VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kim Jong Un: Sjeverna Koreja mora da nastavi sa napretkom

    Kim Jong Un: Sjeverna Koreja mora da nastavi sa napretkom

    Sjevernokorejski lider Kim Jong Un rekao je da država mora biti spremna za “veoma veliku borbu” sljedeće godine, kako bi nastavila da napreduje u oblastima kao što su odbrana, poljoprivreda i građevina, prenijela je državna agencija KCNA.

    Kim je ovo izjavio u srijedu na sastanku centralnog komiteta vladajuće Radničke partije, prenio je Rojters.

    Lider Sjeverne Koreje je rekao da, dok se država suočava sa ekonomskim poteškoćama, partija je imala uspjeh u naporima da se ispune ciljevi i implementira petogodišnji ekonomski plan koji je predstavio ranije ove godine.

    “Vrlo je ohrabrujuće da su pozitivne promjene načinjene u sferi politike, ekonomije, kulture i odbrane. Veliki uspjeh napravljen je u oblastima poljoprivrede i građevine”, naveo je Kim.

  • Obučen kao nindža ukrao auto i samurajskim mačem napao policajke

    Muškarac obučen kao nindža napao je danas mačem i povrijedio dvije policajke u francuskom gradu Šerburu, a dosadašnji podaci ne ukazuju da je riječ o terorističkom napadu, saopštila je policija.

    Do incidenta je došlo oko 16 časova kada je policija krenula da uhapsi muškarca zbog krađe automobila, prenosi Rojters.

    Nakon što ga je policija neko vrijeme jurila po ulicama, muškarac, čije ime i nacionalnost se ne navode, je udario u reklamnu tablu i zaustavio se blizu benzinske stanice.

    Muškarac je potom izašao iz automobila obučen u nindžu i katanom, japanskim samurajskim mačem, krenuo prema policijskom vozilu.

    Prvo je udario katanom po bradi jednu policajku, a zatim po glavi drugu.

    Treći policajac je zatim pucao u napadača, pogodio ga u stomak i zadao mu teže povrede, pa je helikopterom prebačen u bolnicu.

    Dvije policajke su zadobile lakše povrede i takođe su prevezene u bolnicu.

    Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen se oglasio na Twitteru povodom incidenta i poručio da daje podršku policiji.

    “Tokom intervencije zbog krađe vozila u Šerburu povređijena su dva policajca. Podrška nacionalnoj policiji”, napisao je Darmanen na Twitteru.

  • Britanski parlamentarci bez dlake na jeziku: Dodik mora čuti da BiH ima prijatelje

    Britanski parlamentarci su današnjim izlaganjima s vrlo jasnim porukama pozvali vlast ove države da onemogući konflikt u Bosni i Hercegovini. Kao jasnog krivca za političku krizu označili su Milorada Dodika.

    Posebno oštra u izlaganjima bila je zastupnica vladajuće Konzervativne stranke Alicia Kearns koja je inicirala parlamentarnu raspravu o Bosni i Hercegovini. Poručila je da se diplomatskim aktivnostima može očuvati mir.
    “26 godina smo slušali nacionalizam koji je doveo do krvoprolića. Ubijeno je više od 8.000 ljudi, žene su silovane i poginulo je 57 britanskih vojnika. Pokušaj istrebljenja Bošnjaka se ne smije ponoviti. Izgubljeni životi se ne smiju zaboraviti. Diplomatija mora napraviti razliku. Velika Britanija i ovaj zakonodavni dom mogu spriječiti da se ponovi historija. Moramo se boriti za mir”, rekla je.

    Poručila je da se mora djelovati prema članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

    “Dodik u posljednjih nekoliko mjeseci vrši pritisak na Dejtonski mirovni sporazum. On ima zadatak da štiti Ustav i uvijek je negirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Ujedinjene nacije. Prijeti da će se povući iz državnih institucija, vojske i pravosuđa, militirizira policiju. Treba ga zaustaviti u njegovoj sramnoj kampanji negiranja genocida”, ocijenila je Kearns.

    Pozvala je da visoki predstavnik Christian Schmidt dobije punu podršku Velike Britanije.

    “U Srebrenici se desio najgori zločin od Drugog svjetskog rata. Motiv Slobodana Miloševića (predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, op. a.) je bio jasan. Važno je da damo podršku visokom predstavniku, da se provodi zakon o zabrani negiranja genocida. Dejtonski sporazum je zaledio entičke podjele. Netačno je da ljudi ne mogu zajedno živjeti”, mišljenja je.

    Prema njenim riječima, Dodik nema jedinstvenu podršku za svoje namjere, za potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Također je pozvala države okupljene oko G7 i UN da se uključe u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini.
    Zatražila je od britanskog dijela NATO-a u Bosni i Hercegovini da više bude uključen.

    “Moramo spriječiti sukobe i djelovati po sistemu ranog upozorenja”, dodaje.

    Naglasila je da Dodik mora znati da Bosna i Hercegovina ima prijatelje.

    “Ako ne pomognemo Bosni i Hercegovini, dešavat će se ono što se dešavalo u Crnoj Gori. Dodik mora čuti da Bosna i Hercegovina ima prijatelje”, izjavila je.

    Upitana da li bi članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u moglo doprinijeti rješavanju krize, odgovorila bi se to moglo ostvariti, ali da članstvo Bosne i Hercegovine u ovom vojnom paktu najviše brine Rusiju.

    “Vrijeme je za diplomatiju odvraćanja”, zaključila je konzervativna parlamentarka Alicia Kearns.

    “Možda se treba ići prema Dejtonu 2”

    Zastupnik opozicione Laburističke stranke David Wayne žali što Velika Britanija nije bila proaktivna u Bosni i Hercegovini. Zadovoljan je zbog toga što je Stuart Peach imenovan za britanskog izaslanika za Zapadni Balkan.

    “Velika Britanija nije bila toliko proaktivna u Bosni i Hercegovini, a morala je biti. Neke stvari se mogu promijeniti. Imenovanje Peacha je pozitivna poruka i stvarni doprinos da će se problemi rješavati”, naveo je.


    Kako je kazao, možda se treba ići prema Dejtonu 2 te jasno reći da je Rusija najveći ometač.

    Mišljenja je da nije dovoljno samo razgovarati, već se i pobrinuti da britanska vlada bude potpuno uključena.

    “Moramo biti spremni poslati vojnike”

    Bob Stewart, također iz Konzervativne stranke, se prisjetio da je tokom rata posjetio Bosnu i Hercegovinu. I on je Dodika istakao kao glavnim krivcem za stanje u Bosni i Hercegovini.

    Prepričao je i jedan susret bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna s bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom.

    “Bio sam u prijateljskim odnosima s lordom Ashdownom. Ispričao mi je šta se dešavalo na jednoj njegovoj večeri s Tuđmanom. Paddy ga je pitao kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine u sljedećih deset godina. On je uzeo meni i na njemu nacrtao podijeljenu Bosnu između Hrvata i Srba. On ga je pitao šta će biti s muslimanima. Rekao mu je da će biti na malom prostoru između Hrvata i Srba”, naveo je Stewart.
    Kako je izjavio, ako se Bosna i Hercegovina podjeli 1,5 miliona ljudi s tog malog prostora tražit će put prema istoku, sjeveru i zapadu.

    I on je poručio da je rješenje u međunardonoj reakciji te da mora dati puna podrška Schmidtu kako bi očuvao Bosnu i Hercegovinu. Među onima je koji smatraju da je potreban, kako je istakao, novi Dejton. Očekuje da Velika Britanija bude predvodnica u rješavanju problema te je potcrtao da ova država mora biti sprema da šalje vojnike kako bi sačuvala živote.

  • Kurc se povlači iz politike?

    Kurc se povlači iz politike?

    Lider Narodne partije Austrije (OVP), nekadašnji kancelar Sebastijan Kurc, navodno se povlači iz politike.

    Kurc, koji je nedavno postao otac, najavio je da će se obratiti medijima u 11 :30 sa ličnom porukom.

    Iz partijskih krugova se može čuti da je Kurc odlučio da se potpuno povuče iz politike.

    Njega bi na mjestu lidera OVP trebalo da zamijeni ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer.

    Do skoro se spekulisalo da bi Kurc mogao, nakon što se završi istraga protiv njega, vrati na sam politički vrh. Inače, Kurc je uspješno vodio OVP u izborne pobede i to sa rezultatima koje stranka ne pamti.

    Samo na prošlim izborima 2019.OVP pod Kurcem osvojila je čak 37 odsto glasova.

  • Macron nazvao Johnsona klovnom koji vodi Veliku Britaniju

    Macron nazvao Johnsona klovnom koji vodi Veliku Britaniju

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je premijera Velike Britanije Borisa Johnsona klovnom u jednom od svojih privatnih razgovora, piše francuski časopis Le Canard enchaine.

    Macron se požalio na Johnsonovo ponašanje nakon što su čelnici razgovarali telefonom nakon potonuća čamca za izbjeglice prošle srijede u kanalu La Manche.

    Francuski predsjednik bio je ljut jer je Johnson na Twitteru objavio pismo u kojem je iznio plan od pet tačaka za rješavanje pitanja prelaska kanala.

    “Imali smo vrlo ozbiljan razgovor prije nekoliko dana. Iznenađen sam neozbiljnim metodama rada. Lideri ne trebaju komunicirati ovako i ne trebaju objavljivati tvitove i pisma koja su privatne prirode”, rekao je Macron medijima nakon razgovora s Johnsonom.

    Međutim, Le Canard enchaine prenosi kako je predsjednik bio još brutalniji u privatnim razgovorima: “BoJo sa mnom priča sasvim normalno, razgovaramo kao odrasli ljudi, a onda nam kasnije na vrlo ružan način zadaje probleme. Uvijek je isti cirkus”.

    U nastavku se navodi kako je Macron svojim savjetnicima rekao: “Tužno je gledati kako veliku zemlju s kojom smo mogli uraditi mnogo toga – vodi klovn”.

    Podsjetimo da je francuska ambasadorica u Velikoj Britaniji Sylvie Bermann za Times Radio rekla kako odnosi između Francuske i Britanije “nisu bili ovako loši još od Waterlooa”. Osim toga, Macron je već nekoliko puta javno rekao kako nije oduševljen načinom na koji Johnson vodi državu.

  • Svjetska banka odobrila odmrzavanje 280 miliona dolara Avganistanu

    Svjetska banka odobrila odmrzavanje 280 miliona dolara Avganistanu

    Odbor Svetske banke odobrio je prebacivanje 280 miliona dolara iz zamrznutog fonda Avganistana dvijema humanitarnim agencijama, kako bi se toj zemlji pomoglo da se izbori sa posrnulom ekonomijom nakon dolaska talibana na vlast i povlačenja SAD 31. avgusta, rekla su dva anonimna izvora upoznata sa ovim pitanjem.

    Donatori Povereničkog fonda za obnovu Avganistana (ARTF), kojim upravlja Svjetska banka, prvo moraju da odobre transfer prije nego što novac dođe u Svjetski program za hranu i UNICEF, prenio je Rojters.

    Donatori, kojih ima 31, trebalo bi sutra da se sastanu na ovu temu.

    Odbor Svjetske banke održao je neformalan sastanak u utorak kako bi razgovarao o transferu do 500 miliona dolara, od ukupno 1,5 milijardi dolara, koliko ima u agencijama ARTF za humanitarnu pomoć.

  • Ikodinović: Putin ima sluha za Srpsku, Srbiju i cijeli srpski narod

    Ikodinović: Putin ima sluha za Srpsku, Srbiju i cijeli srpski narod

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin ima sluha za Republiku Srpsku, Srbiju i cijeli srpski narod, rekla je, gostujući u našem Јutarnjem programu, novinarka Sputnjika Olja Ikodinović.

    Istakla je da ruski mediji prenose da će doći do sastanka srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    • Očekuju se pozitivni i prijateljski razgovori, a i naglasak je na prijateljskoj atmosferi. Vjerujem da će Putin dati podršku – istakla je Ikodinović.

    Naglasila je da za razliku od Zapada, Rusija ne uslovljava.

  • EU bi mogla razmatrati uvođenje obavezne vakcinacije: Treba li i BiH?

    EU bi mogla razmatrati uvođenje obavezne vakcinacije: Treba li i BiH?

    Zemlje Evropske unije trebale bi razmotriti obaveznu vakcinaciju za borbu protiv koronavirusa i varijante omikron, rekla je čelnica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    Ursula von der Leyen je rekla da će vakcina biti ključna u borbi protiv “vrlo zarazne” nove varijante.

    Dvadesetak zemalja prijavilo je slučajeve omikrona, a EU je pooštrila ograničenja putovanja otkako je prvi put prijavljena ova varijanta ranije ovog mjeseca.

    Evropske zemlje također se suočavaju sa većim porastom slučajeva.

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u međuvremenu rekla da su rani znakovi da je većina slučajeva omikron varijante bila “blaga” i da nije imala teže simptome.

    Von der Leyen je rekla u srijedu da je razumljivo da članice EU razgovaraju o obaveznoj vakcinaciji protiv koronavirusa s obzirom da je trećina stanovništva Unije nevakcinisana, javlja BBC.

    “Kako možemo potaknuti i potencijalno razmišljati o obaveznoj vakcinaciji unutar Evropske unije? O tome je potrebna rasprava. Za to je potreban zajednički pristup, ali mislim da se to mora voditi”, rekla je na konferenciji za novinare u Briselu.

    Neke države EU već poduzimaju korake u tom smjeru.

    Austrija je najavila obaveznu vakcincaiju protiv Covida od februara sljedeće godine, dok Grčka kažnjava sve nevakcinisane starije od 60 godina sa 100 eura mjesečno.

  • Postoje tri kandidata koja bi mogla voditi Evropu nakon Angele Merkel

    Postoje tri kandidata koja bi mogla voditi Evropu nakon Angele Merkel

    Odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel s političke pozornice nakon 16 godina neće samo uvesti Njemačku u novo doba, nego i zatresti ravnotežu snaga u Evropskoj uniji.

    Njezin nasljednik na čelu najveće evropske privrede, ministar finansija Olaf Scholz, te francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanski premijer Mario Draghi smatraju se kandidatima za preuzimanje njezina plašta evropskog ‘monarha’.

    No analitičari upozoravaju da niko od njih nije za to u ovome trenutku sposoban, s obzirom na mnoštvo neriješenih izazova s kojima se EU suočava, od internih sporova oko vladavine prava do rizika od geopolitičke marginalizacije i posljedica brexita, piše Hina.

    Hvaljena zbog čvrste ruke u vođenju Unije kroz sve krize, Merkel, koja će otići iz politike kada Scholz u decembru bude službeno izabran za kancelara, odlazi s pozornice iako je i dalje jako popularna kod kuće i u inozemstvu.

    U 16 godina na dužnosti, bila je izložena kritikama jer se tvrdoglavo držala svojih planova unatoč protestima partnera, ali i hvaljena što nije popuštala.

    “Angelu Merkel smatra se jednom od najznačajnijih političarki u generaciji, kao de facto vođu vuropske unije i ‘vođu slobodnog svijeta”, rekao je Sebastian Reiche iz španjolske poslovne škole IESE.

    U nedavnom istraživanju Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), 41 posto evropskih građana kazalo je da bi, da mogu, glasali za Merkel. S druge strane, samo ih je 14 posto izabralo Macrona.

    Suverena Evropa

    No kritičari ističu da je njezina politika “stabilnosti”, koja se sastojala u čekanju da krize prođu i davanju prioriteta gospodarskim interesima čak i u odnosima s Rusijom i Kinom, samo oslabila evropsku integraciju i poticala inerciju.

    Njezin odlazak mogao bi utrti put drugoj polovici evropskog motora – Macronu – da preuzme kormilo.

    Čini se da su mu i zvijezde naklonjene: Francuska od januara predsjedava EU-om, a s obzirom na to da na vlast u Njemačkoj dolazi koalicija predvođena socijaldemokratima, čini se da će popustiti i poslovična njemačka proračunska disciplina jer izgleda da će najveće evropsko gospodarstvo put izlaska iz koronakrize tražiti u potrošnji.

    Kad je u pitanju obrana, Njemačka, nekoć udobno sklupčana ispod “američkog štita”, nije više tako sigurna nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump prisilio političke elite u Berlinu da prestanu biti uljuljkane i počnu razmišljati drugačije.

    Ilustrirajući tu promjenu, Scholzova koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala (FDP) istaknula je u koalicijskom sporazumu da im je zadaća kao gospodarski snažnoj i gusto naseljenoj zemlji u srcu kontinenta da “promiču suverenu Evropu”.

    Kancelarkin odlazak “može omogućiti francuskoj viziji snažne Evrope da se razvije, to je ambicija koju Macron zagovara od dolaska na vlast”, rekao je Alexandre Robinet-Borgomano s Instituta Montaigne.

    Macron vodi u utrci za Merkeličin plašt, rekla je Helen Thompson s Cambridgea, premda su njegovi “samozvani pokušaji da Evropskoj uniji da eksplicitno političku svrhu do sada bili osujećeni”.

    Merkelizam je ‘out’

    Usred promjene vlasti u Berlinu, Macron je nedavno potpisao novi bilateralni sporazum o saradnji s Italijom.

    Premda ambiciozni 43-godišnji predsjednik tvrdi da Pariz ne želi zamijeniti francusko-njemačku osovinu, sporazum dolazi u trenutku kada se EU preslaže nakon brexita.

    Francuskog vođu, međutim, očekuju izbori 2022. uoči kojih jača krajnja desnica.

    Kakav god bio njihov ishod, Francuska bi neko vrijeme mogla biti zauzeta domaćom politikom, što će joj smanjiti prostor za razvoj grandiozne vizije za Evropu.

    Scholz (63), iskusni političar koji je bio član dvije vlade Angele Merkel, mogao bi iskoristiti priliku da postane i njezin evropski nasljednik.

    No analitičari upozoravaju da su se vremena promijenila i da “merkelizam” možda neće biti primjeren za novo doba.

    “Politika neutralnosti i izbjegavanje teških rješenja za europske poteškoće ne izgledaju kao pravi pristup za izazove koji se nalaze pred nama”, kazali su Piotr Buras i Jana Puglierin iz ECFR-a.

    “Merkelizam vjerovatno neće nadživjeti Merkel…. jer će EU trebati više vizionarsku i hrabriju Njemačku da učvrsti svoje temelje i obrani svoju poziciju u svijetu”.

    Još se ne zna hoće li Scholz, koji se u predizbornoj kampanji prikazivao kao druga Merkel, čak i kopirajući njezine gestikulacije rukama, izići iz njezine sjene i krenuti radikalnijim putem.

    Budući da će oba ključna europska igrača vjerojatno trebati vremena za prilagodbu, pojavio se novi stup stabilnosti na nekoć dugovima sputanom jugu kontinenta.

    Stagnacija?

    Zvan Super Mario tijekom svojeg mandata na čelu Europske središnje banke, talijanski premijer Mario Draghi donio je stabilnost zemlji koja je nekoć bila sinonim za politička previranja i skandale.

    Draghi bi “mogao popuniti vakuum koji ostavlja Angela Merkel kao graditelj konsenzusa u Evropskom vijeću”, rekao je Nicoletta Pirozzi iz Instituta za međunarodne odnose iz Rima.

    “Isto tako, u odnosu na njezin oprezni pristup, on bi mogao donijeti novu dinamiku u ključnim sektorima europske integracije, od reforme gospodarskog upravljanja do vanjske politike i obrane u suradnji s Francuskom i novom njemačkom vladom”.

    Ali Pirozzi napominje da će puno toga ovisiti o tome hoće li talijanski premijer (74) uspjeti provesti europski plan za gospodarski oporavak.

    Talijanski predsjednički izbori početkom iduće godine “mogli bi radikalno promijeniti sliku” jer se Draghija smatra “jednim od najvjerodostojnijih potencijalnih kandidata” u toj utrci.

    Dok ne se pojavi novi lider, neki analitičari Uniji prognoziraju mračniju budućnost.

    “Evropa možda ide u smjeru razdoblja neizvjesnosti i potencijalne slabosti”, upozorio je Reiche.

    Thompson s Cambridgea također je pesimistična.

    “Sputana nadmetanjem Amerike i Kine i duboko iznutra podijeljena, Europska unija živi u svijetu koji se razlikuje od razdoblja kojim je dominirala Merkel”, smatra.

    “Realnost, da budemo iskreni, jest takva da ni novi njemački kancelar niti francuska vlada ne mogu voditi Evropu”.

    “A bez takvog vodstva Evropa se kreće prema stagnaciji”, zaključila je.

  • Stoltenberg: Primijetan rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH

    Stoltenberg: Primijetan rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH

    Primijećen je rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući u BiH i na Kosovu i Metohiji, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    On je na konferenciji za novinare nakon jučerašnjeg sastanaka ministara spoljnih poslova NATO u Rigi rekao da se razgovaralo o stabilnosti i bezbjednosti na zapadnom Balkanu.

    – Region je prešao dug put od ratnih dešavanja devedesetih. Međutim, nedavno smo vidjeli rast tenzija, uključujući na Kosovu i Metohiji i BiH – istakao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je naglasio da je primijećena “agresivnija retorika i zastoj u reformama”.

    Generalni sekretar NATO napomenuo je da “strani akteri rade na podrivanju napretka u regionu”.

    – NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu. Saglasili smo se u vezi sa važnošću našeg prisustva, uključujući misiju KFOR na Kosovu, kao i naša predstavništva u Sarajevu i Beogradu – poručio je Stoltenberg.