Kategorija: Svijet

Punopravno članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi neprihvatljivo za Moskvu i to je prijeteći događaj, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“To je apsolutni kontrast našoj tezi nedjeljivosti bezbjednosti, jer se bezbjednost jedne zemlje ne može se osiguravati na uštrb bezbjednosti druge države.

To je nepromjenjivo pravilo međunarodnih odnosa kojima se mi vodimo i stoga je potencijalna takva odluka za nas jednostavno neprihvatljiva, jer je nama takav događaj prijetnja i to ne uklanja glavni razlog onoga što se sada dešava”, rekao je Peskov novinarima.

Portal “Evropska pravda” objavio je zvaničan stav ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova u vezi sa bezbjednosnim garancijama

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD, predložio je kanadskom premijeru Džastinu Trudou prošle sedmiceda bi, ako bi carina zbog neispunjavanja trgovinskih i imigracijskih pitanja ubila ekonomiju susjedne Kanade, možda Kanada trebala postati 51. američka savezna država, saznaje Fox News.

Prošlog petka Trudo je neplanirano otputovao na sastanak s Trampom u Mar-a-Lago nakon što je budući predsjednik SAD “zaprijetio” uvođenjem visokih carina na kanadske proizvode.

Konkretno, Tramp prijeti uvođenjem carina Kanadi i Meksiku u iznosu od 25% zbog, kako navodi, njihove nesposobnosti da zaustave protok ilegalnih imigranata i opojnih droga iz tih zemalja u SAD, prenosi Index.hr.

Kako piše Fox News, prema riječima dviju osoba koje su bile za stolom i čule razgovor, Tramp je, iako je bio ljubazan i srdačan, bio vrlo direktan u pogledu onoga što očekuje od svojih sjevernih susjeda.

Parafrazirajući razgovor, Tramp je rekao Trudou da je Kanada iznevjerila SAD jer je dopustila da velike količine droga i ljudi prelaze granicu, uključujući ilegalne imigrante iz više od 70 različitih zemalja.

Izvori kažu da je Tramp postao živahniji kada je došao do teme trgovinskog deficita SAD s Kanadom, koji je procijenio na više od 100 milijardi dolara. Novoizabrani predsjednik rekao je premijeru da će, ako Kanada ne riješi pitanje granica i trgovinskog deficita, nametnuti 25% carine na sve kanadske proizvode odmah prvog dana kada se vrati na vlast.

Trudo je odgovorio Trampu da ne može uvesti carinu jer bi to potpuno uništilo kanadsku ekonomiju. Tramp je odgovorio, pitajući: “Dakle, vaša zemlja ne može preživjeti osim ako ne vara SAD za 100 milijardi dolara?”

Trump je zatim sugerisao Trudou da Kanada postane 51. savezna država, što je izazvalo nervozan smijeh premijera i drugih prisutnih, rekli su izvori za Fox News. No, Tramp je nastavio, govoreći da je “premijer” bolja titula, iako bi i dalje mogao biti guverner 51. savezne države.

Izvori su za Fox News rekli da je neko za stolom primijetio da bi Kanada bila vrlo liberalna savezna država, na šta su svi još više smijali. Tramp je sugerirao da od Kanade možda postanu dvije države: konzervativna i liberalna.

Rekao je Trudou da bi, ako ne može ispuniti popis svojih zahtjeva bez “iskorištavanja” SAD u trgovini, možda Kanada stvarno trebala postati država ili dvije, a Trudo bi mogao postati guverner. Iako izvori kažu da je cijeli razgovor izazvao mnogo smijeha, Tramp je naglasio da očekuje promjene do 20. januara.

Gotovo tročasovni razgovor nastavio se o raznim drugim temama, a na kraju su kanadski gosti nazvali večeru “vrlo prijateljskom i vrlo pozitivnom”, iako se nije spominjao prijedlog o postajanju 51. savezne države.

Fox News je kontaktirao i Trampov tim i Trudouov tim zbog izjava, ali nijedan nije odgovorio.

Ova jesen je bila teška za Ukrajinu. Prema procjenama, između 1. septembra i 30. novembra Rusi su zauzeli preko 1.600 km teritorije u Ukrajini, dok su povratili oko 500 km na području Kurska. Brzina njihovog napredovanja se povećavala iz mjeseca u mjesec, uprkos teškim gubicima koje su pretrpjeli.

Već krajem ljeta situacija se počela razvijati u zabrinjavajućem pravcu za Ukrajince. Posebno tokom augusta, ruski dobici bili su relativno veliki, a činilo se da ukrajinska ofanziva u Kursku neće značajno usporiti ruski napredak.

Tokom jeseni, dok su napredovali u Ukrajini, Rusi su izveli nekoliko kontraofanziva u Kursku. Ukrajina je izgubila zapadni bok isturenog položaja, kao i određene pozicije na istoku. Između septembra i novembra, Ukrajina nije ostvarila značajan napredak u ovom području.

Glavna meta ruskih ofanziva: Pokrovsk i Kurakhove

Glavni fokus ruske ofanzive ove jeseni bio je područje Pokrovska i Kurakhovea. U novembru, nakon gubitka Vuhledara, Rusi su brzo napredovali prema Velykoj Novosilki. Trenutno se većina promjena na frontu dešava na dionici od oko 140 km.

Rusi vrše pritisak i na drugim područjima, ali u širem kontekstu nisu ostvarili veće uspjehe. Ukrajinci su dobro držali pravac Toretsk-Časiv Jar-Siversk, sprječavajući Ruse u većem napredovanju na sjeveru Donjecka. Na frontu u Zaporožju nije bilo značajnih promjena tokom jeseni.

U Kupjansku, Rusi su uspjeli napredovati do rijeke Oskil, prepolovivši ukrajinsko prisustvo u tom području. Međutim, ovo se može smatrati sekundarnim frontom bez značajnih prilika za Ruse, bez obzira na to jesu li na rijeci ili ne.

Šta očekivati do kraja godine?

Na osnovu trenutnih trendova, vjerovatno je da će Rusi nastaviti ofanzivu u pravcu Pokrovsk-Velyka Novosilka. Očekuje se da bi dodatnih 500-700 km² ukrajinske teritorije moglo biti zauzeto.

Također, vjerovatno će pokušati nastaviti napredovati i u Kursku, ali koncentracija velikih snaga tamo možda ne bi bila optimalna upotreba njihovih trupa. Ista logika važi i za Ukrajinu, jer su rezerve potrebne na drugim frontovima, dok se istočni front suočava s konstantnim neuspjesima već mjesecima.

Ruske snage bore se iza “utvrđene ukrajinske odbrane”, a zauzeli su dijelove teritorija u slabije branjenim sektorima na jugu regije Donbas, prenio je Telegraf izvještaj britanskog ministarstva odbrane.

– Ruske snage su brzo napredovale prema istočnom krilu Velike Novosilke, osloncu ukrajinske odbrambene linije – saopštilo je ministarstvo.

Pritom se dodaje da je pad Vuledara u oktobru slomio ukrajinsku odbranu u tom području.

– To je omogućilo pojačano rusko napredovanje u slabije branjenim područjima – objavio je britanski Telegraf.

Velika Novosilka je ruralno naselje koje se nalazi na granici regije Donjeck i Dnjepropetrovsk.

Američki “think-tank” Institut za proučavanje rata nedavno je procijenio da ruska vojska planira napredovati zapadno od naselja, a zatim se okrenuti prema sjeveru kako bi se suprotstavila ukrajinskim snagama u Pokrovsku.

U međuvremenu, Ukrajinci tvrde da je Rusija do sada na “Ukrajinu ispalila najmanje 60 balističkih projektila KN-23 koje je isporučila Sjeverna Koreja”.

Brojku je iznio Andrij Černjak, predstavnik obavještajne službe ministarstva odbrane Ukrajine za Radio Sloboda.

 

 

Ukrajinske vlasti objavile su da je 2.000 severnokorejskih vojnika pridodato ruskim jedinicama iz brigade marinaca i desantne divizije i raspoređeno u Ukrajini kako bi se aktivno angažovali u borbama.

Kijev post prenosi da je još 9.000 pripadnika trupa severnokorejskog vođe Kim Džong Una u rezervi za tu namenu.

Navodi se da je Andrij Černjak, zvaničnik Glavnog obaveštajnog direktorata (HUR) ukrajinskog Ministarstva odbrane, kazao za Radio Svoboduda ove trupe verovatno nisu na liniji fronta, ali da ipak doprinose agresiji na Ukrajinu i pomažu u ubijanju ukrajinskih vojnika.

“Možda oni nisu na liniji fronta. Možda nisu na isturenim pozicijama, ali i dalje doprinose agresiji protiv Ukrajine i ubijanju pripadnika ukrajinske vojske”, rekao je Černjak.

Prema podacima HUR, na čelu severnokorejskog kontingenta u Rusiji nalaze se tri Kimova generala.

“Oni se drže u najvećoj mogućoj tajnosti, čuvaju ih najbolje što mogu. Oni su u zatvorenim kampovima, prolaze obuku, ali ih kriju od svih”, objasnio je Černjak explained.

 

 

​Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će u subotu otputovati u Pariz kako bi prisustvovao ponovnom otvaranju katedrale Notr-Dam, koja je bila teško oštećena u požaru prije više od pet godina, što će biti njegov prvi put u inostranstvo nakon što je pobijedio na izborima.

Tramp je na društvenoj mreži “Truth Social” pohvalio rad francuskog predsjednika Emanuela Makrona na obnovi katedrale, prenio je Rojters.

“Predsjednik Emanuel Makron je odlično obavio posao obnavljanja Notr-Dama do njenog punog sjaja, pa čak i više od toga. Biće to vrlo poseban dan za sve”, napisao je Tramp, prenosi Tanjug.

Notr-Dam će ponovo biti otvoren za turiste i vjernike krajem ove nedjelje.

Odluka aktuelnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena da pomiluje svog sina Hantera nanijela je ogromnu štetu autoritetu američkog predsjedništva, saopštio je danas predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin.

“Bajdenova odluka da pomiluje svog sina nanijela je ogromnu štetu autoritetu američke predsjedničke vlasti. Biće potrebne decenije da se on obnovi u očima ne samo njenih građana, već i cijele svjetske zajednice“, rekao je Volodin na Telegramu.

Prema njegovim riječima, to je teško moguće u nekoj drugoj zemlji, da odlazeći predsjednik izda ukaz o potpunom i opštem pomilovanju svog sina, koji je optužen za više krivičnih djela, uključujući i teška.

“Bajden je ranije više puta govorio da nikada ne bi preduzeo takav korak i da neće ometati pravdu“, naglasio je Volodin, prenosi Tanjug.

On je još rekao i da se mnoge države stalno optužuju da nemaju takvu demokratiju i ne poštuju ljudska prava kao u SAD.

„I ovi ljudi uče cijeo svet o životu: koja država se može smatrati legalnom, a koja ne, kakvi treba da budu standardi demokratije i ljudskih prava, cio svijet to sluša od Sjedinjenih Država“, naglasio je Volodin.

Bajden je rekao da je u nedjelju potpisao pomilovanje za svog sina Hantera, iako je, od kada je preuzeo dužnost predsjednika, obećao da se neće miješati u odluke koje donose sudovi i Ministarstvo pravde.

Naveo je da se te odluke držao sve do sada, premda je, kako je naveo, gledao kako njegovog sina “nepravedno gone”, prenio je Rojters.

U pomilovanju se navodi da je Bajden odobrio “puno i bezuslovno” pomilovanje za Hantera Bajdena za bilo kakve prestupe u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra ove godine.

Bajden je ocijenio da je Hanter bio sudski gonjen samo zbog toga što je njegov s

Oružane snage Ukrajine nisu sposobne da vrate izgubljene teritorije, priznao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

Naša vojska nije dovoljno snažna da to učini. Istina je – naveo je Zelenski u intervjuu za japansku novinsku agenciju Kjodo, odgovarajući na relevantno pitanje.

On je dodao da je sukob u Ukrajini ušao u “tešku fazu”, prenio je TASS.

Zelenski je ranije insistirao na tome da Ukrajina treba da nastavi da se bori dok ne vrati državne granice kakve su bile 1991. godine. Međutim, Zelenski i šef njegovog kabineta Andrej Јermak počeli su u posljednjih nekoliko sedmica da priznaju da to neće biti moguće.

Rusija ubrzano napreduje na istočnom ukrajinskom frontu i navodno je posljednjih dana novembra okupirala četiri naselja u Donjeckoj oblasti.

Unedjelju je ukrajinski kanal “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu, objavio da su Rusi okupirali naselje Berecki i napredovali u Harkovskoj oblasti, prenio je Novi glas Ukrajine.

– Neprijatelj je okupirao Žovte, Pustinku i Rozdolne – izvijestili su u noći 29/30. novembar analitičari ukrajinskog kanala “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu.

Rusi su takođe, kako se dodaje, napredovali blizu naselja Ilinka, Novodonecke, Trudove, Puškine i Kurahove u Donjeckoj oblasti, prenijela je “Ukrajinska pravda”. Kurahove je odskočna daska ka Pokrovsku, logističkom centru ukrajinske vojske u u regionu, ukazuje Institut za proučavanje rata (ISW). Analitičari “DipStejta” su izviestili da su Rusi okupirali selo Novoselidivka na frontu Kurahova i Petrivku na frontu Pokrovska.

Prema izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW) od 30. novembra, Rusi su nastavili da napadaju ukrajinske položaje kod Časiv Jara i Torecka, ali nisu ostvarile veliki uspjeh.

Rekordno brz napredak Rusa u Ukrajini
Rusi u posljednje vrijeme ubrzano napreduju na istoku Ukrajine i zauzeli su teritoriju veličine polovine Londona tokom prošlog mjeseca, navode analitičari i vojni blogeri. U oktobru su napredovali brže nego tokom čitave 2023, prema ISW. Ruska vojska je zauzela skoro 235 kvadratnih kilometara teritorije u Ukrajini u toku jedne nedjelje u oktobru, što je “rekord” za 2024. U novembru su ruske snage zauzele oko 600 kvadratnih kilometara.

Rusi su, ipak, potisnuti iz Kupjanska u Harkovskoj oblasti, ali nastavljaju napade na ovaj strateški grad iz dva ključna razloga – Kupjansk je željezničko čvorište i ima puteve koji mogu da posluže ruskoj vojsci za snabdjevanje, ali i kao rute za napade na druge oblasti, piše Blic.

Istovremeno, Moskva je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i gradove, uključujući Kijev.

Rusija trenutno kontroliše 18 odsto Ukrajine, uključujući čitav Krim, nešto više od 80 odsto Donbasa i 70 odsto oblasti Zaporožja i Hersona, kao i manje od tri odsto Harkovske oblasti, prema mapama otvorenog izvora.

Zelenski prvi put promijenio poziciju

U međuvremenu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski po prvi put nagovijestio da je spreman da okonča rat sa Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati anektirane teritorije.

– Ako želimo da zaustavimo vruću fazu rata, moramo da stavimo pod kišobran NATO teritoriju Ukrajine koju imamo pod svojom kontrolom. To je ono što moramo brzo da uradimo, a onda Ukrajina može da povrati drugi dio svoje teritorije diplomatskim putem – rekao je on za Skaj njuz.

Ovakav komentar predstavlja značajnu promjenu njegove dugogodišnje pozicije. Kijev je prethodno rekao isticao da će nastaviti da se bori protiv Rusije sve dok se Ukrajina ne vrati na svoje međunarodno priznate granice, uključujući četiri regiona koje je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao u septembru 2022. i Krim.

Zabrinutost zbog Trampa
Rat u Ukrajini se dve godine vodio jedan po jedan krvavi metar, kako je to opisao “Ekonomist”, a onda je došlo do dramatične promjene. Jedan od razloga je što je rusko napredovanje razotkrilo ozbiljne slabosti u ljudstvu i moralu koje bi na kraju mogle da dovedu do kolapsa ukrajinskih linija, a drugi – onaj hitniji – je što je novoizabrani američki predsmednik Donald Tramp jasno stavio do znanja da želi da što prije okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Putin je rekao da bi možda bio voljan da zamrzne linije fronta, iako Rusija ne kontroliše cijele, već svega oko 70-80 odsto teritorije četiri ukrajinske oblasti koje je anektirala 2022. Takođe traži da Zapad ukine sankcije, da se Ukrajina odrekne aspiracija ka članstvu u NATO i da bude demilitarizovana, zvanično neutralna i “denacifikovana”. Ako Tramp to podrži, to bi bio katastrofalni poraz za Ukrajinu, i javno poniženje za Ameriku i njenog predsjednika, navodi “Ekonomist”, ističući da je to zabrinutost, ali ne i najverovatniji ishod. U Trampovom ličnom interesu je da postigne dogovor koji će čuvati Ukrajinu bar tokom četiri godine njegovog mandata, a za to vrijeme Ukrajina može da postigne mnogo, navodi se.

Zelenski je u svom prvom intervjuu od Trampove pobjede na izborima u SAD rekao da “Kijev mora da radi sa novim predsjednikom” kako bi “imao najveću podršku”.

– Moramo da pokušamo da pronađemo novi model. Želim da podijelim ideje sa njim i želim da čujem šta on ima da kaže – rekao je tada Zelenski.

 

Šta bi bilo najbolje za Ukrajinu?
Prema “Ekonomistu”, obnova granica Ukrajine iz 1991. je iluzija.

Cilj bi trebalo da bude stvaranje uslova za Ukrajinu da napreduje na teritoriji koju sada kontroliše. Za je neophodna stabilnost, što zavisi od zaštite od ruske agresije. Zato će srž pregovora biti pronalaženje pouzdanog i trajnog okvira za ukrajinsku bezbjednost, zaključio je list.

“Ekonomist” smatra da je najbolji način zaštite Ukrajine priključenje NATO savezu.

Ali, to je sporno zbog Člana 5 koji govori da je napad na jednu – napad na sve članice. Odgovor ipak postoji – kako navodi list, garancija ne mora da pokriva okupirane delove Ukrajine, kao što nije pokrivala Istočnu Njemačku kad je Zapadna ušla u savez 1955. Trupe iz drugih NATO zemalja ne moraju da budu stacionirane u Ukrajini u mirnodopsko vrijeme, dodaje se.