Kategorija: Svijet

Mosad i CIA su sve pripremili, izraelski i američki špijuni pratili su najsitnije detalje, svaki korak iranskih vođa, poput ajatolaha Hamneija koji je ubijen. Znali su gdje živi, jede, gdje spava. I kako do njega doći.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da u subotu pokrene operaciju “Epski bes” protiv Irana u zajedničkoj operaciji s Izraelom uslijedila je nakon nedjelja pritiska Izraela i Saudijske Arabije iza kulisa, izvjestio je u nedjelju Vašington Post pozivajući se na izjave dužnosnika i regionalnih izvora.

Premijer Benjamin Netanijahu javno je zagovarao napade na Iran, dok se uloga Saudijske Arabije činila kompleksnijom. Saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman navodno je obavio nekoliko privatnih telefonskih poziva sa Trampom tokom proteklog mjeseca, podstičući napad uprkos javnoj podršci diplomatskom rješenju, izvjestio je Vašington Post.

Početni talas tempiran je ovaj put sasvim drugačije, kako bi se iskoristio uski operativni prozor i sačuvalo taktičko iznenađenje udarom ujutru, a ne preko noći, kažu izraelski zvaničnici za izraelski Jerusalim Post.

Zvaničnici odbrane rekli su da su mjeseci prikupljanja obavještajnih podataka i operativnog planiranja rezultirali detaljnim planom ciljeva, uključujući ažurirane lokacije boravišta ključnih komandanata i viših donosilaca odluka. Rekli su da se napor oslanjao na blisku koordinaciju s američkim kolegama i potpunu razmjenu obavještajnih podataka. Obavještajni direktorat Izraelskih odbrambenih snaga i Mosada predvodili su obavještajne napore, rekli su zvaničnici, dijeleći zasluge za udare podjednako između izraelskih i američkih snaga. Dodali su da je koordinacija održavana na više nivoa komandovanja.

Svaki pilot imao je svoju metu

Prema izvorima Jerusalim Posta, svaki pilot i posada, a letjelo je 200 aviona, dobio je prilagođene pakete ciljeva, doslovno prilagođeni spisak specifičnih objekata i pojedinaca, uz jasno određeno vrijeme i rutu za misiju. Početni napadi pogodili su komandno sjedište i operativne sobe povezane s iranskim bezbjednosnim organizacijama.

Otprilike dva sata nakon početnih napada, Iran je pokrenuo napade na ciljeve povezane sa SAD-om u Zalivu i ispalio rakete prema Izraelu, što je izazvalo široko rasprostranjena upozorenja. Eskalacija je uslijedila nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potvrdio umešanost SAD-a. U tom trenutku ajatolah Hamnei već je bio mrtav.

Postoji tip državnika kog Zapad nikada nije naučio shvatati ozbiljno: ideološki apsolutista. Pravi vjernik koji je cijeli život gradio svetonazor, a zatim, izvanredno, djelovao u skladu s njim. Ali Hamnei je bio taj čovjek. I naše uporno neprihvatanje ovoga zdravo za gotovo moglo bi se pokazati najznačajnijom analitičkom greškom našeg doba. Uzmimo Holokaust. Hamnei je institucionalizovao poricanje istog – piše Jerusalem Post u današnjem komentaru.

Njegove platforme pojačale su poricanje Holokausta na sam Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, tretirajući ubistvo šest miliona Jevreja kao diskutabilnu tvrdnju, zapadno nametanje i vrstu misaonog zločina koji bi hrabri ljudi trebali imati hrabrosti propitivati. Stalno se vraćao istoj opsesiji i u osamdesetima: ideologija, a ne strategija (…) Poželjni diplomatski odgovor uvijek je bio razjašnjenje. On bi govorio ‘cionisti’, nikad ‘Jevreji’. Kao dokaz dobre vjere ukazao je na preostalu sićušnu jevrejsku zajednicu u Iranu. Ali kada je Izrael, iz godine u godinu, opisan kao ‘kancerogeni tumor’ koji zahtijeva ‘iskorenjivanje’, specifičan vokabular eliminacijski, ne kritike, ne rivalstva, već biološkog istrebljenja – prateća odricanja od odgovornosti postala su samo usputna buka (…) Njegovi stavovi bili su važni jer je Hamnei bio vrhovni vođa nacionalne države s balističkim projektilima, ogromnom mrežom posrednika i aktivnim nuklearnim programom – piše Jerusalim Post.

Zašto je važan bio Hamnei?

Pod njegovim vođstvom, Iran je Hezbolah pretvorio u vojnu silu sposobnu ugroziti sjever Izraela. Pod njegovim vođstvom, Hamas je primio oružje i obuku koji su omogućili 7. oktobar. Kad je Hamnei opisao uništenje Izraela kao sudbinu, opisao je strateški cilj i njegovo finansiranje. Ono što je bilo najjasnije u vezi s Hamneijevim dosadašnjim djelovanjem bila je njegova dosljednost. Nije bio moderator tokom 35 godina vrhovnog vođstva. Nisu ga ukrotili pragmatični predsjednici niti ga je reformisao angažman. Strpljivo je gradio sistem: IRGC, posrednike, nuklearnu zaštitu i ideološki aparat koji je dopirao do škola, džamija i državne televizije. Sistem mu je odgovarao. Sistem ga je odražavao. Kad su iranski dužnosnici izgovarali umirujuće riječi na engleskom, u Davosu, u UN-u, u pregovorima iz kulisa, novinari i diplomate obično su čuli ono što su željeli čuti. Pouzdanija metoda bila je pročitati persijski, a zatim uporediti dva obrasca. Razlika je bila očita – navodi se u tekstu.

Jedna stvar ne bi trebalo da bude izgubljena u ovom računovodstvu: Hamneijev režim nije bio iranski. Iranci koji su izašli na ulice 2009., 2019. i 2022. koji su skandirali protiv režima, koji su za njega umrli i koji su zbog njega sjedjeli u zatvoru Evin, rekli su nam nešto istinito o svojoj zemlji što govori vrhovnog vođe nikada nisu učinili. Njegova okrutnost prema vlastitom narodu i okrutnost prema susjedima dolazila je s istog mjesta, primjenjivana u koncentričnim krugovima prema van. Izgradio je projekat, potpuno vjerovao u njega i decenijama ga ostvarivao. Pitanje je sada šta će njegovi nasljednici učiniti s onim što je ostavio iza sebe – zaključuje Jerusalim Post, a prenosi “Telegraf.rs”.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan osudio je ubistvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija kao “veliki zločin” i obećao odgovor, saopšteno je iz njegovog kabineta.

“Ovaj veliki zločin nikada neće ostati bez odgovora i okrenuće novu stranicu istorije islamskog svega i šiitizma. Čista krv ovog visokorangiranog lidera poteći će kao bučni potok i iskorijeniće američko-cionističko ugnjetavanje i zločine”, navodi se u saopštenju, prenosi Al Džazira.

Pezeškijan poručuje da će “i ovoga puta, sa svom svojom snagom i riješenošću, uz podršku islamske nacije i slobodnih ljudi svijeta, iranske vlasti učiniti da nalogodavci i izvršioci ovog velikog zločina zažale zbog toga”.

U Dubaiju odjekuju nove eksplozije dok Iran nastavlja da napada na zemlje Persijskog zaliva uzvraćajući na udare Sjedinjenih Država i Izraela, prenose agencije.

Detonacije su se ranije tokom noći čule u Dubaiju, potom u Dohi, glavnom gradu Katara, i Manami, glavnom gradu Bahreina.

Glasne eksplozije odjeknule su i u blizini aerodroma u Erbilu, gdje su smještene trupe koalicije na čelu sa SAD u autonomnoj iračkoj regiji Kurdistan.

Novinar AFP-a javlja da je vidio gust crni dim iznad područja aerodroma.

Snage međunarodne koalicije juče su iznad Erbila oborile nekoliko raketa i dronova napunjenih eksplozivom.

Iran je saopštio da će gađati američke baze u regiji, ali je juče pogodio i niz drugih meta, prenosi Glas Srpske.

U Njujorku je održana hitna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na zahtjev Rusije i Kine, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran. Sjednicu je obilježila oštra razmjena stavova između Vašingtona i Moskve, uz pozive na hitnu deeskalaciju i povratak diplomatiji.

Ruska misija pri UN zatražila je od SAD i Izraela da odmah prekinu dalju eskalaciju i vrate se političkom rješenju. Moskva je poručila da je spremna da pruži svaku neophodnu pomoć kako bi se obnovio diplomatski proces.

Američki ambasador Majk Volc izjavio je da je akcija protiv Irana bila zakonita i usmjerena na zaštitu globalne bezbjednosti. On je naveo da su iranske vlasti, prema tvrdnjama Vašingtona, pokušale da preko posrednika organizuju ubistvo predsjednika SAD Donalda Trampa, te da je cilj napada bio da se spriječi da „iranski režim prijeti svijetu nuklearnim oružjem“.

Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja ocijenio je da su udari SAD i Izraela predstavljali „nož u leđa“ i „pravu izdaju diplomatije“. On je istakao da su napadi izvedeni u trenutku kada je Teheran, kako tvrdi Moskva, pokazivao spremnost za diplomatski dijalog sa Vašingtonom.

Nebenzja je rekao da je Iran dosljedno poručivao da nema planove za razvoj nuklearnog oružja i da poštuje preuzete obaveze, te upozorio da aktuelna eskalacija ugrožava nuklearnu i radiološku bezbjednost. Dodao je da Rusija smatra neosnovanim pokušaje Zapada da opravda, kako je naveo, „agresiju“ SAD i Izraela, kao i tvrdnje predsjednika Trampa da su udari izvedeni radi sprječavanja Teherana da dođe do nuklearnog oružja.

Prema njegovim riječima, Moskva je ranije dobijala signale da Izrael nije zainteresovan za vojnu konfrontaciju sa Iranom, ali da sadašnje aktivnosti SAD i Izraela nose rizik humanitarne i ekonomske katastrofe. Nebenzja je poručio i da Rusija očekuje da generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju jasno osudi američki napad.

Sjednica Savjeta bezbjednosti završena je bez jedinstvenog stava, uz nastavak dubokih podjela među stalnim članicama o opravdanosti i posljedicama vojnih udara na Iran.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ubijen je u svom kompleksu u glavnom gradu Teheranu, objavili su iranski državni mediji.

Državna novinska agencija Fars izvijestila je da je Hamenei ubijen u subotu rano ujutro „u svom uredu u rezidenciji vođe“, dok je „obavljao svoje dužnosti“.

Satelitski snimci kompanije Airbus, nastali nakon napada, prikazuju gust crni dim koji se diže iz vođinog teheranskog kompleksa. Čini se da snimci pokazuju da je nekoliko zgrada u kompleksu teško oštećeno u udarima, prenosi Index.hr.

Kompleks u kojem je ubijen vrhovni vođa nalazi se u centru Teherana, u blizini univerziteta. Riječ je o centru za donošenje odluka i ključnom sjedištu teokratskog vođstva Islamske Republike.

An Iranian news anchor broke down in tears on live television while reading the news of Ali Khamenei’s death. pic.twitter.com/5v7WpTBYr4

— Visegrád 24 (@visegrad24) March 1, 2026

Voditelj na državnoj televiziji, koji je narodu saopštio vijest, zaplakao je tokom čitanja zvaničnog saopštenja.

Zbog smrti vrhovnog vođe u Iranu je proglašeno 40 dana žalosti.

Cijena nafte na svjetskom tržištu mogla bi da premaši 100 dolara za barel, smatra specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa stranim zemljama Kiril Dmitrijev.

– Uskoro će cijena nafte premašiti 100 dolara po barelu – napisao je on na mreži Iks, komentarišući napetu situaciju u Iranu i zatvaranje Ormuskog moreuza.

$100+ oil per barrel soon. https://t.co/GA3gOWAYtu

— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) February 28, 2026

Ranije je Dmitrijev naveo da zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Teherana neće poštedjeti SAD i da će to dovesti do “globalnog naftnog šoka”.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je zaprijetio Iranu da ne izvodi udare, jer će u tom slučaju SAD odgovoriti “nikad viđenom silom”.

– Iran je upravo najavio da će danas udariti veoma snažno, jače nego ikada ranije. Bolje je da to ne urade, jer ako to urade, udarćemo ih silom koja nikada nije viđena – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Socijalna istina.

Američki predsednik izjavio je prethodno, nakon što je objavio da je vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, poginuo u američkim i izraelskim udarima na Iran, da to “nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance i one ljude iz mnogih zemalja širom sveta koje su Hamnei i njegova banda krvožednih nasilnika ubili ili osakatili”.

Kako je naveo, to je “najveća šansa za iranski narod da povrati svoju zemlju”.

– Čujemo da mnogi od njihovih pripadnika Islamske revolucionarne garde, vojske i drugih bezbjednosnih i policijskih snaga više ne žele da se bore i traže imunitet od nas. Kao što sam rekao – “Sada mogu imati imunitet, kasnije dobijaju samo smrt” – istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Iranska vlada je jutros potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.

Tasnim prenosi da je ajatolah Hamnei, koji je 37 godina bio vođa Irana, ubijen poslije napada Izraela i SAD u subotu ujutro.

Iranske oružane snage su odgovorile na američko-izraelsku agresiju pokrenuvši masivne udare raketa i dronovima na izraelske teritorije i američke baze u regionu, dodaje iranska agencija, prenosi Tajug.

Nakon što su od gradskih vlasti dobili stan na korišćenje, vjerovali su da je to njihov dom iz snova. Ali porodica iz Bosne i Hercegovine našla se u paklu koje su im priredile komšije, a koje ih ne žele u svojoj zgradi.

Prvo su stigle uvrede i prijeteća pisma ostavljena na vratima: „Ne želimo vas ovdje, prljavi C..ani… Sljedeći put kad vas vidimo, ubićemo vas.“

Zatim je uslijedio i napad: sa kacigama na glavama, okružili su i pretukli oca dok je njegova ćerka opljačkana. Mjesto nasilja bio je zgrada socijalnog stanovanja u kvartu Casalotti, u istočnom dijelu Rima.

A, sve je počeko kada je Slađan Ramović, 46‑godišnji građevinski radnik iz Bosne i Hercegovine (koji je, u međuvremenu, dobio i italijansko državljanstvo)  dobio obavještenje o dodjeli stana u ulici Via della Cellulosa:

„Poslije godina i godina čekanja za mene i moju porodicu, bio sam konačno srećan. Moja supruga i ja imamo 12 djece, a dodijeljeni stan bio je san. Ali sada živimo u strahu; nakon onoga što se dogodilo, bojim se da bi situacija mogla postati još gora. Užasnuti smo,“ objašnjava Ramović.

Eskalacija

Kako je žrtva ispričala karabinjerima, 28. januara porodici je zvanično saopštena da dobijaju stan. Dom je zahtjevao određene popravke, koje 46‑godišnjak obavljao sam. Zajedno sa suprugom i 12 djece počeo je da dolazi u zgradu:

„Nekoliko dana nakon početka radova,“ nastavlja Ramović, „na vratima sam pronašao prijeteća i uvredljiva pisma. Mislio sam da će se situacija smiriti s vremenom. Umjesto toga, postalo je gore,“ kaže potresen.

U nedjelju uveče (22. februara) porodica je ponovo bila meta. Ramović je bio sa suprugom i petoro djece. Kada su stigli na parking zgrade, okružilo ih je desetak ljudi na skuterima, svi sa pokrivenim licima. Počeli su da ga vrijeđaju i prijete:

„Prljavi C..ani, morate da odete. Ne možete ovde da živite,“ vikali su. Zatim su sa riječi prešli na djela: ovog 46‑godišnjaka su više puta udarili pesnicama i išutirali:

„Nisam reagovao iz straha,“ objašnjava. „Dok su me tukli, opljačkali su moju ćerku. Oteli su joj torbu i pala je na zemlju. Bilo je strašno, moja djeca su vrištala za pomoć, ali niko nije intervenisao. Bili smo sami,“ priča žrtva.

Traže rješenje

Nakon što je nasilje prestalo, grupa je pobjegla na skuterima. Ramović je, nakon ukazane pomoći u hitnoj službi Poliklinike Casilino, odlučio da podnese prijavu karabinjerima u Casalottiju:

„Ne mogu da se uselim u novi stan pod ovakvim uslovima. Moja porodica i ja se ne osjećamo bezbjedno. Nismo ništa loše uradili; ne mogu da shvatim ovakvu reakciju. Sada pokušavamo da vidimo da li je moguće dobiti novi stan. Ali ne želimo da se odreknemo dodjele – za budućnost moje supruge i djece to je važno.“

„Pokušavamo da vidimo da li je moguća nova dodjela, tj. stan na nekoj drugoj lokaciji,“ pojašnjava advokat Pietro Nicotera, pravni zastupnik porodice. „Porodica je trenutno veoma potresena i uplašena. Naš cilj,“ naglašava advokat, „jeste da se obezbijedi da porodica Ramović može sigurno i bezbjedno da se preseli.“

Za sada, Ramović nastavlja sa radovima u stanu. „Nadamo se će se situacija normalizovati, ali ako se to ne desi, moramo da tražimo neko alternativno rješenje“, rekao je advokat.

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se na društvenoj mreži Truth Social i saopštio da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei ubijen u današnjim napadima Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.

Hamnei, jedan od ljudi koji su nanijeli najviše zla u istoriji, je ubijen. Ovo nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance, kao i za ljude iz mnogih zemalja širom svijeta koji su ubijeni ili osakaćeni od strane Hamneija i njegove bande krvožednih nasilnika. Nije mogao da izbegne naše obavještajne i visoko sofisticirane sisteme praćenja i, u tijesnoj saradnji sa Izraelom, nije postojalo ništa što on, niti drugi lideri koji su ubijeni zajedno s njim, mogu da učine – napisao je Tramp.

Naglasio je da je “ovo najveća prilika za iranski narod da povrati svoju zemlju”.

Čujemo da mnogi pripadnici Revolucionarne garde, vojske i drugih bezbednosnih i policijskih snaga više ne žele da se bore i da traže imunitet od nas. Kao što sam sinoć rekao, sada mogu da dobiju imunitet, kasnije dobijaju samo smrt – istakao je američki predsednik.

Pojasnio je da se nada da će Revolucionarna garda i policija mirno da se pridruže “iranskim patriotama” i zajedno da rade kao jedinstvena snaga kako bi vratili zemlju veličini koju zaslužuje.

– Taj proces bi uskoro trebalo da započne, jer ne samo da je Hamnei mrtav, već je i zemlja, u samo jednom danu, u velikoj mjeri razorena, pa čak i opustošena – zaključio je američki predsejdnik.