da su planirali terorističke akcije.

    – Ovdje nema šta da se komentariše: treba ga tako i tretirati. Kubanski graničari su uradili ono što su morali da urade u ovoj situaciji – rekao je on.

  • Raste broj žrtava poplava u Brazilu, spasioci kopaju kroz blato

    Raste broj žrtava poplava u Brazilu, spasioci kopaju kroz blato

    Broj žrtava u poplavama u brazilskoj državi Minas Žerais porastao je na 46, dok se 21 osoba vodi kao nestala, saopštile su vlasti.

    Poplave i klizišta pogodili su gradove Žuiz de Fora i Uba, koji su udaljeni oko 110 kilometara, i natjerali oko 3.600 ljudi da napuste svoje domove, prenio je Rojters.

    Iako su kiše prestale u utorak uveče, vlasti i volonteri i dalje rade na pružanju pomoći ljudima koji su izgubili domove, prenosi Tanjug.

    Potresne ljudske priče

    Iza hladnih brojki kriju se potresne ljudske priče.

    U Žuiz de Fori u srijedu je sahranjen 11-godišnji Bernardo Lopes Dutra, jedna od žrtava bujica. Njegov otac Rikardo Dutra primao je saučešće rodbine i prijatelja, dok su mu supruga i kćerka hospitalizovane.

    “Pokušavam da se saberem”, rekao je, prenosi Index.

    “Koliko god se trudili, u jednom trenutku se osjećate bespomoćno. Svjedočite takvoj situaciji – ljudima zarobljenim pod ruševinama – a ne možete više ništa da učinite, vaš doprinos je ograničen”, rekao je na sahrani Nalvan Luiz, prijatelj stradalog dječaka.

    Šanse sve manje

    Stotine vatrogasaca, vojnika i volontera sa psima tragačima prekopavaju tone blata i ruševina u nadi da će pronaći preživjele, ali šanse su iz sata u sat sve manje.

    Spasiocima su se pridružili i lokalni stanovnici naoružani lopatama.

    ​”Kada sam iskopao dječje stvari, balone i medvjediće, srce mi se slomilo. I ja sam otac, pokušavam pomoći kako god mogu”, rekao je 33-godišnji zidar Atila Mauro, prenosi 24 sata.

    Očaj vlada i u porodici Josiane Aparecide, koja je u odronu izgubila tetku i rođaku, dok se za rođakinjinog partnera i dvoje djece, od šest i devet godina, još uvijek traga.

    Trodnevna žalost

    Guverner države Minas Gerais, Romeu Zema, proglasio je trodnevnu žalost, a savezna vlada obećala je hitnu pomoć u ljudstvu i opremi.

    Ipak, meteorolozi upozoravaju kako opasnost nije prošla jer se u narednim danima očekuju nove obilne padavine.

    Poziv stanovnicima

    Gradonačelnica Žuiz de Fore Margarida Salomao pozvala je stanovnike iz područja visokog rizika da napuste ta mjesta i potraže sklonište.

    Ubrzana je i pomoć savezne vlade Brazila, koja je poslala zdravstvene timove i stručnjake za civilnu odbranu.

    Rekordne padavine

    Poplave i klizišta u Brazilu postali su česta pojava tokom ljetnje kišne sezone, koja traje od decembra do marta, donoseći intenzivne padavine i prirodne nepogode.

    Ovog februara grad Žuiz de Fora zabilježio je najveći nivo padavina u istoriji, više nego dvostruko veći od uobičajenih količina za ovaj mjesec.

  • Otkriveni detalji Trampovog razgovora sa Zelenskim, evo kada očekuju kraj rata

    Otkriveni detalji Trampovog razgovora sa Zelenskim, evo kada očekuju kraj rata

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavili su prvi razgovor od susreta u Davosu, na kojem je Tramp poručio da želi da rat u Ukrajini bude okončan u roku od mjesec dana.

    Američki predsjednik rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da želi što prije da okonča rat sa Rusijom, saznaje američki portal Axios od jednog ukrajinskog zvaničnika i još dva izvora upoznata s razgovorom.

    Prema tim izvorima, Tramp želi postići mirovni sporazum do ljeta, ali i dalje postoje značajne razlike između Ukrajine i Rusije, naročito oko pitanja teritorijalne kontrole na istoku Ukrajine, prenosi Index.hr.

    Prvi razgovor nakon susreta u Davosu
    Polučasovni telefonski razgovor bio je prvi kontakt Trampa i Zelenskog nakon njihovog susreta u Davosu krajem januara, piše Axios.

    Razgovor je održan dan nakon četvrte godišnjice početka totalne ruske invazije na Ukrajinu i dan prije nego što bi Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof trebalo da se sastanu s ukrajinskim pregovaračkim timom u Ženevi. Kušner i Vitkof učestvovali su i u telefonskom razgovoru sa Zelenskim.

    Prema riječima izvora upućenog u planove, ruski izaslanik Kiril Dmitrijev mogao bi takođe biti u Ženevi u četvrtak na odvojenim razgovorima s američkim izaslanicima.

    “Vrlo prijateljski i pozitivan razgovor”
    Tri izvora navode da je razgovor Trampa i Zelenskog bio vrlo prijateljski i pozitivan, piše Axios. Jedan ukrajinski zvaničnik i još jedan izvor rekli su da je Zelenski zahvalio Trampu na dosadašnjoj pomoći te poručio da “samo Tramp može natjerati Putina da zaustavi rat”.

    “Zelenski je potom rekao da se nada da će rat završiti ove godine, a Tramp je odgovorio da rat traje predugo i da bi želio da završi u roku od mjesec dana”, rekao je jedan od izvora. Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar.

    Moguć trilateralni samit?
    Jedna od tema razgovora bio je i mogući trilateralni samit lidera SAD-a, Ukrajine i Rusije.

    Zelenski je prošle sedmice rekao za Axios da se preostale razlike oko teritorijalnog pitanja mogu premostiti direktnim razgovorima između njega, Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Tramp je, prema navodima izvora, poručio Zelenskom da će raditi na organizovanju takvog trilateralnog samita ako sljedeći sastanak američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača, planiran za početak marta, donese veći napredak.

    “Očekujemo da će ovaj sastanak stvoriti priliku za podizanje razgovora na nivo lidera. Predsjednik Tramp podržava takav redoslijed koraka. To je jedini način da se riješe sva složena i osjetljiva pitanja i konačno završi rat”, napisao je Zelenski na mreži X.

    Jedan ukrajinski zvaničnik rekao je da je Tramp ponovio spremnost da Ukrajini ponudi značajne američke bezbjednosne garancije kao dio mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom.

  • Procurili detalji iz Ženeve: Amerikanci odustali od “nultog” obogaćivanja, Teheran uzvraća neočekivanim ustupkom

    Procurili detalji iz Ženeve: Amerikanci odustali od “nultog” obogaćivanja, Teheran uzvraća neočekivanim ustupkom

    Uoči nastavka nuklearnih pregovora u Ženevi, pojavile su se informacije da je Iran spreman predložiti drastično smanjenje stope obogaćivanja uranijuma sa 60 na 3,6 odsto. Ovaj potez mogao bi oživeti diplomatski proces i ublažiti dugogodišnje tenzije između Vašingtona i Teherana.

    Prema rečima arapskog diplomate koji je upoznat s ključnim stavkama nacrta iranskog predloga, a koje je preneo izraelski javni servis Kan njuz, Teheran je voljan sniziti nivo obogaćivanja uranijuma na nivo koji je bio dogovoren istorijskim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.

    Isti izvor navodi da Sjedinjene Američke Države u prethodnoj rundi pregovora nisu izričito insistirale na „nultom obogaćivanju“.

    Prema procurelom nacrtu, Iran predlaže suspenziju aktivnosti obogaćivanja uranijuma na period od sedam godina u zamenu za ublažavanje određenih ograničenja, dok Vašington traži obavezivanje na duži period, tačnije deset godina.

    Iako postoji volja za kompromisom oko stope obogaćivanja, najveći spor trenutno se vodi oko iranskih zaliha koje iznose nekoliko stotina kilograma obogaćenog uranijuma.

    Iran kategorično odbija slanje ovog materijala u inostranstvo i spreman je samo na njegovo razređivanje unutar svojih granica. S druge strane, administracija u Vašingtonu čvrsto insistira na tome da se opasni materijal u potpunosti izmesti s iranske teritorije, na šta Teheran trenutno ne pristaje.

    Nuklearni pregovori između SAD-a i Irana bili su obustavljeni nakon direktnih sukoba i rasta tenzija na Bliskom istoku u junu 2025. godine. Diplomatski napori su ponovo oživljeni zahvaljujući posredovanju Omana, a strane su dogovorile sastanak 26. februara u Ženevi kako bi nastavile pregovore.

    Iako se iranski predlog u diplomatskim krugovima tumači kao konkretan pokazatelj napora za smanjenje tenzija, duboka kriza poverenja između dve strane i suštinska neslaganja u vezi sa sudbinom zaliha uranijuma ostaju kritični faktori koji će odrediti konačan ishod ovih pregovora.

  • EU uvodi tri evra carine na male pakete do 150 evra

    EU uvodi tri evra carine na male pakete do 150 evra

    Savet Evropske unije zvanično je usvojio nova carinska pravila za male pošiljke koje ulaze na teritoriju EU, a koje se u najvećoj meri naručuju putem internet trgovine.

    Novim propisima ukida se dosadašnje oslobađanje od carine za pakete vrednosti do 150 evra, kako bi se suzbila nelojalna konkurencija sa kojom se suočavaju prodavci unutar Unije, saopšteno je iz Saveta EU.

    „Globalna e-trgovina beleži snažan rast i carinski propisi EU moraju da prate te promene. Ukidanje zastarelog izuzeća za male pakete podržaće poslovanje unutar Unije i stati na kraj nesavesnim prodavcima.

    Sada moramo odlučno nastaviti sa sveobuhvatnom carinskom reformom, koja je ključna za stvaranje konkurentnije i bezbednije Unije“, izjavio je Makis Keravnos, ministar finansija Kipra.

    Ukidanje izuzeća i novi sistem

    Odlukom se ukida oslobađanje od carine za pošiljke čija je vrednost manja od 150 evra. Redovne carinske dažbine primenjivaće se na svu robu koja ulazi u EU kada počne sa radom novi Carinski podatkovni centar EU, čije je pokretanje planirano za 2028. godinu.

    Privremena paušalna carina od 1. jula 2026.

    Do tada, države članice dogovorile su uvođenje privremene paušalne carine od 3 evra po kategoriji proizvoda u malim paketima vrednosti do 150 evra koji se šalju direktno potrošačima u EU. Ova mera stupa na snagu 1. jula 2026. godine.

    Carina će se naplaćivati za svaku pojedinačnu kategoriju proizvoda u paketu, a kategorije se određuju prema carinskim tarifnim podbrojevima.

    Na primer, ako paket sadrži jednu svilenu i dve vunene bluze, reč je o dve različite tarifne kategorije, pa bi ukupna carina iznosila 6 evra.

    Iz Saveta EU navode da će novi sistem imati pozitivan efekat i na budžet Unije i na nacionalne javne finansije. Carine predstavljaju tradicionalni sopstveni prihod EU, dok države članice zadržavaju deo sredstava kao nadoknadu troškova naplate.

    Napominje se i da se ova mera razlikuje od predložene „naknade za rukovanje“, o kojoj se još raspravlja u okviru šire carinske reforme.

    Sledeći koraci

    Privremena carina od 3 evra primenjivaće se od 1. jula 2026. do 1. jula 2028. godine, uz mogućnost produženja. Kada Carinski podatkovni centar EU postane operativan, privremeni sistem biće zamenjen redovnim carinskim tarifama.

    Kontekst reforme

    Prema podacima Evropske komisije, broj malih paketa koji stižu u EU udvostručuje se svake godine od 2022. U 2024. godini na tržište EU stiglo je 4,6 milijardi takvih pošiljki, od kojih je čak 91 odsto došlo iz Kine.

    Evropska unija sprovodi sveobuhvatnu reformu carinskog sistema kako bi odgovorila na rast trgovinskih tokova, fragmentisane nacionalne sisteme, ubrzani razvoj e-trgovine i promenljive geopolitičke okolnosti.

    Pregovori između Saveta EU i Evropskog parlamenta o ovoj reformi, koja podrazumeva i uspostavljanje Carinskog podatkovnog centra pod nadzorom nove carinske uprave EU, i dalje su u toku.