Kategorija: Svijet

  • Lukašenko: Referendum u februaru – “ako ne izbije rat”

    Lukašenko: Referendum u februaru – “ako ne izbije rat”

    Minsk planira da objavi nacrt novog Ustava do Nove godine, rekao je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko.

    “Ja sam sastavljao Ustav. Pravnici su pisali perom, a ja sam diktirao, jer sam video, ja sam predsednik, kakva su mi ovlašćenja potrebna da održim zemlju. Sada ćemo ga objaviti, za mesec otprilike”.

    Referendum o novom Ustavu mogao bi se održati oko 20. februara 2022. godine, “ako ne počne rat”, dodao je beloruski lider.

    “Još jednom želimo da uvažimo predloge ljudi, a u februaru, negde posle 20. još ćemo razmisliti kako nam odgovara i kako je najbolje po zakonu, po sadašnjem Ustavu, iznećemo Ustav na referendum… Nedavno sam rekao da ćemo slediti taj raspored i obavezno ćemo održati referendum. Ali ako nas ne dovedu do uvođenja nekog vanrednog stanja. Ali to je iz domena fantazije. Stoga mislim da ćemo uspeti da održimo (referendum) u februaru, kako smo planirali”, precizirao je Lukašenko.

    Takođe je dodao da je preraspodela ovlašćenja i formiranje nove strukture vlasti glavni, ali ne i jedini smisao novog Ustava.

    Pored toga, prema rečima predsednika, dokument će obuhvatiti jačanje uloge vlade i parlamenta, kao i pojavu Svebeloruskog sabora koji je prvi put održan još 1990-ih.

    “Na Svebeloruskom saboru se raspravlja o najaktuelnijim, ključnim pitanjima. I ako je on tako odredio, čitava zemlja se kreće u tom pravcu. I predsednik. Ali to je odluka predsednika. Sada će to biti u Ustavu”, objasnio je beloruski lider.

    Takođe je dodao da će u novom Ustavu biti konsolidovana snažna predsednička vlast.

    “Predsednik će, kao i danas, formirati vladu, biće lider države. Ostaje jaka predsednička vlast”, rekao je Lukašenko.
    Vanredni izbori
    Lukašenko je saopštio da nije isključeno da će nakon usvajanja obnovljenog Ustava biti održani vanredni predsednički izbori .

    “Mogu se održati na vreme, a možda budu i vanredni izbori. Na osnovu odluke predsednika ili će u prelaznim odredbama Ustava biti fiksirani drugi datumi izbora”, rekao je predsednik Belorusije.

    On sumnja u mogućnost da se predsednički izbori održe već sledećeg leta.

    Lukašenko je objasnio da nakon usvajanja novog Ustava na referendumu treba da budu održani izbori za sve organe vlasti, uključujući Svebeloruski narodni sabor čiji će ustavni status biti fiksiran u novom glavnom zakonu zemlje.

    Prema kalendaru na sajtu CIK, sledeći predsednički izbori u Belorusiji trebalo bi da se održe najkasnije 20. jula 2025. godine.

    Podsetimo, u Belorusiji pripremaju nacrt novog Ustava. Očekuje se da će pre glasanja revidirani nacrt biti iznet na javnu raspravu koja se može održati već u prvoj polovini decembra. Ranije je Lukašenko rekao da je opozicija koja se nalazi van Belorusije pripremila novi plan destabilizacije zemlje, povezan sa predstojećim referendumom.

  • Austrija zabranila i obilježja HOS-a: Oni su nasljednici ustaške organizacije

    Austrija zabranila i obilježja HOS-a: Oni su nasljednici ustaške organizacije

    Austrijska vlada donijela je danas odluku o zabrani isticanja dodatnih obilježja povezanih s ustaškim režimom, poput zastave i grba Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).

    Kako su rekle zastupnice stranke Zeleni Olga Voglauer i Eva Blimlinger, u Austriji su već zabranjena dva simbola ustaškog režima.

    “No pokazalo se da se na skupu u Bleiburgu ne pokazuju samo simboli koji se povezuju s ustašama nego i simboli novih fašističkih organizacija poput nasljednice ustaške organizacije ‘Hrvatskih obrambenih snaga (HOS)’. Zato je popis zabranjenih simbola proširen i za ove simbole”, kazale su zastupnice.

    Dodale su da je na današnjoj sjednici vlade donesena odluka o zabrani isticanja simbola HOS-a na području Austrije.

    “Centralni spomenik, centralni fašistički simboli i forma održavanja skupa će u svom dosadašnjem obliku biti ili su već zabranjeni. Ovi potezi zaista označavaju prekretnicu. Desetljetna borba Zelenih protiv ove navodne komemoracije i s tim skupom povezano javno pokazivanje nacističkih simbola ali i aktuelnih fašističkih simbola se na kraju pokazala kao uspješna”, rekla je Blimlinger.

  • Četvoro mrtvih u pucnjavi kod Atlante

    Četiri osobe su ubijene, među kojima i policajac, nakon što je patrola odgovorila na poziv zbog porodičnog nasilja u okrugu Klejton, južno od američkog grada Atlante, saopštili su danas lokalni inspektori.

    Dok su policajci odgovarali na hitan poziv u kući u gradu Reks, stiglo je još poziva dispečeru da su ispaljeni hici, prenio je AP.

    Kada je stiglo još patrola, policajci su se suočili sa naoružanim muškarcem koji je ubio iz vatrenog oružja policajca Henrija Laksona i ranio još jednog policajca, saopštio je Istražni biro države Džordžija (GBI).

    Policajci su uzvratili vatru i usmrtili muškarca na licu mjesta, dodao je GBI.

    Istragom je utvrđeno da neposredno prije nego što je stigla patrola, muškarac ubio dvije žene i ranio dječaka (12) hicem u lice.

    GBI nije objavio imena ubijene žene i ubice.

    Šef policije okruga Klejton izjavio je da je dječak u kritičnom, ali stabilnom stanju, a za ranjenog policajca očekuje da će da preživi.

    Lakson je treći policajac u Džordžiji koji je ubijen na dužnosti od novembra, navela je televizija WSB.

  • Stoltenberg: Rusija će platiti visoku cijenu

    Stoltenberg: Rusija će platiti visoku cijenu

    NATO ima mnoštvo opcija ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine, uključujući ekonomske, finansijske i političke mjere, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Imamo širok spektar opcija kako bismo osigurali da Rusija bude suočena sa ozbiljnim posljedicama ako ponovo upotrijebi silu protiv nezavisne suverene nacije, Ukrajine”, izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi nakon sastanka ministara spoljnih poslova iz zemalja članica NATO, a prenosi agencija Rojters.

    Ako bude koristila silu protiv susjedne Ukrajine, Rusija će, prema njegovim riječima, platiti visoku cijenu kroz sankcije i druge mjere Zapada.

    “Svi smo vrlo jasno stavili do znanja da će to biti visoka cijena i sankcije su jedna od opcija”, izjavio je Stoltenberg.

    “Mislim da je sasvim očigledno i da Rusija već zna da će platiti višu cijenu”, dodao je on.

    Stoltenberg je rekao i da podrška NATO teritorijalnom integritetu Ukrajine “ostaje nepokolebljiva”, nazvavši Kijev “bliskim i visoko cijenjenim partnerom”.

    “Zabrinjavajući razvoj situacije na zapadnom Balkanu”
    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da se region zapadnog Balkana nedavno suočio sa porastom tenzija.

    “Zapadni Balkan je srce Evrope. To je važan region za NATO i Evropsku uniju. Prisustvujemo zabrinjavajućem razvoju situacije. Brine nas retorika podjele u Bosni i Hercegovini, a i dalje postoje tenzije između Beograda i Prištine”, ocijenio je Stoltenberg na sastanku ministara NATO u letonskoj Rigi.

    On je dodao da “reforme stagniraju, a strani akteri su povećali svoj maligni uticaj”.

    “U isto vrijeme, ne možemo da zaboravimo da smo mnogo toga uradili od devedesetih do danas. Okončani smo brutalne ratove, a neke države u regionu su se učlanile u Evropsku uniju i NATO. NATO i EU rade zajedno za dobrobit regiona, posebno na Kosovu i u BiH”, naveo je Stoltenberg.

  • Eksplozija u Minhenu, ima povrijeđenih

    Eksplozija u Minhenu, ima povrijeđenih

    Tri osobe povrijeđene su danas kada je na gradilištu kod željezničke stanice u Minhenu eksplodirala bomba iz Drugog svjetskog rata, prenose njemački mediji.

    Eksplozija se dogodila na gradilištu Njemačkih železnica kod mosta Donersberger, saopštili su vatrogasci.

    Prasak se čuo nekoliko kilometara od mesta eksplozije, prenosi Bild.

    Željeznički saobraćaj je obustavljen, a policija je blokirala oblast oko mjesta eksplozije.

    Policija: Eksplodirala stara avionska bomba
    Stara avionska bomba eksplodirala je na mostu blizu glavne željezničke stanice u Minhenu, potvrdila je policija naTwitteru.

    Iz policije navode da je troje ljudi povrijeđeno, a vatrogasna jedinica ističe da se kod jednog lica radi o težim povredama.

    Nakon eksplozije suspendovan je rad glavne željezničke stanice, saopštila je željeznička kompanija “Dojče ban”.

    Za sada nije poznato koliko će trajati obustava saobraćaja, prenosi Rojters.

  • Haos u najavi? Ukrajina gomila vojsku u Donbasu

    Haos u najavi? Ukrajina gomila vojsku u Donbasu

    Ukrajina šalje vojne snage u konfliktnu zonu u Donbasu, upozorila je zvanična Moskva.

    Podsećanja radi, ukrajinski premijer Denis Šmigal optužio je u utorak Rusiju da “apsolutno” stoji iza planiranog organizovanog puča da se svrgne pro-zapadna vlada u Kijevu. On se za tu priliku se pozvao na obaveštajne podatke.

    Prošlog petka, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev razotkrio zaveru da se svrgne vlada ove nedelje, u kojoj je trebalo da učestvuju pojedinci izi Rusije, ali je nije precizirao da li, prema njegovom uverenju, iza toga stoji Kremlj, preneo je Rojters.

    Kremlj je negirao bilo kakvu umešanost u navodni puč i odbio te “optužbe bez osnova”.

  • Bivši američki oficir: Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije

    Bivši američki oficir: Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije

    Bivši oficir američke Odbrambene obaveštajne agencije (DIA) Rebeka Kofler upozorava da bi rat SAD protiv Rusije (zbog Ukrajine) imao katastrofalne posljedice i da u njemu nije moguće pobijediti.

    “Ako mislite da su dva biliona dolara i 6.000 američkih života visoka cijena za dvadesetogodišnji angažman u Avganistanu, i to bez pobjede, još niste vidjeli ništa. Američki troškovi i gubici u ratu sa nuklearnom Rusijom bili bi katastrofalni. U takvom ratu nema pobjede i nije vrijedan žrtvovanja američkih života”, ističe Koflerova za televizijsku mrežu “Fox”.

    Koflerova je stručnjak za rusku doktrinu i strategiju i učestvovala je u desetinama vojnih vježbi koje su simulirale sukob SAD i Rusije.

    Ona je ozbiljno zabrinuta zbog visokog rizika od ulaska SAD u rat protiv Rusije zbog Ukrajine.

    Prema njenom mišljenju, Amerika bi se trebala fokusirati na svoje interese i prestati da se petlja u problematične odnose zemalja na drugom kontinentu.

    Koflerova kritikuje stavove pojedinih vašingtonskih stručnjaka jer daju savjete koji nisu zasnovani na stvarnosti. Tako neki od njih zagovaraju ubrzano primanje Ukrajine u NATO, što bi, prema njima, garantovalo bezbjednost te zemlje jer bi tada SAD i NATO imali obavezu da uđu u sukob u ime Kijeva.

    Drugi pozivaju na raspoređivanje snaga kod ruske granice.

    Koflerova, međutim, podsjeća da niko nije mogao dobiti rat sa Rusijom na ruskom tlu. “To su shvatili i Napoleon i Hitler, čije su vojske uništene u tim pohodima”, navodi ona.

    Ona objašnjava da Rusi imaju poseban odnos prema Ukrajini.

    “To je nešto što Moskva smatra pitanjem nacionalnog opstanka. Upravo taj mentalitet je u korijenu Putinovih postupaka i politike, poput prisajedinjenja Krima”, navodi Koflerova.

    Prebacivanje američkih vojnika u rusko dvorište, upozorava ona, Rusi bi protumačili kao uvod u američku akciju protiv Rusije, ističe Koflerova za “Fox”.

    “Samo prisustvo američkih snaga tako blizu sukoba povećalo bi pritisak na Vašington, koji je upravo istjeran iz Avganistana, da interveniše ‘u ime Ukrajine’, što bi podstaklo Moskvu da aktivira preventivni ‘samoodbrambeni’ odgovor, ciljajući SAD napadom kibernetičkog i svemirskog oružja”, predviđa ona.

    Koflerova smatra da je, nedavnom ruskom probom protivsatelitskog raketnog udara, Putin pokazao sposobnost da uništi i ošteti američke satelite, na koje se SAD oslanjaju ne samo za ratna pitanja, već i za bezbrojne civilne svrhe.

    “Da li je Ukrajina među američkim vitalnim bezbjednosnim interesima? Da li su američka bezbjednost, teritorijalni integritet i dugoročno preživljavanje čak i izdaleka zavisni od Ukrajine? Odgovor na oba pitanja je odlučno – ne”, ističe bivši oficir DIA Rebeka Kofler.

  • Nova njemačka vlada želi više radnika, konzulati uvode lutriju – evo šta to znači za ljude iz BiH

    Nova njemačka vlada želi više radnika, konzulati uvode lutriju – evo šta to znači za ljude iz BiH

    Dok nova njemačka vlada, koja bi uskoro trebalo da bude formirana, najavljuje ukidanje rokova za zapošljavanje nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana i generalno povećanje doseljavanja radnika iz našeg regiona, ambasade i konzularna predstavništva Njemačke na zapadnom Balkanu uvode sistem lutrije, jer su pretrpani zahtjevima koje ne mogu stići obraditi.

    Naime, od danas će se zainteresovani za rad na nekvalifikovanim poslovima u Njemačkoj sa zapadnog Balkana, koji se žele zaposliti preko Pravila za zapadni Balkan, morati prijaviti na sistem lutrije kako bi pokušali dobiti termin za vizu.

    Istovremeno, nova vlada ne samo da želi nastaviti s doseljavanjem radne snage, nego želi ukinuti ograničenja od 25.000 zahtjeva godišnje, koje je uvela sadašnja vlada na čelu s Angelom Merkel, ali i olakšati doseljavanje radnika i u ostalim kategorijama, poput izdavanja plave karte.

    U Ambasadi Njemačke u Sarajevu novinare Nezavisnih uputili na obavještenje na njihovom sajtu, a u kojem se zainteresovane strane obavještavaju na koji način mogu ući u doboš za izvlačenje termina za predavanje dokumentacije za dobijanje vize.

    “Postupak izvlačenja će biti održan u 51. kalendarskoj sedmici u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu pod nadzorom više osoba. Nakon toga će izvučene osobe još u decembru 2021. biti obaviještene od strane Ambasade kada je njihov termin u januaru 2022. Sve registracije koje su izvršene od 1. do 17. decembra 2021. će učestvovati u postupku izvlačenja. Dakle, ranije izvršena registracija nema prednost u odnosu na onu koja je uslijedila kasnije u periodu od 1. do 17. decembra 2021”, objašnjavaju oni.

    To znači da svi koji su već dobili termine neće moći pristupiti u Ambasadu, nego će morati okušati sreću putem doboša i nadati se da će njihovo ime biti izvučeno, čime će steći pravo da mogu da predaju dokumentaciju.

    Iako nismo uspjeli zvanično saznati šta je razlog uvođenja ovog neobičnog načina za zakazivanje termina, iz ranijih razgovora i izazova s kojima se suočava njemačka administracija i u ambasadama i u Njemačkoj, može se zaključiti da je osnovni razlog nedostatak osoblja koje obrađuje ove zahtjeve.

    Jedan od problema je i ogroman broj zahtjeva za azil lica pristiglih u Njemačku na posljednjem migratornom talasu, pa su službe pretrpane zahtjevima izbjeglica i azilanata koji se nalaze u Njemačkoj i u postupku su dobijanja azila i dobijanja papira za radne dozvole za one kojima je azil odobren.

    Podsjećanja radi, Njemačka je i uvela Pravilo za zapadni Balkan 2015. godine kako bi rasteretila azilski sistem Njemačke.

    Drugi mogući razlog je zabrinutost Njemačke da bi preveliki odliv radne snage sa zapadnog Balkana mogao oslabiti države u regionu i dovesti do ozbiljne ekonomske i socijalne krize, a što bi onda imalo i negativne posljedice po EU.

    Osim što nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, želi ukidanje ograničenja za doseljavanje nekvalifikovanih radnika, oni žele plavu kartu proširiti i na nefakultetska zanimanja, što bi dodatno olabavilo pravila za doseljavanje stručne snage, koja su regulisana Zakonom o doseljavanju stručne radne snage, koji je usvojen prošle godine.

    Pretpostavka je da će sav ovaj dodatni posao pasti na pleća postojećeg osoblja u ambasadama i njemačkim službama za rad, pa se novouvedena lutrija može shvatiti kao indirektno upozorenje Vladi Njemačke da su na izmaku snaga.

    U prilog tome može poslužiti i činjenica da je Vlada Njemačke, odnosno Ministarstvo rada, obećalo preuređenje konzularnih predstavništava, modernizaciju rada i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšala obrada zahtjeva, ali se čini da ove mjere, po svemu sudeći, nisu urodile plodom.

    Takođe, Vlada Njemačke je suočena s velikim pritiskom udruženja poslodavaca koji godinama upozoravaju da ne mogu naći potrebnu radnu snagu na tržištu Njemačke i EU.

    Vlada Merkelove je oklijevala da izađe u susret poslodavcima jer su se bojali ekstremno desničarske opozicije Alternative za Njemačku, koja je u proteklih nekoliko izbornih ciklusa preotela dio glasača njemačkim konzervativcima, a jedan od glavnih izbornih slogana njemačkih neonacista je neutemeljena tvrdnja da vlada Merkelove ukida radna mjesta Nijemcima kako bi zapošljavala strance.

  • Borrell: U BiH se pokušava poništiti 26 godina mira i stabilnosti

    Borrell: U BiH se pokušava poništiti 26 godina mira i stabilnosti

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell stigao je danas na drugi dan sastanka NATO saveznika u Rigi, na kojem će se razgovarati o situaciji na Zapadnom Balkanu.

    Borrell se u razgovoru s medijima osvrnuo na trenutnu situaciju na Zapadnom Balkanu te je naglasio kako posebno zabrinjava stanje u Bosni i Hercegovini.

    “Zapadni Balkan ostaje strateška regija za Evropsku uniju. Tri države Zapadnog Balkana su ujedno i države članice NATO saveza i imamo snažne veze s njima. Iz sigurnosnih razloga, stabilnost Zapadnog Balkana je takođe važna. Međutim, moram izraziti zabrinutost zbog stanja u BiH, gdje su prisutne tenzije i pokušaji da se poništi 26 godina mira i stabilnosti. Ostajemo posvećeni Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi i pozivamo sve da sačuvaju jedinstvo”, rekao je Borrell.

    Osvrnuo se i na situaciju u odnosima Kosova i Srbije te je poručio kako dijalog dvije strane i dalje ostaje jedino rješenje za stabilizaciju odnosa.

    “Razgovaraćemo o Kosovu i Srbiji gdje je prisutno mnogo tenzija još od ljeta. Situacija se malo smirila, ali i dalje moramo nastaviti dijalog jer nema drugog načina za stabilizaciju situacije”, poručio je Borrell.

  • Učenik iz pištolja ubio troje kolega i ranio još šestero u školi kod Detroita

    Tri osobe su poginule, a šest je ranjeno u pucnjavi u utorak u srednjoj školi Oxford u predgrađu Detroita nakon što je 15-godišnjak pucao iz pištolja.

    Osumnjičeni, 15-godišnji učenik je uhapšen, rekao je podšerif okruga Oakland Michael McCabe na konferenciji za novinare. On je rekao da je pronađen i pištolj.

    Vjeruje se da su tri ubijene osobe studenti, ali njihov identitet nije objavljen, piše NBC News.

    Policija je primila hitni poziv o napadaču u školi nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu, rekao je McCabe. Osumnjičeni je uhapšen u roku od pet minuta od prvog poziva.

    “Osumnjičeni je ispalio više hitaca, ima više žrtava”, rekao je on i dodao da napadač nije pružio nikakav otpor pri hapšenju.

    Među šestoro ranjenih je i učiteljica. Svi su prevezeni u bolnice zbog raznih povreda, navode zvaničnici.

    Vlasti nisu saopštile šta je dovelo do pucnjave, a McCabe je rekao novinarima da se osumnjičeni “pozvao na svoje pravo da ne govori”.

    Osumnjičeni je ispalio između 15 i 20 hitaca prije nego što je uhapšen.