VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sastali se Šolc i Makron: Njemačka i Francuska potvrdile partnerstvo

    Sastali se Šolc i Makron: Njemačka i Francuska potvrdile partnerstvo

    Njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdili su danas partnerstvo dvije zemlje dok je Šolc stigao u prvu posjetu Parizu otkako je preuzeo dužnost.

    “Riječ je o tome kako možemo učiniti Evropu snažnom, ostvariti evropski suverenitet u svim dimenzijama. Riječ je o ekonomskim temama, sigurnosnim temama i vanjskopolitičkim pitanjima”, izjavio je Šolc tokom susreta s Makronom u Jelisejskoj palati.

    “Bitno je da djelujemo u istom pravcu, da radimo zajednički. I to je razlog zašto ovo nije samo prijateljska posjeta, nego sastanak koji će se odmah baviti na veoma konkretan način temama koje će iskrsnuti i u budućnosti”, izjavio je Šolc.

    “Pokazivali smo volju za zajedničkim radom. Bliska saradnja treba se nastaviti kao i sa Šolcovom prethodnicom Angelom Merkel”, kazao je Makron.

    Dvojica čelnika raspravljali su o evropskoj saradnji, klimatskim promjenama, digitalizaciji i imigraciji, prenosi Avaz.

  • Amerika sprema veliku diplomatsku ofanzivu u BiH

    Amerika sprema veliku diplomatsku ofanzivu u BiH

    “Mislim da smo videli neke dokaze da poluga koju imamo, a koja uključuje politike poput sankcija, može biti efikasna i da može pokušati da preoblikuje ponašanje”, rekao je visoki savetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena.

    U intervjuu za “Gardijan”, Derek Šolet, visoki savetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, poručuje da su SAD odlučne u tome da povrate Bosnu i Hercegovinu sa “ivice litice” usred “secesionističkih pretnji srpskih nacionalista”, a da su “sankcije među opcijama koje razmatraju”.

    “Zaista smo pokušali da ubrzamo neke od naših diplomatskih napora kako bismo pokušali da vratimo BiH sa ivice litice”, rekao je Šolet za “Gardijan” uoči današnje posebne sednice Narodne skupštine RS.

    Podseća da je prošlo skoro 26 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i da su trenutno sve prisutniji glasovi koji govore o potencijalnom povratku u sukob ili velikoj krizi sa Bosnom i Hercegovinom.

    “To nas duboko brine”, izjavio je on.

    Navodi i da je predao Blinkenovo pismo bosanskim liderima, naglašavajući da je mir u BiH prioritet za američku administraciju.

    “Ovo je pitanje sa kojim mnogi ljudi u ovoj administraciji, od predsednika Bajdena pa naniže, imaju dugu vezu i imaju lično veoma snažna osećanja”, izjavio je Šolet.

    Druga tema Blinkenovog pisma je, prema njegovim rečima, bila pretnja sankcijama političkim liderima, koji, kako tvrdi, navodno prete postdejtonskom miru.

    Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, glavna meta te pretnje, izjavio je da ga je lično briga za sankcije, ali Šolet veruje da one ipak mogu imati uticaja.

    “Mislim da smo videli neke dokaze da poluga koju imamo, a koja uključuje politike poput sankcija, može biti efikasna i da može pokušati da preoblikuje ponašanje”, rekao je visoki savetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena.

    Što se tiče mogućnosti jačanja međunarodnog vojnog prisustva u BiH, u kojoj je, kako navodi “Gardijan”, trenutno samo nekoliko stotina vojnika EU, Šolet je rekao da ne želi da “unapred govori o našim razgovorima”, ali je dodao “istražujemo sve opcije”.

  • Senator Ted Kruz opet odbio potvrđivanje Majkla Marfija, novog ambasadora SAD u BiH

    Senator Ted Kruz opet odbio potvrđivanje Majkla Marfija, novog ambasadora SAD u BiH

    Kruz ucjenjuje novu američku administraciju i od proljeća različitim manevrima odgađa imenovanje novih ambasadora širom svijeta.

    Kandidat za novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi (Michael Murphy), koji je do sada prošao sva saslušanja, još uvijek čeka potvrdu u američkom Senatu.

    Njegovo potvrđivanje čeka se već mjesecima, a jučerašnji pokušaj njegovog potvrđivanja, u paketu s nekim drugim ambasadorima odbio je republikanski senator Ted Kruz (Cruz).

    Kruzove ucjene
    Senatorica iz reda Demokrata Sintija Šanin (Cynthia Jeanne Shaheen) jučer je zatražila jednoglasnu saglasnost za potvrđivanje sedam kandidata Senatskog odbora za vanjske poslove i to šefa protokola i ambasadore u Irskoj, Francuskoj, Monaku, Moldaviji, Španiji, Andori, Bosni i Hercegovini te Evropskoj uniji.

    Tome se usprotivio senator iz Teksasa Ted Kruz. Kruz ništa protiv Marfija niti njegovog postavljanja u BiH, već se radi o višemjesečnoj kolateralnoj šteti zbog nekih drugih pitanja na kojima Kruz insistira.

    On je poznat kao zagovornik čvršćeg stava i politike prema Rusiji, a konkretno mu smeta politika predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), od kojeg traži da sankcioniše sve one koji su učestvovali u izgradnji Sjevernog toka 2 ispod Baltičkog mora, što predstavlja novu energetsku vezu Rusije i Evropske unije.

    Stoga Kruz ucjenjuje novu američku administraciju i od proljeća različitim manevrima odgađa imenovanje novih ambasadora širom svijeta. Na takvu politiku Kruza žalio se čak i State Department. Kruz smatra da sankcijama Rusiji brani interese istočnoevropskih zemalja. Američka administracija je više puta pregovarala s Kruzom o određenim nominacijama, ali njegovo “crveno svjetlo” je i dalje upaljeno i sve zavisi od njegove trenutne procjene.

    Ipak treba napomenuti da je Kruz u međuvremenu znao popustiti i pustiti imenovanje pojedinih ambasadora, poput Turske ili Novog Zelanda.

    Prioritet teritorijalni integritet i suverenitet BiH
    Podsjećamo, Majkl Marfi kandidat predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajdena za ambasadora u Bosni i Hercegovini, je na saslušanju pred Odborom za vanjske poslove Senata SAD-a istakao da će mu prioritet biti suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    • Ako bude potvrđeno, radujem se povratku u Sarajevo, gdje sam služio od 2006. do 2009. godine. Ljudi u Bosni i Hercegovini su gostoljubivi i prijateljski raspoloženi, i sa njima sam željan sarađivati opet – rekao je tada Marfi.

    Dodao je da će mu jedan od prioriteta biti podrška provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kasnije reforme na državnom nivou.

    • Dvadeset šest godina mira veliko je postignuće, ali to ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo uporno podržavati nezavisnu, demokratsku i multietničku Bosnu i Hercegovinu. Moramo podržati Ured visokog predstavnika i njegovu provedbu 5+2 agende – zaključio je Marfi.
  • Asanž može biti izručen Americi

    Asanž može biti izručen Americi

    Visoki sud Velike Britanije presudio je da Džulijan Asanž može da bude izručen Americi, na osnovu žalbe američke vlade da se osnivač “Vikiliksa” izruči u tu zemlju.

    Vašington želi da sudi 50-godišnjem državljaninu Australije zbog objavljivanja poverljivih vojnih dokumenata u vezi sa američkim ratovima u Avganistanu i Iraku.

    Međutim, sudija britanskog nižeg suda blokirao je ekstradiciju u januaru, ocijenivši da bi on u američkom pravosudnom sistemu bio u opasnosti od samoubistva.

    Advokati američke vlade su, međutim, u oktobru tvrdili da sudija nije dao dovoljan značaj svjedočenju drugih vještaka o Asanžovom mentalnom stanju. Takođe su pokušali da uvjere sud da on neće biti držan u kaznenoj izolaciji u federalnom zatvoru Supermak, kao i da će dobiti odgovarajući tretman.

    Međutim, Asanžovi advokati su nastavili da upozoravaju da postoji rizik od samoubistva ako on bude pritvoren u Americi, a izrazili su i zabrinutost u vezi sa “pouzdanošću” američkih garancija.

    Vjerovatno ni današnja presuda neće okončati epsku pravnu sagu, pošto strana koja je izgubila može podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Velike Britanije.

    Američki tužioci podigli su optužnicu protiv Asanža po 17 tačaka za špijunažu, kao i za zloupotrebu računara zbog objavljivanja više hiljada procurjelih vojnih i diplomatskih dokumenata. Optužbe predviđaju maksimalnu kaznu od 175 godina zatvora.

    Asanžovi advokati tvrde da je on djelovao kao novinar i da ima pravo na zaštitu slobode govora u skladu sa prvim amandmanom, a u vezi sa objavljivanjem dokumenata koji su razotkrili zločine američke vojske u Iraku i Avganistanu.

    Asanž (50) je u zatvoru otkako je uhapšen u aprilu 2019. godine. Prije toga, proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadoru u Londonu, gdje je pobjegao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje Švedskoj gdje je trebalo da se suoči sa optužbama za silovanje i seksualni napad.

    Švedska je odustala od istrage o seksualnim zločinima u novembru 2019. godine, jer je prošlo toliko vremena, ali Asanž je ostao u zatvoru.

    Sudija koji je blokirao ekstradiciju u januaru naredio je da on mora da ostane u pritvoru tokom svake žalbe SAD, navodeći da bi australijski državljanin mogao pobjeći ako bude oslobođen.

  • Grčka mjenja pravila – promena koja važi i za turiste

    Grčka mjenja pravila – promena koja važi i za turiste

    Aktuelni preduslovi za putovanje u Grčku produženi su za još nedelju dana, a jedina promena se odnosi na one koji su preležali kovid 19 i čija potvrda više neće važiti od 30 do 180 dana, već od 30 do 90 dana nakon prvog pozitivnog testa.

    To proističe iz nove ministarske odluke koja je jutros stupila na snagu, javlja severnomakedonska agencija MIA.

    Za vakcinisane i nevakcinisane pravila ostaju ista.

    Za prvu grupu je potreban sertifikat o vakcinaciji, a za drugu negativan PCR ili brzi test, kao i testiranje pri ulasku u Grčku.

    Za sve je obavezan PLF obrazac.

    “Grčka vlada je unela izmene i skratila trajanje kovid sertifikata sa šest na tri meseca, što je odluka koja se odnosi i na turiste”, navodi se u obrazloženju portparola vlade Janisa Ikonomua.

    Nova ministarska odluka “Preduslovi za ulazak u zemlju radi ograničavanja širenja kovida 19” već je objavljena u Službenom glasniku Grčke i važiće do sledećeg petka.

    Svi posetioci “bez obzira na državljanstvo i način ulaska u zemlju” imaju četiri opcije, u vezi sa dokumentima koje treba da prilože vezano za kovid.

    Prva opcija se odnosi na vakcinisane osobe koje treba da imaju potvrdu o vakcinaciji, uz uslov da je od revakcinacije prošlo 14 dana.

    Druga opcija za ulazak u zemlju je sa negativnim testom: ili PCR-om obavljenim u poslednja 72 sata pre putovanja ili brzim antigenskim testom obavljenim pre 48 sati.

    Treća opcija se odnosi na one koji su preležali kovid, i za koje su od danas uvedene nove promene. Te osobe moraju da imaju potvrdu da su preležale kovid, u periodu od najmanje 30, a najviše 90 dana od putovanja.

    Evropski digitalni kovid sertifikat je četvrta alternativa za ulazak u Grčku.

  • NATO bijesan na Bajdena? “Hitno razjasniti”

    NATO bijesan na Bajdena? “Hitno razjasniti”

    Istočnoevropske zemlje kritikovale su predlog američkog predsednika Džozefa Bajdena o pokretanju dijaloga Rusije i NATO povodom situacije u Ukrajini.

    U članku “Blumberga” u kojem se poziva na neimenovanog diplomatu, agencija navodi da je stav Vašingtona po tom pitanju “razbesneo vladu jedne od tih država”.

    “Zahtjevaju da se hitno razjasni šta to planira predsednik Bajden”, naveo je izvor.

    Kako se ističe u članku, “istočno krilo NATO” zabrinuto je zbog mogućih ustupaka Rusiji sa aspekta političkih garancija i ograničenja delovanja Alijanse.

    Predsednik Amerike je, inače, razgovarao sa liderima “Bukureštanske devetorke”, odnosno grupe država koje čine istočno krilo NATO, o ukrajinskoj krizi.

    Razgovor je održan nakon video-konferencije Bajdena i ruskog lidera Vladimira Putina i telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.

    Razgovor je trajao oko 40 minuta. Detalji nisu objavljeni ali je američka administracija ranije saopštila da američki predsednik namerava da informiše partnere o razgovoru s Putinom, da čuje njihovo mišljenje o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji i da istakne privrženost SAD transatlantskoj solidarnosti.
    O pitanjima koja brinu Rusiju kroz dijalog u već postojećim formatima

    Istovremeno, u Beloj kući su istakli da su SAD spremne da diskutuju sa Rusijom o svim pitanjima koja izazivaju njenu zabrinutost i predlažu da se za to koriste postojeće platforme – Savet Rusija-NATO, OEBS, a aktivno se razmatraju i mogući pregovori sa partnerima u samoj Alijansi.

    “Poziv ostaje na snazi i nastavljamo da tražimo način za dalju diplomatsku saradnju po čitavom nizu pitanja”, poručuju iz Vašingtona.

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je ranije da je Alijansa, odsustvom želje da se zajednički traže putevi za deeskalaciju, faktički sahranila Savet Rusija-NATO.

    U takvim uslovima raditi na izazovima i opasnostima po regionalnu bezbednost je i nemoguće a i nema smisla. Alijansa je sama odustala od bilo kakve praktične saradnje sa Rusijom i od kontakata na vojnom nivou, istakla je ona.

    Podsetimo, predstavnici NATO-a su u oktobru oduzeli akreditacije osmorici saradnika ruske Misije i naložili Rusiji da prepolovi broj članova stalne misije sa 20 na 10. Nakon toga je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da Moskva od 1. novembra obustavlja rad svog stalnog predstavništva pri NATO-u, kao i glavnog vojnog predstavnika.

    Pored toga, takođe od 1. novembra Rusija obustavlja rad komunikacione vojne misije NATO u Rusiji i oduzimaju se akreditacije predstavnicima Alijanse.

  • Zaharova: Privatno lice Šmit ne može predsjedavati PIK-om

    Zaharova: Privatno lice Šmit ne može predsjedavati PIK-om

    Izjava usvojena nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma o BiH održane od 7. do 8. decembra ne doprinosi rješavanju i predstavlja primjer otvorenog miješanja u suverene poslove te zemlje, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Napomenula je da je sastanak političkih direktora zemalja-članica upravnog odbora protekao bez učešća Rusije

    • Kategorički smo odbili da se pridružimo završnoj izjavi sarajevskog sastanka koji su 8. decembra usvojile naše kolege u odboru. Ovaj dokument smatramo primjerom apsolutno otvorenog miješanja u poslove jedne suverene države, unutrašnjeg života ove zemlje, primjerom grubog iskrivljavanja stvarnog stanja stvari i još jednim pokušajem nametanja svojih interesa narodima BiH – rekla je ona.

    Uvjereni smo da ovakve izjave samo pogoršavaju političku krizu u BiH izazvanu spolja i nikako ne doprinose uspostavljanju međunacionalnog dijaloga, međusobnog razumevanja i formiranja zajedničke agende u ovoj državi, naglasila je Zaharova.

    Ona je podsjetila da je Moskva više puta ukazivala partnerima u upravnom odboru da privatno lice, državljanin Njemačke Kristijan Šmit, ne može da predsjedava događajima odbora.

    • Ovo ozbiljno podriva status i ulogu međunarodne zajednice u BiH. Nažalost, nisu nas slušali – dodala je ona.

    Portparolka je napomenula da Moskva ne gubi nadu da će se Upravni odbor Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini ipak vratiti na konsenzusni format rada.

    • S tim u vezi, zadržavamo punopravno članstvo u njemu – dodala je ona.

    Ambasadori zemalja Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira za BiH 27. maja su odlučili da za novog visokog predstavnika u BiH imenuju Kristijana Šmita.

    Rusija se, kao članica odbora, usprotivila takvoj odluci. Rukovodstvo Republike Srpske trenutno ne priznaje Šmitov legitimitet i namerava da povuče saglasnost na zajedničku vojsku i Visoki sudski i tužilački savjet BiH.

  • “Ovo je tek početak”: Amerika ažurira popis sankcija za BiH – cilja se na korupciju

    “Ovo je tek početak”: Amerika ažurira popis sankcija za BiH – cilja se na korupciju

    Amerika je juče objavila nove sankcije kojima su, među ostalim, obuhvaćeni biznismeni s Kosova Zvonko Veselinović i Milan Radoičić te još sedam osoba.

    Novinar Al Jazeere Ivica Puljić je u gostovanju za ovaj medij iz Vašingtona govorio o sankcijama, ali je spomenuo i Bosnu i Hercegovinu.
    “Čini mi se da su Amerikanci krenulo odozdo umjesto odozgo. Da su primijenili taktiku da idu na ljude koji nisu toliko politički angažovani ili nisu na visokim političkim funkcijama , što ne znači da neće doći na red oni koji to jesu”, kazao je Puljić.
    Naglasio je da je to prvi potez američke administracije.

    “Danas je (juče, op.a.) ažurirala svoj popis sankcija za zapadni Balkan. Biće toga još mnogo. Vidio sam na stranici Ministarstva finansija da se ažurira i popis za Bosnu i Hercegovinu. Biće još dosta imena, ne samo pojedinaca već i raznih firmi. Očigledno se ide na ono što se i govorilo, na korupciju, na one koji su korumpirani. Treba očekivati ovih dana i pomno pratiti šta će se objavljivati na stranici Ministarstva finansija”, kazao je, između ostalog, Puljić.
    Dodao je da su to ozbiljne stvari, a da je ovo tek početak.

  • Ukrajinski ministar: Biće mnogo mrtvih ruskih vojnika

    Ukrajinski ministar: Biće mnogo mrtvih ruskih vojnika

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je da bi mnogo ruskih vojnika poginulo ukoliko bi Rusija pokrenula invaziju na njegovu zemlju.

    “Oni (SAD i saveznici) mogu da udare na Rusiju ekonomski. Mi bismo se borili na zemlji. Žao mi je što ću ovo reći, ali bilo bi mnogo poginulih ruskih vojnika, nadamo se da predsjednik Putin to ne želi da se dogodi”, rekao je Kuleba za “Skaj njuz” tokom službene posjete Velikoj Britaniji.

    Šef ukrajinske diplomatije je naveo da radi sa saveznicima kao što su SAD i Velika Britanija o načinima da se odbije Kremlj, ali je stavio do znanja da je ukrajinska vojska spremna da brani zemlju.

    “Mi, zajedno sa partnerima, treba da napravimo situaciju takvom da cijena za Putina bude nepodnošljiva”, kazao je Kuleba.

  • Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    David Ochmanek i Michael O'Hanlon su u autorskom tekstu za američki list The Hill predložili strategiju kojom bi Sjedinjene Američke Države spriječile Kinu da preuzme kontrolu nad Tajvanom.

    Za njih su nedavna saznanja da je Kina napravila makete američkih vojnih brodova, za koje pretpostavljaju da su u svrhu vojne obuke, podsjetnik na nužnost osnaživanja odvraćanja od mogućeg kineskog napada na Tajvan.

    Smatraju da bi ovaj napad bio velika invazija za Kinu koju bi mogla provesti. Istakli su da bi mogli zračno napasti tajvanske aerodrome, luke, protuzračnu odbranu, velike brodove, infrastrukturu za komunikaciju i komandno-kontrolne sisteme za projektile. Ocijenili su da bi potom uslijedila kopnena ofanziva u kojoj bi bile korištene amfibije.

    “Kopnena ofanziva bi bila praćena spuštanjem padobranaca i angažmanom transportnih helikoptera”, dodaju.

    Ochmanek i O'Hanlon nisu isključili mogućnost da Kina napadne američke snage i baze koje se nalaze na zapadnom Pacifiku. Ocijenili su da je izgledno da bi koristili i nosače aviona kako bi onesposobili američku vojsku da odbrani Tajvan.

    Podsjetili su da su vojne snage i vojne baze osjetljive na ovu vrstu napada, ali su kao dobru vijest su istakli da se ravnoteža snaga može preokrenuti u odnosu na najmnogoljudniju državu svijeta.

    SAD-u su preporučili da, umjesto što se oslanja na snage na zapadnom Pacifiku za koje su naveli da su laka meta, pronađe način kako da isporuči i rasporedi naoružanje s relativno sigurne lokacije. Uvjereni su da je to izvodivo, a da se pri tom Kini oteža. Mišljenja su da za to nisu potrebna toliko sofisticirana sredstva.

    “Kako je govorio bivši zamjenik ministra odbrane Robert Work, kada se osmišlja ovakav scenarij SAD-u je potrebno da potope ili onesposobe stotine kineskih brodova te da kineskoj vojsci onemoguće da bez poteškoća djeluju u tajvanskom zračnom prostoru”, ukazali su.

    Autori su pri stavu da sposobnost sprečavanja invazije odvraća i smanjuje mogućnost izbijanja rata. S obzirom na trenutni odnos snaga, sugerisali su američkom Ministarstvu odbrane da razmotri da godišnje, u narednih pet do deset godina, troši nekoliko milijardi dolara kako bi američka vojska imala:

    Veliki broj malih bespilotnih letjelica za čije polijetanje nisu potrebne piste, a koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi i koje se mogu spustiti padobranom. Potcrtali su da bi dronovi algoritmima za automatsko prepoznavanje ciljeva mogli identificirati odgovarajuće mete;

    Nekoliko desetina podmornica potrebnih na zapadnom Pacifiku za lansiranje raketa, postavljanje morskih mina ili direktno napadanje brodova u blizini Tajvana;

    Dovoljno protubrodskih raketa kako bi zrakoplovstvo moglo intenzivno napadati kinesku flotu;

    Veću diverzificiranost satelitske flote, a kako bi se izbjegla ovisnost o velikim ranjivim pojedinačnim satelitima koji se koriste za izviđanje i komunikaciju.

    Naglasili su da je tajvanskim snagama najpotrebniji pametne mine, protubrodske rakete koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi, visoko mobilni raketni sistemi kratkog dometa i dobri komunikacijski sistemi duž obale.

    Ponovili su da SAD treba sve učiniti kako bi Kini učinila nezamislivim da napadne Tajvan. David Ochmanek je međunarodni istraživač u domenu odbrane koji radi za think tank organizaciju Rand. Michael O'Hanlon je viši saradnik i direktor odjela za istraživanje vanjske politike pri think tank organizacije Brookings Institution, piše The Hill.