VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Bajden pred razgovor sa Putinom: “Neću prihvatiti ruske crvene linije”

    Bajden pred razgovor sa Putinom: “Neću prihvatiti ruske crvene linije”

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da će sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom dugo razgovarati o rusko-ukrajinskoj krizi i da neće prihvatiti ruske “crvene linije”.

    “Svjesni smo ruskih akcija već duže vrijeme i očekujem da ću dugo razgovarati sa Putinom”, rekao je Bajden novinarima dok je odlazio na vikend u Kemp Dejvid, prenio je Rojters.

    On je istakao da ne prihvata bilo čije “crvene linije”.

    “Ono što radim je da sastavljam ono što vjerujem da je najsveobuhvatniji i najsmisleniji skup inicijativa kako bi Putinu bilo veoma, veoma teško da nastavi i uradi ono oko čega su ljudi zabrinuti da će uraditi”, rekao je Bajden ne ulazeći u detalje.

    Više od 94.000 ruskih vojnika nalazi se u blizini ukrajinskih granica, saopštile su ukrajinske vlasti, pozivajući se na obavještajne izvještaje koji ukazuju na to da Moskva možda planira vojnu ofanzivu velikih razmjera za kraj januara.

    Moskva je s druge strane optužila Ukrajinu i SAD za destabilizujuće ponašanje i nagovijestila da se Kijev možda sprema da pokrene sopstvenu ofanzivu na istoku Ukrajine, što ukrajinske vlasti poriču.

  • Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

    Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.
    Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

    Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

    Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

    Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

    “Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

    Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

    Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.
    U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

    Rast cijena

    Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

    Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za njegov uzgoj potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

    “Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

    Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

    “Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

    Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

    “Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

    Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

    Pekara u trećem gradu po veličini Izmiru je na cijenama obrazložila zašto su poskupjeli njeni proizvodi. Istakli su za koliko su poskupjeli sastojci poput brašna, ulja i susama, kao i poruku: “Neka je Bog s nama”.

    Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.
    Ljutnja mladih Turaka

    Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

    Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

    “Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

    Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

    “Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

    Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

    Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

    “Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

    AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

    To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.

  • Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Kineski investitor u razvoj nekretnina Kaisa počeo je pregovore sa svojim ofšor poveriocima o odlaganju dospeća duga od 400 miliona dolara.Naime, rok za isplatu duga Kaisa Group Holdingsa ističe sledeće nedelje, navela su za Rojters dva izvora direktno upućena u tu situaciju.

    Danas su akcije te grupe oštro pale nakon što je saopštila kako nije uspela da obezbedi obavezno minimalno odobrenje od 95 odsto poverilaca da na berzi objavi ponudu 6,5 odsto svojih ofšor obveznica do 7. decembra, bez koje rizikuje da ode u bankrot.

    Prethodno su grupa vlasnika ofšor obveznica koji kažu da poseduju 50 odsto tog duga i njihov finansijski savetnik poslali Kaisa grupi pismo u kojem se nudi dodatno vreme za pregovore o isplati obveznica i izbegnu bankrot.

    “Bondholderi” su takođe na sto izneli ponudu da obezbede dve milijarde dolara svežeg kapitala za Kaisa grupu, ali do sada nije napravljen značajniji pomak sa tom ponudom, prema izvorima Rojtersa, koji su zatražili da ostanu anonimni jer se radi o poverljivim informacijama.

    Akcije posrnulog džina u poslu sa nekretninama oslabile su do zaključenja trgovanja na hongkonškoj berzi 8,82 odsto, daleko više od pada indeksa berze (Hang Seng Index) koji je iznosio 0,9 procenata, čime je pad akcija te firme u ovoj godini dostigao oko 75 odsto.

  • “Sirija, Libija, Irak, Jugoslavija; Počnite od sebe”

    “Sirija, Libija, Irak, Jugoslavija; Počnite od sebe”

    Sjedinjene Američke Države treba da počnu od sebe ako su odlučile da traže zemlje koje krše međunarodno pravo.

    To je izjavila portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je reagovala na izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da NATO ne planira agresiju protiv Rusije i da je jedina “agresija koja se mogla videti prethodnih godina dolazila od Rusije“.

    “Sirija, Libija, Irak, Jugoslavija – otvorena oružana agresija NATO na čelu sa SAD. U Ukrajini imamo rukovodstvo antiustavnih prevrata koje su realizovali SAD zajedno sa NATO i EU“, navela je ona, prenosi Sptnjik.

    Podsetila je da su na Kubi, u Nikaragvi i Belorusiji sprovedeni pokušaji svrgavanja vlasti uz elemente hibridnog rata koji su sprovodile Amerika i zemlje NATO.

    Ona je ocenila da je su za NATO rutina stotine specijalnih operacija, čiji je cilj mešanje u unutrašnje stvari suverenih država i promena političke agende.

    “Tako da ovakve izjave državnog sekretara nisu ništa drugo do neuspešan pokušaj stvaranja ideološke baze za Samit demokratije. Ako su u Stejt departmentu odlučili da nađu agresore koji krše međunarodno pravo, onda partneri taj proces treba da započnu pred ogledalom “, zaključila je Zaharova.

  • Amerikanci “proglasili” neprijatelja “broj jedan”; neočekivano

    Amerikanci “proglasili” neprijatelja “broj jedan”; neočekivano

    Rezultati najnovije ankete nedeljnika “Ekonomist” pokazali su da Amerikanci kao najvećeg neprijatelja ne navode ni Rusiju, a ni Kinu, što je bilo očekivano.

    Amerikanci smatraju da je Severna Koreja glavni neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država, dok je Rusija na vrhu liste nedruželjubivih zemalja, pokazala je anketa nedeljnika “Ekonomist” i britanske kompanije za analizu podataka “JuGov”.

    Prema istraživanju, oko 55 odsto ispitanika smatra da je glavni saveznik Vašingtona Velika Britanija, na drugom mestu je Kanada (53 odsto), a na trećem Francuska i Izrael (38 odsto). Dva odsto Amerikanaca je uvrstilo u tu kategoriju i Rusiju. Kada je reč o prijateljskim zemljama, Amerikanci su na prvo mesto stavili Meksiko (41 odsto), zatim slede Francuska (37 odsto), Nemačka (35 odsto) Japan i Tajvan (34 odsto), kao i Južna Koreja (31 odsto). Za Rusiju je glasalo devet odsto anketiranih.

    Prema mišljenju učesnika u istraživanju, u kategoriji nedruželjubivih država prednjači Rusija (35 odsto), a slede je Avganistan (34 odsto) i Kina (33 odsto).

    Međutim, status glavnog neprijatelja Sjedinjenih Američkih Država stekla je Severna Koreja (58 odsto). U prvu trojku ulaze i Iran (44 odsto), Avganistan i Kina (36 odsto). Na petom mestu je Rusija za koju je glasalo 34 odsto anketiranih.

    U istraživanju je ukupno učestvovalo 1.500 ljudi.

  • Zvaničnici SAD-a: Rusija raspoređuje trupe duž granice za brzu invaziju na Ukrajinu

    Američki kongresmen Mike Quigley tvrdi da ruske snage postavljaju kapacitete duž granice sa Ukrajinom da izvrše brzu i trenutnu invaziju, uključujući postavljanje linija za snabdjevanje kao što su medicinske jedinice i gorivo koje bi moglo da ipotraje tokom dugotrajnog sukoba.

    Kongresmen koji sjedi u Odboru za obavještajne poslove je dodao je da vjeruje da je Rusija u poziciji da izvrši invaziju “kada žele”, dodajući da bi “sposobnosti Rusije bile ekvivalentne modernom blitzkriegu”, piše CNN.

    Neimenovani visoki zvaničnik administracije rekao je da su SAD “proteklih dana vidjele dodatne ruske trupe raspoređen u pograničnu regiju”, ali nije rekao o koliko vojnika se radi.

    Još uvijek nije jasno da li ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava izvršiti invaziju ili je nagomilavanje igra na ivici kako bi se dobili ustupci od Zapada. Ali očigledna vojna spremnost izazvala je uzbunu među zapadnim zvaničnicima, koji kažu da se Rusija postavlja tako da može pokrenuti napad u vrlo kratkom roku.

    “Ne znamo da li je predsjednik Putin donio odluku o invaziji. Znamo da on postavlja kapacitete da to učini u kratkom roku ako tako odluči. “Moramo se pripremiti za sve nepredviđene situacije”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken novinarima u Latviji u srijedu.

  • 80 “rafala” i 12 helikoptera: “Ovo je istorijski ugovor”

    80 “rafala” i 12 helikoptera: “Ovo je istorijski ugovor”

    Ujedinjeni Arapski Emirati naručili su danas 80 borbenih aviona “rafal” i 12 vojnih helikoptera, produbljujući ekonomske i političke odnose s Francuskom.

    Ukupna vrednost navedenog iznosi 17 milijardi evra (19,2 milijarde dolara).

    Sporazum o najvećoj prodaji francuskog ratnog aviona u inostranstvu zaključen je na početku dvodnevne turneje francuskog predsednika Emanuela Makrona zemljama Persijskog zaliva, tokom koje će posetiti i Katar i Saudijsku Arabiju, javlja Rojters.

    “Ovo je istorijski ugovor”, navela je ministarka oružanih snaga Francuske Florans Parli u saopštenju.

    Francusko predsedništvo je saopštilo da je ugovor, koji su na svečanoj ceremoji potpisali prestolonaslednik Abu Dabija šeik Mohamed bin Zajed al-Nahjan i Makron na marginama sajma Dubai Ekspo 2020, vredan 19 milijardi dolara.

    “Ovaj ugovor cementira strateško partnerstvo koje je jače nego ikad i direktno doprinosi regionalnoj stabilnosti”, ocenjuje se u saopštenju francuskog predsedništva.

    Akcije kompanije Daso Avijejšen, koja proizvodi avione “rafal”, porasle su za više od 9,0 posto na Pariskoj berzi.

  • Austrija dobila novog kancelara

    Austrija dobila novog kancelara

    Ministar unutrašnjih poslova Austrije Karl Nehamer preuzima dužnost lidera Narodne partije i mesto kancelara Austrije.

  • Djelilo ih par sati: Izbjegnuta katastrofa

    Djelilo ih par sati: Izbjegnuta katastrofa

    Kongres Sjedinjenih Američkih Država usvojio je predlog zakona o privremenom finansiranju federalnih agencija do 18. februara.

    Time je, samo par sati uoči isteka roka, izbegnuta skupa blokada rada vlade tokom praznične sezone.

    Sa 69 glasova “za” i 28 “protiv”, Senat je podržao meru koju je ranije odobrio Predstavnički dom, javlja britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

    Očekuje se da privremenu meru sada potpiše predsednik Džo Bajden kako bi ona postala zakon.

    “Drago mi je što su, na kraju, prevladale hladnije glave”, rekao je lider većine u Senatu Čak Šumer.

    Predlog zakona je usvojen nekoliko sati uoči prestanka važenja ranije odluke o finansiranju koja bi istekla u petak, što bi za posledicu imalo da milioni radnika u javnom sektoru ne budu plaćeni tokom Božića i Nove godine.

    Grupa republikanskih senatora zapretila je da će “minirati” zakon o finansiranju u znak protesta zbog Bajdenovog zalaganja da se na federalnom nivou propiše obavezna vakcinaciju protiv kovida zaposlenih u velikim kompanijama.

    Njihov pokušaj da dostavljanjem amandmana spreče sprovođenje inicijative o obaveznoj vakcinaciji osujetile su demokrate.

    Predstavnički dom Kongresa je ranije u četvrtak odobrio zakon o finansiranju sa 221 glasom “za” i 212 glasova “protiv”.

    Prethodni zakon o privremenom finansiranju, koji je predsednik Bajden potpisao u oktobru, obezbedio je da vlada ostane u funkciji do 3. decembra.

  • “Mač islama” ipak predsjednički kandidat

    “Mač islama” ipak predsjednički kandidat

    Slavlje pristalica Sajfa al Islama na ulicama Sabhe počelo je nekoliko trenutaka pošto je žalbeno vijeće suda u tom gradu odbacilo odluku izborne komisije i sinu Moamera Gadafija dozvolilo da se kandiduje na predsjedničkim izborima.

    Odluka suda uslijedila je nakon nekoliko dana napetosti u Sabhi i pokušaja snaga lojalnih Haftaru Kalifi da oružjem spriječi osoblje suda da uđe u kancelarije.

    Poslije skoro nedjelju dana i uz silne intervencije međunarodne zajednice, službenici suda su konačno u četvrtak ušli u kancelarije i odmah odbacili odluku izborne komisije, prema kojoj je Gadafijevom sinu, odbijen zahtjev da se kandiduje na predsjedničkim izborima zbog procesa za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom i nekoliko lokalnih sudova.

    Sud su, danima, blokirali vojnici lojalni Haftaru Kalifi, čiju je kandidaturu za predsjednika odbacila izborna komisija, takođe zbog serije procesa koji se protiv njega vode zbog navodnih ratnih zločina.

    Libijska izborna komisija prvobitno je potvrdila kandidaturu Gadafijevog sina, ali je ta odluka razbesnela Vijeće staraca u nekadašnjem centru pobune, Misrati, koje je stanovnike Libije pozvalo da bojkotuju izbore.

    Naknadno, Gadafijeva kandidatura je poništena, pa je konačnu odluku, poslije serije protesta, spekulacija i potezanja oružja, donio sud u Sabhi.

    Istovremeno, sud u Tripoliju odbacio je sve optužbe na račun premijera Abdula Hamida Dbeibe, čime mu je otvoren put za učešće u trci za prvog predsjednika Libije, koji će biti izabran direktnim glasanjem.

    Čitav niz eksperata za stanje u Libiji smatra da je održavanje izbora nemoguće u ovom trenutku, ali da međunarodna zajednica insistira da se izborni proces nastavi.

    Izborni proces u Libiji prati pravi haos, uključujući krađu izbornog materijala u nekoliko gradova i prijetnje polaznicima predizbornog kursa u Tripoliju.