VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin priznao da je nakon raspada SSSR-a vozio taksi kako bi “spojio kraj s krajem”

    Putin priznao da je nakon raspada SSSR-a vozio taksi kako bi “spojio kraj s krajem”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u predstojećem dokumentarcu o historiji države rekao je da je raspad Sovjetskog Saveza značio kraj “historijske Rusije”, otkrivajući da je vozio taksi da bi “spojio kraj s krajem” nakon pada SSSR-a.

    Putin, bivši agent sigurnosnih službi Sovjetskog KGB-a, ranije je žalio za padom SSSR-a, ali je ovaj put rekao da je raspad prije tri decenije ostao “tragedija” za većinu građana.
    Komentari, koje je u nedelju objavila državna novinska agencija RIA-Novosti, bili su odlomci iz predstojećeg filma emitera Channel One pod nazivom “Rusija. Nedavna historija”.

    “Na kraju krajeva, šta je raspad Sovjetskog Saveza? Ovo je kolaps historijske Rusije pod imenom Sovjetski Savez”, rekao je ruski lider.


    Odani sluga unije, Putin je bio užasnut kada se ona raspala, te je jednom raspad nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća”.

    RIA-Novosti, izvještavajući iz odlomaka dokumentarca, kažu da je Putin otkrio da je povremeno radio kao taksista da bi povećao svoja primanja.

    “Ponekad sam morao da zaradim dodatni novac”, rekao je Putin.

    “Mislim, dodatno zaradite autom, kao privatni vozač. Neprijatno je pričati o tome, da budem iskren, ali, nažalost, to je bio slučaj”, otkrio je ruski predsjednik.

    Rusija je bila centar Sovjetskog Saveza koji je narastao na 15 republika od Baltika na zapadu do Centralne Azije. Godine 1991. potresena, ekonomskim problemima, unija se raspala i Rusija je postala nezavisna nacija.

  • Assange doživio moždani udar u britanskom zatvoru

    Assange doživio moždani udar u britanskom zatvoru

    Suosnivač WikiLeaksa Julian Assange pretrpio je moždani udar uzrokovan stresom zbog pravne borbe protiv izručenja u SAD iz britanskog zatvora Belmarsh

    “Assangeu je dijagnosticiran prolazni ishemijski napad nakon jedne od njegovih žalbi Visokom sudu putem video veze 27. oktobra”, kazala je njegova zaručnica Stella Moris.

    Istakla je da je Assange imao mini moždani udar, nazvan TIA, koji se smatra znakom upozorenja na jaki moždani udar i zahtijeva liječničku pomoć. Assange je od tada napravio magnetsku rezonancu i sada navodno uzima lijekove.

    “Julian se bori i bojim se da bi ovaj incident mogao biti preteča većeg napada. To povećava naše strahove o njegovoj sposobnosti da preživi što duže”, kazala je Moris.

    Visoki sud Ujedinjenog Kraljevstva u petak je odobrio zahtjev SAD-a za izručenje Assangea, koji je prethodno blokiran zbog Assangeovog pogoršanja mentalnog zdravlja.

    Iako presuda nije konačna i na nju se Assangeov pravni tim može žaliti, ona dovodi bivšeg šefa WikiLeaksa korak bliže suđenju na tlu SAD-a, gdje mu prijeti 175 godina iza rešetaka ako bude osuđen za špijunažu.

  • Britanija razmatra sve mogućnosti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Britanija razmatra sve mogućnosti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Velika Britanija razmatra sve opcije o tome kako da odgovori ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, rekla je danas ministarka spoljnih poslova Liz Tras, ističući da se ta zemlja u prošlosti već koristila ekonomskim sankcijama kako bi poslala diplomatske poruke Moskvi.

    “Kada je Velika Britanija htjela da pošalje jasne poruke i postigne jasne ciljeve, bili smo spremni da upotrijebimo ekonomske sankcije”, rekla je ministarka Tras novinarima na sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G7), prenosi agencija Rojters.

    Ona je dodala da se razmatraju sve opcije o tome kako će se Britanija odgovoriti ukoliko Rusija odluči da napadne Ukrajinu.

    Ministri spoljnih poslova Grupe sedam okupili su se u subotu u Liverpulu u Engleskoj, na sastanku kojim je dominiralo pitanje gomilanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice i pozvali Moskvu na deeskalaciju.

    Ukrajina se nalazi u centru krize u odnosima Istoka i Zapada, jer zapadne zemlje optužuju Rusiju za gomilanje desetina hiljada vojnika u pripremi za moguću vojnu ofanzivu velikih razmjera.

    Sa druge strane, Rusija poriče da je planirala bilo kakav napad i optužuje Ukrajinu i Sjedinjene Američke Države za destabilizirajuće ponašanje i kaže da su joj potrebne bezbjednosne garancije za sopstvenu zaštitu, navodi britanska agencija.

  • Srušila se zgrada na Siciliji, ima žrtava

    Četvorospratna zgrada se urušila u sicilijanskom gradu Ravanuza nakon eksplozije gasa.

    Najmanje jedna osoba je poginula, a spasioci tragaju za devet nestalih stanovnika, među kojima je i troje djece, javila je ANSA.

    Spasilački tim je pronašao tijelo muškarca u ruševinama, saopštila je Vatrogasna služba Vigili de Fuoko na svom Tviter nalogu.

    Tom prilikom niko nije povrijeđen na ovoj veoma prometnoj magistralnoj dionici.

    ANSA navodi da se zgrada, u italijanskom gradu sa 11.000 stanovnika u blizini Agriđenta na jugozapadu Sicilije, zapalila nakon što je u njoj eksplodirala cijev za gas, prenosi Rojters.

    Vatrogasci su i dalje na licu mjesta i pokušavaju da ugase vatru, a ruševine se pretražuju u potrazi za nestalima, među kojima je i mladi par koji je čekao bebu.

    Eksplozija je oštetila još najmanje dvije zgrade u centru grada, navodi ANSA.

  • Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Nemački kancelar Olaf Šolc boraviće danas u Varšavi gdje će sa domaćinima razgovarati o migrantskoj krizi na poljsko-bjeloruskoj granici, sporu Poljske sa EU oko nezavisnosti pravosuđa, tenzijama sa Rusijom zbog grupisanja vojnih jedinica u blizini granica sa Ukrajinom i o sudbini ruskog gasovoda do Njemačke.

    Dvije strane su bile jasne šta očekuju od ove posjete novog kancelara Njemačke.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da će apelovati na Šolca da se usprotivi otvaranju gasovoda Sjeverni tok dva, kojim bi se ruski gas transportovao do Njemačke prolaskom kroz Ukrajinu, jer bi ga predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao da iskoristi protiv Evrope, prenosi Rojters.

    Njemačka je podržala napore Poljske da se zaustavi talas izbjeglica prema EU iz Bjelorusije.

    Evropska unija optužila je Minsk da generiše krizu i najavila rješavanje tog problema.

    Nova njemačka vlada nije javno obećala da će zaustaviti gasovod Sjeverni tok 2 ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, kao što su to zahtjevale Poljska i Sjedinjene Države.

  • Putin: Bar jedan agent CIA bio savjetnik ruske vlade devedesetih

    Putin: Bar jedan agent CIA bio savjetnik ruske vlade devedesetih

    Najmanje jedan pripadnik američke Centralne obavještajne agencije (CIA) bio je među savjetnicima ruske vlade početkom devedesetih, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Vjerujem da je najmanje jedan agent CIA definitivno bio među tim savjetnicima, iako u skladu sa zakonima svoje zemlje nije imao pravo da se bavi komercijalnim poslovima”, istakao je Putin u intervjuu za dokumentarac pod naslovom “Rusija: njena nedavna istorija”, čiji je dio emitovan u subotu na TV kanalu Rusija 1, prenosi TAS S.

    Prema njegovim riječima, to je na kraju rezultiralo suđenjem u SAD, koja je pokazalo da je taj čovjek bio pripadnik CIA.

    Predsjednik Rusije ispričao je ranije kojim metodama su druge države pokušavale da utiču na Rusiju sredinom devedesetih godina prošlog vijeka, naglasivši da je početkom dvijehiljaditih godina prekinuo te akcije.

    “Pogledajte, sredinom devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina u svojstvu savjetnika, zvaničnih službenika ruske vlade bili su, kako se kasnije otkrilo, službenici CIA”, rekao je Putin u četvrtak na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva i ljudska prava.

    On je potvrdio da su im kasnije u SAD sudili da su kao službenici CIA, dok su radili za Rusiju, kršili američki zakon, odnosno učestvovali u privatizaciji.

    Po njegovim riječima, to je bio samo jedan od primjera pokušaja miješanja u stvari Rusije.

    “U stvari, bilo ih je mnogo više.U našim nuklearnim vojnim objektima sjedili su američki stručnjaci koji su tamo dolazili na posao svakog dana, od ujutru do uveče, na stolu je stajala i američka zastava. Oni su tamo živjeli i radili. Nisu im bili potrebni osjetljivi instrumenti za ulazak u naš politički život, pošto su oni i tako sve kontrolisali”, rekao je Putin.

    On je naglasio da se situacija promijenila i da su oni početkom dvijehiljaditih “očišćeni”, i da je Rusija postala drugačija i samostalnija, kao i da rastu mogućnosti oružanih snaga, pa je u skladu s tim, kako je naveo, “odnos prema njoj počeo da se mijenja”.

  • Vanredno stanje, raste broj mrtvih u SAD, pojavio se snimak dolaska tornada

    Američki predsjednik Džozef Bajden proglasio je vanredno stanje za Kentaki nakon što je u toj saveznoj državi od posljedica tornada, kako strahuje njen guverner Endi Bešir, poginulo više od 100 osoba.

    Bajden je u subotu naložio da se federalni resursi usmjere na lokacije s najvećim potrebama, a ranije je razgovarao sa guvernerima pet država pogođenih olujama, Arkanzasa, Ilinoisa, Kentakija, Misurija i Tenesija, kako bi izrazio saučešće i potvrdio posvećenost brzoj isporuci pomoći, saopštila Bijela kuća, prenosi Rojters.

    Na društvenim mrežama se pojavio i snimak dolaska tornada.

    U razornim olujama koje su zahvatile američki srednji zapad i jugoistok, a koje je Bajden nazvao “nezamislivom tragedijom”, ima više mrtvih i pričinjena je velika materijalna šteta.

    Oštećeni su fabrika svijeća i vatrogasna stanica u Kentakiju, skladište Amazona u državi Ilinois, gdje su najmanje dva radnika poginula, starački dom u Misuriju i mnogi drugi objekti i kuće, navodi Rojters.

    Šest radnika kompanije “Amazona” poginulo je, saopštila je danas vatrogasna brigada.

    Nije poznato koliko se radnika još vodi kao nestalo jer “Amazon” nije vatrogasnoj službi dostavio podatke koliko ih je bilo u skladištu u vrijeme udara tornada.

    Centar za predviđanje oluja Nacionalne meteorološke službe objavio je da je zaprimio 36 dojava o tornadima u Kentakiju, Ilinoisu, Tenesiju, Misuriju, Arkanzasu i Misisipiju.

    Gotovo 99.000 ljudi u Kentakiju i više od 70.000 u Tenesiju je bez struje od subote poslijepodne, prema mrežnoj stranici PowerOutage.US.

    Mnogi su scene nakon tornada upoređivali s ratnom zonom.

  • Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan jučer, 11. decembra, je poručio da su društvene mreže prijetnja po demokratiju.

    Vlast u Turskoj namjerava donijeti zakon kojim će se sankcionisati objavljivanje lažnih informacija na internetu. Međutim, kritičari smatraju da će to značiti donošenje restrikcija protiv slobode govora.

    “Kada su se pojavile društvene mreže, predstavljane su kao simbolom slobode, a sada su se pretvorile u jednu od glavnih prijetnji po demokratiju. Pokušavamo zaštititi naše ljude, posebno one najranjivije, od laži i dezinformacija, bez da kršimo njihovo pravo da dobiju tačne i nepristrasne informacije”, izjavio je Erdogan u videoporuci objavljenoj na vladinoj konferenciji u Istanbulu posvećenoj komunikacijama.

    U ovoj državi je prošle godine usvojen zakon kojim su društvene mreže s više od milion korisnika obavezane da moraju imati pravne zastupnike i da podatke moraju pohranjivati isključivo u Turskoj. Tada su kompanije poput Facebooka, Twittera i YouTubea otvorile svoja predstavništva u ovoj zemlji.

    Novim zakonom će biti omogućeno sankcionisanje i do pet godina zatvora onih koji budu objavljivali lažne vijesti i dezinformacije. Zakonom će biti formiran i državni regulator za društvene mreže.

    Agencija Associated Press (AP) piše da je većina značajnijih turskih medija pod kontrolom vlasti te da su društvene mreže prostor na kojem se mogu oglašavati kritičari vlasti.

    U izvještaju međunarodne organizacije za ljudska prava Freedom House o slobodi na internetu, objavljenom u septembru ove godine, Turska je označena kao neslobodnom državom. Opisana je kao zemljom u kojem se s interneta briše sadržaj koji nije prihvatljiv vlastima.

  • “Imamo svetu obavezu – Amerika će poslati trupe”

    “Imamo svetu obavezu – Amerika će poslati trupe”

    SAD će poslati trupe, ne u Ukrajinu, već u susedne članice NATO-a u slučaju navodne invazije Rusije, saopštio je američki predsednik Džozef Bajden.

    Kako je naveo Bajden, nikada nije ni bilo reči o slanju američkih snaga u Ukrajinu.

    “Da li ste vi spremni da pošaljete američke trupe u rat u Ukrajinu da se bore protiv Rusije”, pitao je predsednik novinare.

    Po njegovim rečima, tokom onlajn samita, on je rekao ruskom lideru da će u slučaju “invazije”, američke snage biti poslate u države “Bukureške devetke” (B9), koje se nalaze na istočnom obodu NATO-a (Bugarska, Mađarska, Letonija, Litva, Poljska, Rumunija, Slovačka, Češka i Estonija).

    “Prema tim državama NATO-a imamo svetu obavezu da ih štitimo od svakog napada Rusije”, rekao je američki lider.

    On je dodao da će SAD “nastaviti da ukrajinskom narodu isporučuju odbrambene mogućnosti”, ali nije precizirao o kojim tačno se radi Bajden je još jednom izjavio da je u razgovoru sa šefom ruske države ukazao da će se Rusija u slučaju invazije na Ukrajinu suočiti sa razornim ekonomskim posledicama.

    “Odnos ostalog sveta prema Rusiji će se značajno promeniti. Platićete užasnu cenu”, dodao je Bajden, govoreći o razgovoru sa ruskim liderom.

    Podsetimo, 7. decembra je održan razgovor Putina i Bajdena putem video-veze, koji je trajao oko dva sata. Pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov saopštio je da je predsednik Rusije Vladimir Putin svom američkom kolegi Džozefu Bajdenu tokom onlajn razgovora govorio o “crvenim linijama” i pretnjama koje zabrinjavaju Moskvu. Američki lider je, sa svoje strane, izrazio zabrinutost zbog zaoštravanja situacije oko Ukrajine.

    Prema rečima Ušakova, šef Bele kuće je takođe upozorio Putina da SAD spremaju velike sankcije u slučaju dalje eskalacije situacije oko Ukrajine.

  • Priprema se vojna akcija? “Dali smo instrukcije”

    Priprema se vojna akcija? “Dali smo instrukcije”

    Izraelska vojska priprema mogući napad na Iran, objavili su mediji te zemlje, pozivajući se na odbrambene i diplomatske izvore.

    Tel Aviv je već obavestio SAD o svojim planovima.

    Izraelski ministar odbrane Beni Gantc obavestio je američkog ministra odbrane Lojda Ostina o pripremama za potencijalni vojni napad na Iran tokom njegove posete SAD, preneli su izraelski mediji.

    “Ministar odbrane rekao je Amerikancima da je dao instrukcije vojsci da se pripremi za vojnu opciju”, rekao je Izraleskom vojnom radiju neimenovani visoki bezbednosni izvor.

    Isti izvor tvrdi da, Teheran, iako je “blizu proizvodnje dovoljno fisionog materijala za jednu nuklearnu bombu“, neće preći tu granicu, jer razume težinu takvog koraka. Dok Izrael optužuje Iran da pokušava da dobije nuklearno oružje, Teheran dosledno odbacivao takve navode, tvrdeći da njegov nuklearni program služi isključivo u civilne svrhe.

    Drugi diplomatski izvor rekao je izraelskim medijima da Gancova objava nije naišla na primedbe američkih zvaničnika. “Nije bilo veta”, rekao je izvor Jerusalem postu.

    Tokom posete SAD, Gantz je izrazio nadu u produbljivanje “dijaloga i saradnje” sa Vašingtonom kada je Iran u pitanju, kao i za jačanje “zajedničke vojne spremnosti da se suoči sa Iranom i da zaustavi njegovu regionalnu agresiju i nuklearne aspiracije“.

    Iako je Ostin izgledao manje ratoboran, rekao je da je Vašington zabrinut zbog neuspeha Irana da pokaže konstruktivan diplomatski angažman, upozoravajući da je američki predsednik Džo Bajden “spreman da se okrene drugim opcijama” u suočavanju sa Teheranom.

    Sekretarka za štampu Bele kuće Jen Psaki je posle samita Ganca i Lojda rekla da je Bajden “zatražio od svog tima da bude spreman u slučaju da diplomatija ne uspe, a mi moramo da se okrenemo drugim opcijama, a to zahteva pripreme”.

    Ona je rekla da bi “opcije” mogle uključivati “dodatne mere za dalje ograničavanje iranskih sektora koji donose prihode“, ali je izbegla eksplicitno pominjanje vojne intervencije.

    Neprijateljska retorika dolazi usred nedavno nastavljenih pregovora u Beču o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Pregovori nisu daleko odmakli jer Teheran ne odustaje od zahteva da Vašington u potpunosti ukine svoje “opresivne“ sankcije.

    Nuklearni sporazum se raspao kada je tadašnji predsednik Donald Tramp povukao SAD iz dogovora 2018. godine, optužujući Teheran da je na neki način prekršio “duh” sporazuma. Od tada je Vašington ponovo uveo stare i nove mere protiv Teherana, a Iran je nastavio sa radom na svom nuklearnom programu.