Kategorija: Svijet

Na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu, zemlje nisu postigle konsenzus o pozivanju Ukrajine u Alijansu. Pitanje članstva Ukrajine u NATO-u ostaje bez napretka.

Luksemburg, Njemačka, Turska, Slovačka, Mađarska i Sjedinjene Države protivile su se članstvu Ukrajine, napomenuvši da sukob sa RF isključuje takvu mogućnost. Sa druge strane, neke zemlje Alijanse i dalje čekaju stav nove Trampove administracije, piše RT Balkan.

Ova odluka dolazi nakon poruke da Kijev neće prihvatiti bilo kakve druge bezbjednosne garancije osim punog članstva u toj alijansi koju je uputio ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.

U pismu upućenom svojim kolegama iz zemalja NATO, kako prenosi “Politiko”, Sibiga je naveo da je “punopravno članstvo Ukrajine u Alijansi jedina prava bezbjednosna garancija za Kijev, kao i sredstvo odvraćanja dalje ruske agresije prema toj i drugim zemljama”. On je naveo i da ne dolaze u obzir nikakve alternative.

Hrvatska je u prvih deset godina članstva u EU imala na raspolaganju oko 25 milijardi evra iz različitih fondova za reforme i razvoj što je pomoglo da razvije svoje institucije, privredu i podigne životni standard.

Grupa novinara BiH, u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva za spoljne i evropske poslove Hrvatske, nalazi se u studijskoj posjeti Hrvatskoj, s ciljem da se BiH pokaže hrvatsko iskustvo tokom pregovaranja za članstvo u EU, kao i iskustva tokom članstva.

Svi sagovornici se slažu da je Hrvatska u velikoj mjeri profitirala od članstva, ali isto tako ističu i da postoje i izazovi koje još uvijek treba riješiti.

Kako je rekao Jakša Puljiz, načelnik Odjeljenja za evropske politike Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatska je provela veliki dio reformi koje su dogovorene tokom procesa pristupanja i usvojila evropske norme, što se najviše odrazilo na osjetno povećanje životnog standarda.

“U prvom desetljeću članstva Hrvatska je uistinu ostvarila veliki gospodarski Napredak. I on se u dobroj mjeri prenio na životni standard građana. Plaće su narasle više nego dvostruko od ulaska od Evropsku uniju i to je rezultat koji izravno možemo povezati sa gospodarskim rastom”, rekao je on.

Dodao je da je Hrvatska dosegla 75 odsto prosjeka bruto domaćeg proizvoda EU usklađeno s ukupnom kupovnom moći, ali je i dodao da to nije bilo dovoljno da se zaustavi veliko iseljavanje iz Hrvatske u zemlje s višim životnim standardom. Istakao je i da bi naredne reforme trebalo usmjeriti na povećanje životnog standarda.

“Najveći izazov u tom smislu će biti dalje provođenje reformi u planu za oporavak a u idućim godinama ćemo tek moći spoznati koliko su te reforme uistinu bile uspješne”, smatra on.

Kao jedan od najvećih izazova koji čeka hrvatsku narednih godina, prema njemu, je moguće smanjenje finansiranja iz Brisela za Hrvatsku u narednom budžetskom periodu iza 2028. godine. Naime, kako se životni standard građana povećava a država privredno jača, očekuje se da zemlja više uplaćuje u zajednički evropski budžet za one zemlje koje ulaze nakon nje i kojima treba pomoći da se približe evropskom prosjeku.

Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora Uprave za Evropu u Komitetu stalnih predstavnika u EU, pri Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, je rekla da je Hrvatska tokom pregovora ostvarila potpunu transformaciju društva u svakom mogućem smislu. Osim 25 milijardi evra koje je na raspolaganje dobila Hrvatska ona smatra da je najveća korist hrvatskog članstva u EU što je zemlja dio kluba najviših i najrazvijenijih vrijednosti.

“Vi tu imate priliku odlučivati o politikama i propisima koji utiču na pola milijarde ljudi”, rekla nam je ona.

Tokom pregovora, Hrvatska je imala nekoliko velikih izazova, a najveći izazov su, kako je rekla, bila područja pravosuđa i temeljnih prava.

“Za Hrvatsku je i poglavlje osam tržišno natjecanje bilo izazovno jer je podrazumijevalo restrukturiranje velikih kompanija u teškoćama poput željezara i brodogradilišta. Također i zaštita okoliša je bila veliki izazov zbog visokih standarda koje morate preuzeti. Međutim u svemu tome niste sami, EU značajno pomaže vaše reforme da biste te standarde ostvarili”, rekla je ona.

Zoran Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske, novinarima je objasnio kako je Hrvatska uspjela biti najuspješnija zemlja EU u povlačenju sredstava iz Plana oporavka i jačanja otpornosti. Prema njegovim riječima, ključno je bilo napraviti pozitivnu motivaciju među institucijama da na vrijeme usvajaju i mijenjaju zakone, koordinišu mjere i na taj način omogućavaju premijeru i njegovom timu da se u Briselu izbore za povoljnije uslove i isplatu dogovrenih sredstava.

Kada se kombinuju sredstva koja je Hrvatska dobila za narednu budžetski period, plana za oporavak i drugih izvora, Hrvatska u narednih nekoliko godina može računati na gotovo 25 milijardi evra.

Napomene radi, svaka zemlja članica uplaćuje dio novca u zajednički budžet u skladu s svojom privrednom moći. U zavisnosti od toga kako uspije ubijediti Evropsku komisiju o reformama koje želi provesti, predložiti i provesti evropske projekte i politike, zemlji se dodjeljuje dio iz ukupnog budžeta. Kao pravilo, bogate zemlje više uplaćuju, dok siromašnije zemlje više dobijaju. Hrvatska je prošle godine, naprimjer, u zajednički budžet uplatila 706 miliona evra, a dobila oko tri milijarde, što je neto “dobitak” od oko 2,3 milijarde evra.

Francuski predsjednik Emanuel Makron odbacio je ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocjenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju “politiku fikcije”, dok se francuski poslanici pripremaju da u popodnevnim satima glasaju o povjerenju vladi, prenose danas francuski mediji.

“To nema smisla… Danas stojim pred vama jer sam dva puta izabran voljom francuskog naroda”, rekao je Makron, koji boravi u posjeti Saudijskoj Arabiji, prenosi televizija BFM.

Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici – od onih iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) do onih iz ekstremno ljevičarske Nepokorene Francuske.

Premijeru Mišelu Barnijeu prijeti izglasavanje nepovjerenja danas u parlamentu, a Makron je izjavio da “ne može da vjeruje” u tu mogućnost.

“Smatram da poslanici RN ne mogu po svojoj savjesti da glasaju za rezoluciju koja ih vrijeđa i vrijeđa njihove glasače”, rekao je predsjednik Francuske, dodavši da ne vjeruje ni da će se socijalistički poslanici usuditi da izglasaju nepovjerenje vladi zajedno sa dvije ektremne partije “koje žele haos”.

Socijalistička partija ima 66 poslanika u Nacionalnoj skupštini, a njihovi glasovi i glasovi poslanika RN biće ključni za dostizanje apsolutne većine koja je potrebna za pad premijera i vlade.

Nacionalna skupština danas od 16.00 sati glasaće o povjerenju vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine, a što bi zemlju moglo da gurne u veliku političku i budžetsku neizvjesnost.

Novinska agencija Reuters objavila je informacija o potencijalnom mirovnom planu o Ukrajini koji bi pred Kijev i Moskvu trebao iznijeti novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp.

Reuters je informacije o mirovnom planu prikupio iz intervjua sa nekoliko ljudi bliskih Trampu te izjava koje su njegovi savjetnici iznosili kako javno tako i privatno.

Prijedlozi tri ključna savjetnika, Trampovog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu Kita Keloga, dijele neke elemente, uključujući uklanjanje članstva Ukrajine u NATO.

Trampovi savjetnici pokušali bi “natjerati” Moskvu i Kijev na pregovore koji bi uključivali zaustavljanje vojne pomoći Kijevu, osim ako ne pristane na razgovor, ali će isto tako uključivati povećanje pomoći ako predsjednik Rusije odbije plan, prenosi Klix.

Prema informacijama sa kojima raspolaže Reuters, Tramp tek treba da sazove centralnu radnu grupu za izradu mirovnog plana

Jedan od Trampovih zvaničnika rekao je da postoje tri glavna prijedloga: nacrt Keloga, jedan od novoizabranog potpredsjednika Džej Di Vensa i drugi koji je iznio Ričard Grenel, bivši Trampov vršilac dužnosti šefa obavještajne službe.

Kelogov plan, čiji je koautor bivši zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednosti Fred Flajc, koji je predstavljen Trampu ranije ove godine, poziva na zamrzavanje trenutnih borbenih linija.

“Tramp bi Kijevu isporučio više američkog oružja samo ako bi pristao na mirovne pregovore. Istovremeno bi upozorio Moskvu da će povećati američku pomoć Ukrajini ako Rusija odbije pregovore. Članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi stavljeno na čekanje”, pojašnjava se.

Prijedlog Džej Di Vensa uključuje stvaranje demilitarizovane zone na postojećim linijama fronta, a koje bi spriječile dalje ruske upade. I njegov prijedlog uskraćuje članstvo Ukrajine u NATO-u.

Treći prijedlog čiji je autor Ričard Grenel zagovara stvaranje autonomnih zona u istočnoj Ukrajini. Takođe, on je nekoliko puta isticao da članstvo Ukrajine u NATO-u nije američki interes.

– Njemački ministar spoljnih poslova Analena Berbok nije isključila mogućnost slanja njemačkih mirovnjaka u Ukrajinu ukoliko se postigne sporazum o primirju, javila je njemačka novinska agencija DPA.

U izvještaju se navodi da je Berbokova izjavila na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu da bi njemački vojnici mogli biti iskorišteni za osiguravanje mira.

Berbokova je izrazila uvjerenje da bi se moglo razmotriti “međunarodno prisustvo sa ciljem osiguravanja prekida vatre”, zajedno sa davanjem garancija Ukrajini u formi članstva u NATO-u, prenio je TASS.

Ona je dodala da će Berlin “težiti ka tome da podrži sve napore sa ciljem postizanja mira”, prenosi Srna.

Sirijski režim mora da se angažuje u istinskom političkom procesu kako bi sprečio pogoršanje situacije u toj ratom razorenoj zemlji, izjavio je u utorak predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, u telefonskom razgovoru sa premijerom Iraka, Muhamedom Šija al-Sudanijem.

“Prioritet Turske leži u očuvanju mira van njenih granica, kao i u zaštiti civila”, naveo je Erdogan, prenijela je agencija Anadolija.

On je istakao važnost “jedinstva, stabilnosti i teritorijalnog integriteta” Sirije, dodajući da je Turska “na istoj strani sa Irakom po ovom pitanju”, prenosi Tanjug.

Erdogan je istakao da je Ankara, “u skladu sa svojom nacionalnom bezbjednošću i interesima, preduzela i preduzeće korake da spreči terorističku organizaciju PKK i njene ispostave, koje žele da imaju koristi od razvoja događaja”, dodaje se u saopštenju Kabineta turskog predsjednika.

Sukobi u Siriji su izbili 27. novembra između snaga predsjednika Bašara al Asada i antirežimskih naoružanih grupa u zapadnom dijelu Alepa, u sjevernom dijelu zemlje, označavajući ponovnu eskalaciju borbi nakon perioda relativnog zatišja u građanskom ratu koji je zahvatio Siriju 2011. godine, navodi turska agencija.

Južnokorejski parlamentarci zatražili su pokretanje opoziva predsjednika države koji je najprije proglasio pa ukinuo vanredno stanje, čime je izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad posljednjih nekoliko decenija.

Objava o vanredom stanju pokrenula je okršaj između predsjednika Jun Suk Jola i parlamenta koji je odbio pokušaj suspenzije političkih aktivnosti i cenzure medija, dok su za to vrijeme naoružani vojnici ušli u zgradu parlamenta u glavnom gradu Seulu, prenosi Index.hr.

Glasanje o prijedlogu zakona o opozivu predsjednika u parlamentu trebalo bi da se održi u petak ili subotu, izvijestila je novinska agencija Jonhap.

“Prijedlog opoziva predsjednika Jun Suk Jola biće pred poslanicima sutra u parlamentu, a glasanje je zakazano za 6. i 7. decembar”, navodi agencija, prenosi Tanjug.

Najveća opoziciona Demokratska stranka i pet drugih manjih opozicionih partija, uključujući Partiju obnove Koreje i Reformsku partiju, podnele su danas prijedlog o opozivu južnokorejskog predsednika.

Zahtjev za opoziv potpisao je 191 opozicioni poslanik bez podrške poslanika vladajuće stranke.

Parlament bi trebalo da se sastane 5. decembra u ponoć kako bi razmotrio prijedlog zakona o opozivu, a nakon toga glasanje se mora održati 24 sata kasnije, ali ne kasnije od 72 sata.

Za usvajanje opoziva potrebno je 200 glasova u parlamentu.

Junova stranka kontroliše 108 mjesta u parlamentu od 300 poslanika.

Ukoliko opoziv bude odobren, predsjednik će biti suspendovan dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku.

Južnokorejski poslanici zatražili su opoziv predsjednika nakon što je juče proglasio vanredno stanje, a nekoliko sati kasnije ga, pod pritiskom, povukao.

Vladajuća Stranka narodne moći pozvala je predsjednika i cijeli njegov kabinet, uključujući nacionalnog ministra odbrane Kim Jong-Juna, da podnesu ostavku. Čelnik stranke Han Dong-Hon rekao je da se o sva tri pitanja dugo raspravljalo tokom višečasovnog sastanka.

Članovi stranke uglavnom su se složili oko smjene vlade i ministra odbrane, ali nisu našli konsenzus o tome treba li sadašnjeg predsjednika izbaciti iz stranke. Još jedan sastanak biće održan danas.

Advokati novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa koriste to što je odlazeći predsjednik Džozef Bajden pomilovao svog sina Hantera da bi argumentovali da treba odbaciti Trampovu osudu pred sudom na Menhetnu u slučaju tajne isplate novca porno glumici Stormi Danijels, piše Si-En-En.

Trampovi advokati su naveli u sudskom podnesku koji su predali u ponedeljak da je Bajden u tekstu pomilovanja Hantera naveo da je njegov sin “nepravedno gonjen” i da je “drugačije tretiran” pred sudom samo zbog toga što je njegov sin.

Advokati Tod Blanš i Emil Bov, koje je Tramp odabrao za najviše položaje u Ministarstvu pravde u svojoj novoj administraciji, tvrde da je Bajden tim komentarima osudio Ministarstvo pravde, navodeći da je okružni tužilac Njujorka Alvin Brag učestvovao u istoj vrsti “političkog pozorišta”, prenosi Tanjug.

Bragova kancelarija je optužila Trampa za falsifikovanje poslovnih dokumenata u vezi sa isplatom 130.000 dolara Stormi Danijels 2016. godine pred predsjedničke izbore u zamenu za njeno ćutanje o njihovoj navodnoj seksualnoj vezi.

Sudija Huan Merčan odložio je na neodređeno vrijeme izricanje presude Trampu u tom slučaju nakon što je on ponovo izabran za predsjednika.

Trampovi advokati takođe žele da se osuda odbaci, ali kancelarija tužioca je saopštila da će se protiviti svakom pokušaju da se slučaj odbaci.

Predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je vanredno stanje u zemlji, javila je južnokorejska novinska agencija Jonhap.

Jun je proglasio vanredno stanje zbog onoga što je nazvao “prijetnjom paralize moći” zbog pokušaja njegovog opoziva.

On je prije proglašenja vanrednog stanja tokom noći sazvao hitan sastanak svog kabineta.

Rizik od širenja rata u Ukrajini je veći nego ikada i napori mirovne misije se moraju pojačati, jer ako nastane pakao, neće ostati kamen na kamenu, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

On je rekao da je nakon američkih predsjedničkih izbora nastala čudna situacija da je, iako se svijet pobjedom Donalda Trampa na izborima u SAD približio mirnom rješavanju sukoba, opasnost od eskalacije postala ozbiljnija nego ikad, i to zbog mjera odlazeće garniture vlasti u Vašingtonu, koja je zanemarila volju naroda.

Prema njegovim riječima, evropski lideri su propustili ogromnu priliku da koriguju dosadašnju strategiju u vezi sa Ukrajinom koja je propala i značajno oslabila kontinent, javio je list “Mađar nemzet”.

“Mogli su lako da kažu da su mislili da imaju odličnu strategiju, ali da se u SAD promijenio smjer vjetra i da se zato sada ona mora promijeniti, ali i to su preskočili, jer ih je i politički osjećaj iznevjerio i u samoobmani su posljednje dvije i po godine”, izjavio je Sijarto.

Šef mađarske diplomatije naveo je da se često čuje da treba podržati Ukrajinu koliko je potrebno, odnosno “dok Ukrajina ne pobijedi i Rusija ne izgubi”, prenio je “RT Balkan”.

“Onda hajde da postavimo pitanje šta znači da Ukrajina pobijedi, a šta da Rusija izgubi? Ova pitanja postavljamo gotovo tri godine, a nismo dobili nijedan odgovor”, istakao je Sijarto.

On je naglasio da će cijela Evropa još dugo da trpi teret rata, te da postoji velika potreba za povećanjem mirovnih napora, prenosi Srna.

Sijarto je upozorio da neke odluke “lako mogu pokrenuti spiralu” – i da nakon njih “nema stajanja”.

“Ako ovde nastane pakao, onda – uzimajući u obzir postojeće nuklearne kapacitete – neće ostati kamen na kamenu”, smatra Sijarto.

On je dodao da u svjetskoj politici postoji veliko licemjerje u vezi sa odnosima sa Istokom – i sa Rusijom i sa Kinom – a da Mađarska, s druge strane, istovremeno trguje sa istočnim i zapadnim partnerima, uprkos činjenici da se sve više govori o razdvajanju evropskih od kineske ekonomije.