VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U Kentakiju poginulo više od 70 ljudi u razornim tornadima

    Više od 70 ljudi poginulo u razornim tornadima Kentakiju, uzrokujući znatnu materijalnu štetu u više od deset oblasti, izjavili su danas zvaničnici.

    Nekoliko razornih tornada zahvatilo je šest američkih država i iza sebe su ostavili trag uništenih kuća i firmi duži od 400 kilometara.

    Tokom protekle noći dijelove Kentakija pogodila su najmanje četiri tornada.

    Guverner Kentakija Endi Bišer rekao je da je najveći tornado prešao put duži od 400 kilometar preko cijele države.

    Prema njegovim riječima, broj poginulih mogao bi biti veći i od stotinu.

    “Stepen uništenja je do sad neviđen. Prilično smo sigurni da je više od 50 stanovnika Kentakija poginulo. Sada sam siguran da je taj broj veći i od 70 te da bi mogao da premaši stotinu do kraja dana”, naglasio je Bišer.

    On je istakao da je 189 pripadnika Nacionalne garde raspoređeno radi pomoći ugroženima.

    Među najteže pogođenima je gradić Mejfild u zapadnom dijelu Kentakija, gdje se ta država graniči sa Ilinoisom, Misurijem i Arkanzasom.


    Bišer je istakao da je oko 110 ljudi bilo unutar fabrike za proizvodnju svijeća kada je tornado zahvatio zgradu, pri čemu se srušio krov.

    On je dodao da je više od 56.000 ljudi u Kentakiju bez električne energije. Bišer je proglasio vanrednu situaciju.

    Jedna osoba je poginula, a pet je teže povrijeđeno kada je tornado zahvatio Dom za stare u Monetu u Arkanzasu nedaleko od granice sa Misurijem.

    Nekoliko kilometara dalje u Ličvilu u Arkanzasu tornado je uništio prodavnicu gdje je poginula jedna osoba.

    U Ilinoisu je policija saopštila da ima žrtava nakon djelimičnog urušavanja krova u skladištu kompanije “Amazon” u gradu Edvardsvilu.


    Lokalni zvaničnik Din Flener naveo je da su u Tenesiju uslijed jakog nevremena poginule tri osobe.

    Meteorološka služba saopštila je da su primili 36 izvještaja o tornadu u Ilinoisu, Kentakiju, Tenesiju, Misuriju, Arkanzasu i Misisipiju.

  • DW tvrdi: Sankcije i dalje u ladici, međunarodna zajednica smatra da bi to bilo kontraproduktivno

    Nakon jučerašnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su doneseni zaključci kojima se produbljuju sukobi i nastavlja degradacija države Bosne i Hercegovine, oštro su reagovale zapadne zemlje, međutim čini se da sankcije nisu na stolu.

    Mehanizmi, za koje su predstavnici međunarodne zajednice u BiH ranije najavljivali da će biti upotrijebljeni ukoliko se nastavi sa urušavanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, još su u ladici.
    Sudeći prema stavovima koji su saopćeni iz ambasada zapadnih zemalja, sankcije će tu ostati još neko vrijeme.

    Iz izvora bliskih međunarodnim predstavnicima, Deutsche Welle saznaje da su razmatrane sankcije nakon posljednjih odluka Narodne skupštine, koje se tiču prijenosa nadležnosti, ali da je zaključeno kako bi to u ovom trenutku izazvalo kontraefekat i još više zaoštrilo političku situaciju.

    “U isto vrijeme, odluke koje su usvojene, još su na “dugom štapu”, odnosno potrebno je vrijeme za njihovo stupanje na snagu, kao i period od šest mjeseci za njihovu realizaciju”, piše ovaj medij.

    Njihov izvor je međutim kazao da postoji i mogućnost promjene ovog stava ukoliko za to bude potrebe.

    “Zbog toga što je ostavljen duži period za realizaciju zaključaka se za sada ostalo samo na verbalnoj osudi ovog čina, kako bi se pokušale smiriti tenzije i pronašlo rješenje, ili kroz Parlament BiH ili kroz direktan dogovor političkih lidera o pitanjima koja su prouzrokovala krizu. Međutim, nije isključeno da se ta odluka promijeni“, kaže njihov izvor.

    Nakon sjednice NSRS-a, iz ambasada zapadnih zemalja stiglo je zajedničko saopćenje, kojeg su potpisali SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Delegacija EU u BiH, a koje bi za sada trebalo zadovoljiti formu reakcije.
    Oni su naglasili kako vlast u RS-u mora biti svjesna da nastavak kretanja slijepom ulicom prijeti stabilnosti zemlje te da moraju prestati sa dosadašnjom retoriku, kao i vraitti se u državne institucije.

  • Haos u Beču: “Dalje ruke od naše dece”; na ulicama više od 20.000 ljudi; napadnuti i novinari

    Više hiljada protivnika epidemioloških mera i najavljene obavezne vakcinacije protestuje u Beču, a kao i ranije demonstracije su bile obeležene i incidentima.

    Oko 20.000 ljudi, prema podacima policije, okupilo se u centru Beča, na protestu na koji je, kao i ranija dva puta, pozvala Slobodarska partija Austrije (FPO).

    Po prvi put od održavanja protesta okupljenima se obratio i lider FPO Herbert Kikl, koji nije mogao da prisustvuje ranijim demonstracijama zbog korone.

    “Pojedini još nisu shvatili da ih vlada “zajeava” i da ih udara u “guicu”, pošto im nudi karikaturu slobode umesto prave slobode”, kritikovao je Kikl okončanje lokdauna koristeći vulgarne izraze.


    On je istakao da će se FPO boriti i za sve one koji to još nisu shvatili, jer smatra da je to slobodarski oblik solidarnosti.

    Kikl je izrazio uverenje da će svakog dana biti sve više koji će ustati protiv mera, i da neće dugo trajati dok vlada ne padne.

    Pored Kikla i drugih političkih predstavnika FPO, obratio se sa bine i najveći teoretičar zavere sa vezama sa ekstremnom desnicom Martin Ruter.


    Nakon govora okupljeni su krenuli, kao i ranijih subota, u šetnju Ringom, centralnom ulicom Beča.

    Nosili su transparente “Ne prisilnoj vakcinaciji”, “Dalje ruke od naše dece“.

    Tokom kretanja povorke došlo je i do incidenta, pošto su učesnici protesta bacali ledenice i sneg na novinare koji su ih pratili.

    Policija je u više navrata morala da intereveniše i privela je više ljudi.

    Inače, već danima se pozivalo na „mega demonstraciju za slobodu protiv haosa i prisile“.

    FPO je taj protest, kako je saopštila, organizovala u saradnji sa više građanskih pokreta.

    Austrijskoj policiji podneto je 32 zahtava za održavanje demonstracije, od kojih je sedam odbijeno zbog formalnih grešaka.

    Poređenja radi, ovaj treći veliki anti-korona protest bio je ujedno i najmanji, pošto je prošle nedelje bilo još 40.000 ljudi u centru Beča, a ovaj put jasno manje.

    Dok je broj učesnika protesta u padanju, policija povećava svoje prisustvo, te je ovaj skup obezbeđivala sa 1.400 policajaca, a ranije je taj broj bio za 200 manji.

  • Panika u Kijevu: Dokument stoji na Bajdenovom stolu, a Amerika odlaže konačnu odluku

    Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena pripremila je paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 200 miliona dolara, ali je obustavila isporuku.

    Iako su vlasti u Kijevu uputile brojne apele, pomoć nije poslata, saopštila je televizija En-Bi-Si, pozivajući se na izvore.

    Kako se navodi, očekivalo se da će prošle sedmice biti zvanično objavljeno o dodeli tog paketa pomoći, ali Bela kuća je rešila da odloži donošenje konačne odluke.

    Izvori televizije tvrde da Vašington želi da pokuša da smanji tenzije oko situacije sa Ukrajinom diplomatskim putem.

    Neimenovani sagovornik tvrdi da dokument kojim se odobrava paket vojne pomoći Kijevu “već tri-četiri sedmice stoji na stolu predsednika Bajdena”.

    Još uvek nije poznato šta obuhvata paket od 200 miliona dolara vojne pomoći.

    Sagovornici ističu da je Ukrajina tražila sisteme PVO, protivbrodske rakete, protivtenkovske rakete “džavelin”, radare, modernizovanu artiljerijsku municiju i lekove.

    Ukrajinska vlada zbunjena
    En-Bi-Si podseća da je Kijev pre oko mesec dana dobio pozitivan odgovor na taj zahtev, stoga je sada ukrajinska vlada “zbunjena” i ne razume zašto pomoć nije stigla, kako je očekivano.

    Izvori televizije smatraju da je moguće da Bela kuća ovu partiju pomoći vidi kao instrument pritiska na Moskvu, te da će biti isporučena Ukrajini ako Rusija preduzme vojne akcije protiv Ukrajine.

    Podsetimo, zapadne zemlje i Kijev u poslednje vreme optužuju Rusiju da priprema navodnu invaziju na Ukrajinu zbog čega sve češće govore o spremnosti da Moskvi u tom slučaju uvedu do sada neviđene sankcije.

    Rusija je u više navrata opovrgla da planira tako nešto, ističući da je pomeranje vojnih snaga na njenoj teritoriji, koje izaziva uznemirenost Zapada a posebno susednih država, njeno suvereno i ustavno pravo.

  • Prva žrtva poplava na sjeveru Španije

    Najmanje jedna osoba je poginula kada su se na sjeveru Španije rijeke izlile iz korita, poplavile kuće i saobraćajnice, a bujice odnosile automobile.

    Veliki snijeg, koji je pao u regionima Navare i Baskije, otopio se, a oluja “Bara” je za nekoliko sati izazvala poplave, prenosi BBC.

    Bolnica u malom baskijskom gradu Mendaro je zbog poplava ostala izolovana.

  • Tornado u Americi, ima poginulih

    Tornado u Americi, ima poginulih

    Dvije osobe su poginule, pet je povrijeđeno, a dvadesetak je blokirano u Domu za stare u gradu Monet na sjeveroistoku američke države Arkanzas nakon prolaska tornada, javili su lokalni mediji.

    Prema navodima medija, tornado koji je zahvatio Dom za stare bio je jedan od nekoliko registrovanih u regionu.

    Zvaničnik oblasti Krejghed Marvin Dej rekao je da su dvije osobe poginule, pet povrijeđeno a dvadesetak blokirano u Domu za stare nedaleko od granice sa Tenesijem.

    Prema pojedinim podacima, tornado je pogodio i Dom za stare u obližnjem gradiću Trumanu.

    Američka Meteorološka služba juče je objavila upozorenja na tornada za oblasti u nekoliko država, uključujući Arkanzas, Tenesi, Misuri i Ilinois.

  • Kineze razbjesnio Bidenov samit: Ta njihova demokratija je oružje masovnog uništenja

    Kineze razbjesnio Bidenov samit: Ta njihova demokratija je oružje masovnog uništenja

    Kina je u subotu američku demokratiju nazvala oružjem za masovno uništenje, nakon samita za demokratiju koji je SAD organizirao kako bi ojačao istomišljenike u suočenju s autokratskim režimima.

    Kina je izostavljena iz dvodnevnog virtualnog samita, zajedno sa zemljama među kojima su Rusija i Mađarska i ljutito je odgovorila optužujući američkog predsjednika Joea Bidena da izaziva ideološke podjele iz doba hladnog rata.

    “Demokratija je odavno oružje za masovno uništenje koje SAD koristi za upletanje u druge države”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u online saopćenju, koje je također optužilo SAD da su potaknule obojene revolucije u inozemstvu.

    Ministarstvo je također tvrdilo da je samit organizirao SAD kako bi povukao crte ideoloških predrasuda, instrumentalizirao i naoružavao demokraciju te poticao podjele i sukobe, prenosi AP.

    Umjesto toga, Peking je obećao da će se “odlučno oduprijeti i suprotstaviti svim vrstama pseudodemokracija”.

    Uoči samita, Kina je pojačala propagandni napad kritizirajući američku demokraciju kao korumpiranu i neuspješnu.

    Umjesto toga, iznijela je vlastitu verziju “narodne demokratije” u bijeloj knjizi objavljenoj prošle sedmice čiji je cilj ojačati legitimitet sve autoritarnije vladajuće Komunističke partije pod predsjednikom Xijem Jinpingom.

    Iako je SAD u više navrata nijekao da će biti još jednog hladnog rata s Kinom, napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva zadnjih su godina porasle zbog više pitanja, među kojima su trgovina, tehnološko natjecanje, ljudska prava, Xinjiang i Tajvan.

  • Nove optužbe: Evropa je kriva? “Rusija je moćna jer se plašite”

    Nove optužbe: Evropa je kriva? “Rusija je moćna jer se plašite”

    Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski smatra da Evropa sama stvara kult Rusije svojim priznanjima da je se plaši.

    “Tamo čovek ima jednu od najmoćnijih armija na svetu, tako je ispalo. Sami smo krivi za to. To sam otvoreno govorio našim evropskim kolegama: oni svi kažu da je Rusija veoma moćna, veoma jaka. A ko je pravi takvom? Svi vi, kada se plašite. Svi vi pričate o tome u medijima, a onda predsednik Rusije veruje u to da Rusija može da radi šta želi. Sami to radimo, zajedno… Sami stvaramo kult”, rekao je ukrajinski lider u intervjuu za televiziju “1+1”.

    Kako je dodao, u Evropi ima dovoljno zemalja koje trpe zbog sankcione politike protiv Rusije.

    “Još niko nikome nije ukinuo snažne sankcije. Drugo, svi treba da shvate da druge države trpe kroz tu sankcionu politiku i ne misle sve zemlje o Ukrajini ili ljudima. Postoji mnogo prilično ciničnih ljudi koji razmišljaju o svom tržištu, o poslovanju njihovog biznisa, jer poslovni krugovi u njihovoj zemlji vrše pritisak na njih. Zato, nije svima lako”, ocenio je Zelenski.

    Podsetimo, američki predsednik Džozef Bajden razgovarao je juče sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim i tom prilikom izrazio zabrinutost Vašingtona i evropskih država zbog “aktivnosti Rusije”.

  • Rusija zabrinuta

    Rusija zabrinuta

    Rusija je zabrinuta zbog transporta NATO vojne opreme preko grčke luke Aleksandrupolis, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Povodom obnavljanja vojnog sporazuma između Atine i Vašingtona, Peskov je u intervjuu za grčki informativni kanal na engleskom jeziku Antena TV predočio da je u Grčkoj sve više američkih vojnika i vojne opreme pa, s obzirom da NATO smatra Rusiju svojim neprijateljem, lako je razumeti zabrinutost Moskve, prenosi TAS S.

    Na konstataciju novinara da je Grčka zabrinuta zbog isporuke ruskih raketnih sistema protivvazdušne odbrane S-400 Turskoj, Peskov je ukazao da je reč defanzivnom sitemu, dok je u luku u Aleksandrupolis dopremljena oprema koja nije defanzivnog tipa.

    Ipak, Peskov je izrazio uverenje da Grčka nikada neće biti protivnik Rusije.

    “Mi imamo problem sa NATO-om koji se širi prema našim granicama. To smatramo neprijateljskim činom”, poručio je Peskov.

  • NATO odbacio zahtjev Rusije: Obećanje dato Ukrajini ostaje nepromijenjeno

    NATO odbacio zahtjev Rusije: Obećanje dato Ukrajini ostaje nepromijenjeno

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbaco je danas zahtjev Rusije da povuče obećanje dato Ukrajini 2008. godine da će ta zemlja jednog dana postati članica Alijanse.

    “Stav NATO-a kada je riječ o našem odnosu sa Ukrajinom ostaje nepromijenjen. Fundamentalni je princip da svaka zemlja ima pravo da izabere svoj put, uključujući dio kog bezbjednosnog aranžmana želi da bude”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.
    On je dodao da će o odnosu Alijanse sa Ukrajinom odlučivati 30 saveznika iz NATO-a i Ukrajina “i niko drugi”.

    “Ne možemo prihvatiti da Rusija pokušava da ponovo uspostavi sistem u kojem velike sile poput Rusije imaju sfere uticaja, gdje mogu da kontrolišu i odlučuju šta će druge članice da urade”, rekao je Stoltenberg.