VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Bajden poslije Putina razgovara sa zapadnim saveznicima

    Bajden poslije Putina razgovara sa zapadnim saveznicima

    Američki predsjednik Džozef Bajden razgovaraće o ishodu današnjeg rusko-američkog video samita sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, italijanskim premijerom Mariom Dragim i premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, saopštila je Bijela kuća.

    Lideri Velike Britanije, Italije, SAD, Francuske i Njemačke izrazili su na sastanku u ponedjeljak zabrinutost zbog “sve oštrije ruske retorike” u vezi sa Ukrajinom, pozvali Rusiju da deeskalira tenzije i složili se da je diplomatija posebno u okviru “Normandijskog formata”, jedini način da se konflikt u Donbasu riješi primjenom sporazuma iz Minska.

    “Na jučerašnjem sastanku, lideri su se složili da ostanu u bliskom kontaktu u vezi sa koordinisanim i sveobuhvatnim pristupom kao odgovor na jačanje ruskih trupa na ukrajinskim granicama”, navodi se u saopštenju, koje je prenio TAS S.

    Američki i ruski predsjednik, Džozef Bajden i Vladimir Putin, održali su danas video sastanak koji je trajao preko dva sata, tokom kojeg su razgovarali o Ukrajini i drugim sporovima u američko-ruskim odnosima.

  • Weber: Nova vlada u Njemačkoj napraviće zaokret u odnosima prema Srbiji

    Weber: Nova vlada u Njemačkoj napraviće zaokret u odnosima prema Srbiji

    Viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber smatra da se dolaskom nove koalicione vlade u Njemačkoj može očekivati preokret u odnosu prema Srbiji.

    On je gostujući u programu Newsmax Adria kazao kako očekuju drugačiji odnos prema vlastima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, s naglaskom na jačanje demokratskih principa i vrijednosti vladavine prava.

    Weber kaže kako će Zeleni utjecati na snažnije zalagnje njemačke vlade za nastavak evropskih integracija Balkana, čak do otvorenih svađa s predsjednikom Francuske Emanuelom Macronom zbog njegove blokade..

    Kazao je i da se može očekivati ozbiljno resetovanje pregovora Srbije i Kosova, ali i novi odnos Berlina prema Vučićevoj vlasti u Srbiji, s naglaskom na demokratskim principima i vrijednostima vladavine prava.

    Ranija vlada Angele Merkel imala je blizak odnos s Aleksandrom Vučićem i njegovom desnom populističkom vlašću u Beogradu.

  • Isplivali detalji razgovora – Bajden zapretio, Putin odgovorio

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je danas ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da je Zapad zabrinut da će Rusija napasti Ukrajinu.

    On je upozorio na “snažne ekonomske i druge protivmere” koje bi usledile ako Moskva započne vojni sukob, saopštila je Bela kuća.

    “Predsednik Bajden je izrazio duboku zabrinutost SAD i naših evropskih saveznika zbog povećanja ruskih snaga oko Ukrajine i jasno stavio do znanja da ćemo odgovoriti snažnim ekonomskim i drugim merama u slučaju vojne eskalacije“, navodi se u saopštenju Bele kuće, prenosi Rojters.

    Bajden je, prema saopštenju, ponovio svoju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i pozvao na smanjenje tenzija.

    Dvojica lidera održala su danas video-sastanak koji je trajao više od dva sata, tokom kojeg su razgovarali o Ukrajini i drugim sporovima u američko-ruskim odnosima, koji su, kako navodi britanska agencija, pali na najnižu tačku od kraja Hladnog rata.

    Putin: Prestanite da krivite Rusiju
    Putin je pozvao Bajdena da se prestane sa praksom prebacivanja odgovornosti za eskalaciju situacije oko Ukrajine na Rusiju, a ceo razgovor je ocenio kao iskren i poslovan, saopšteno je iz Kremlja.

    ”Vladimir Putin je naglasio da je nedopustivo usmeravanje odgovornosti na Rusiju, jer je NATO taj koji čini opasne pokušaje kako bi iskoristio teritoriju Ukrajine za izgradnju svog vojnog potencijala u blizini ruskih granica”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    Kremlj, koji je pre današnjeg sastanka poručio da ne očekuje nikakve pomake, negirao je da ima nameru da napadne Ukrajinu i naglasio da su ruske trupe odbrambene, a Putin i Bajden su se složili da njihovi timovi prate situaciju.

    Dva predsednika su razgovarala i o bilateralnim odnosima, a Putin je ocenio da je saradnja dve zemlje ”u nezadovoljavajućem stanju”.

    “Strane su razgovarale o bilateralnim pitanjima, a saradnja i dalje ostaje u nezadovoljavajućem stanju”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    Prema saopštenju, predsednici Rusije i SAD razgovarali su danas i o sprovođenju odluka donetim tokom rusko-američkog samita u Ženevi u junu.

    “Lideri smatraju da je važno sačuvati duh Ženeve tokom bavljenja problemima i pitanjima između dve države u budućnosti”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    Obe strane izrazile su očekivanja da će Bajden i Putin moći da uskoro u ličnom i neposrednom susretu razgovaraju o vezama između dve države, ekonomskim sankcijama SAD i navodnim ruskim sajber napadima na američke kompanije.

    Predsednici su izrazili mišljenje da će, uzimajući u obzir odgovornost za održavanje međunarodne bezbednosti i stabilnosti, Rusija i SAD nastaviti dijalog i za to potrebne kontakte. U celini, razgovor je bio iskren i poslovan”, navodi se u saopštenju Kremlja.

  • Lukašenko: “Skoro svaki put pričam sa Putinom o Srbiji”

    Lukašenko: “Skoro svaki put pričam sa Putinom o Srbiji”

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kaže da na skoro svakom sastanku sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom razgovara o Balkanu, a time i o Srbiji.

    “Moram vam reći da razgovaram o Balkanu na skoro svakom sastanku sa predsednikom Putinom. A koga imamo na Balkanu? Tačno, imamo Srbiju. Uvek je bila uporište Slovena na Balkanu. I danas je”, rekao je Lukašenko tokom sastanka sa predsednikom grupe prijateljstva sa Belorusijom Skupštine Srbije Dragomirom Karićem.

    “Veoma često razgovaramo o problemima sa kojima se suočavate. Mi smo posvećeni veoma dobroj saradnji”, dodao je predsednik Bjelorusije.

    Kako prenosi beloruska agencija Belta, Lukašenko je tokom sastanka sa Karićem, naveo da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić svestan toga i podsetio na nedavni sastanak Vučića i Putina u Sočiju.

    “Putin veoma ceni ljude na koje može da se osloni. Mi često razgovaramo o Srbiji”, naveo je Lukašenko.

    Vučić je krajem novembra razgovarao sa Putinom u Sočiju.

  • Bijela kuća saopštila detalje sastanka Bajdena i Putina

    Bijela kuća saopštila detalje sastanka Bajdena i Putina

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izrazio je u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom duboku zabrinutost povodom akcija Rusije u vezi sa Ukrajinom, saopštila je Bijela kuća.

    “Predsjednik Bajden izrazio je duboku zabrinutost SAD i naših evropskih saveznika povodom eskalacije koju vrši Rusija svojim snagama u vezi sa Ukrajinom i jasno stavio do znanja da će SAD i naši saveznici odgovoriti snažnim ekonomskim i drugim mjerama u slučaju vojne eskalacije”, navodi se u saopštenju.

    Bajden je ponovio da SAD podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i pozvao na deeskalaciju i povratak diplomatiji, dodaje se u tekstu.

    Dvojica lidera razgovarala su putem video-veze o američko-ruskom dijalogu o Sporazumu o strateškoj stabilnosti, kibernetičkom kriminalu i Iranu, navodi Bijela kuća.

  • Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, Njemačka će u srijedu dobiti novog kancelara. Poslije nekoliko sedmica napornih pregovora, “semafor” koalicija je potpisala koalicioni sporazum, a predsjednik SPD-a Olaf Scholz zvanično će sutra položiti zakletvu i postati novi kancelar.

    Iako su se lideri nove koalicije koju čine SPD, FDP i Zeleni još prije nekoliko sedmica dogovorili o planu rada nove vlade, konačni ulazak u vlast i koalicioni sporazum prema pravilima morali su odobriti članovi stranaka.
    Na vanrednim kongresima SPD-a i FDP-a koji su održani u subotu i nedjelju, stranački zvaničnici su se izjasnili za ulazak u vlast, a u ponedjeljak je istu odluku donijeli i više od 100.000 članova stranke Zelenih koji su se o tome da li podržavaju ulazak ove stranke u “semafor” vladu izjašnjavali na desetodnevnom glasanju.

    Ko će činiti novu vladu?

    Nakon što su članovi odobrili formiranje vlade, lideri stranaka Christian Lindner (FDP), Olaf Scholz (SPD) i Robert Habeck (Zeleni) danas su potpisali i konačni sporazum čime su stvoreni sve preduslovi za formiranje vlade na čijem će čelu biti Olaf Scholz.

    Pored kancelara Olafa Scholza, novu njemačku vladu činit će još 17 ministara što predstavlja jednu poziciju više nego što je to bio slučaj u odnosu na vladu kojom je rukovodila Angela Merkel.

    Prema dogovoru koalicionih partnera, SPD bi prema planu, pored pozicije kancelara, trebao dobiti i sedam ministarskih pozicija.

    Prema zvaničnim informacijama, SPD bi trebao preuzeti Ministarstvo rada i socijalnih pitanja kojim će upravljati Hubertus Heil, Ministarstvo zdravlja koje će pripasti Karlu Lauterbachu kojeg njemački mediji opisuju kao neugodnog političara i sposobnog epidemiologa.


    Socijaldemokratska partija dobit će i važan resor u vidu Ministarstva odbrane kojim će rukovoditi Christine Lambrecht. Ona je obavljala ministarske funkcije i tokom vladavine Angele Merkel te je učestvovala u radu kao ministrica pravde, ali i kao ministrica za porodična pitanja.

    Ministarstvo ekonomske saradnje i razvoja trebala bi preuzeti Svenja Schulze, Ministarstvo građevinarstva preuzet će Klara Geywitz, dok će poziciju šefa Kancelarije odnosno ministra za posebne poslove obavljati iskusni političar Wolfgang Schmidt.

    Kada je riječ o kadrovima SPD-a, najinteresantnija pozicija svakako jeste Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim će upravljati Nancy Faeser – prva žena u historiji koja će upravljati ovim resorom u Njemačkoj.


    Zeleni u diplomatiji

    Druga po brojnosti stranka kada je riječ o raspodjeli pozicija u novoj njemačkoj vladi svakako je stranka Zelenih koja će preuzeti vođenje pet ministarstava.

    Vjerovatno najvrijednija pozicija u ovoj raspodjeli snaga za Zelene predstavlja Ministarstvo vanjskih poslova koje će preuzeti predsjednica ove stranke Annalena Baerbock. Ona će na ovoj poziciji zamijeniti dosadašnjeg ministra i šefa njemačke diplomatije Heika Maasa (SPD).


    Kada je riječ o ostalim ministarstvima, Zeleni će upravljati i Ministarstvom za zaštitu klime i ekonomskim poslovima. Na ovoj poziciji također će se naći predsjednik stranke Robert Habeck koji će također “na papiru” biti upisan i kao zamjenik kancelara Olafa Scholza.

    Pozicija oko koje su se najviše “lomila koplja” i to baš unutar stranke Zelenih odnosi se na Ministarstvo poljoprivrede koje je tako nako višednevnih pregovora unutar stranke pripalo Cemu Özdemiru.

    Ministarstvo okoliša, prema posljednjim informacijama, trebalo bi pripasti Steffi Lemke, dok bi Ministarstvo za porodična pitanja, žene i mlade trebala preuzeti Anna Spiegel.

    Liberali “drže” finansije

    Na kraju, “žuta” stranka unutar “semafor” koalicije, tačnije FDP, trebala bi preuzeti četiri izuzetno važna ministarska mjesta. Baš kao što je i najavljeno još na početku pregovora, FDP će u novoj vladi preuzeti Ministarstvo finansija, a na ovoj poziciji će se naći predsjednik ove stranke Christian Lindner.

    Također, prema dogovoru stranaka, ukoliko bi se određene nepredviđene okolnosti dogodile njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, ali i njegovom zamjeniku Robertu Habecku, vođenje države preuzeo bi upravo Christian Lindner.


    Ministarstvo pravde preuzet će advokat Marco Buschmann, a Ministarstvo saobraćaja pripast će Volkeru Wissingu koji je također po struci advokat.

    Na kraju, FDP će dobiti i Ministarstvo obrazovanja, a kako je ranije najavljeno iz ove stranke, poziciju ministrice obrazovanja preuzet će Bettina Stark-Watzinger.

  • Putin i Bajden razgovarali više od dva sata

    Predsjednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Džozef Bajden, završili su večeras razgovor poslije nešto više od dva sata.

    Razgovor je počeo oko 18.08 po moskovskom vremenu, a završen je u 20.10, prenosi TAS S.

    Na početku video-sastanka, Putin i Bajden su se međusobno pozdravili, a američki predsjednik je izrazio nadu da će uskoro doći do ličnog sastanka.

    Razgovor je potom bio zatvoren za javnost.

    Video-konferencija je organizovana putem bezbjedne video-veze namijenjene razgovorima između svjetskih lidera koja je prvi put danas korišćena.

  • Orban: Dio života građana srednje Evrope odlazi s Angelom Merkel, u novo doba ulazimo bez rukavica

    Orban: Dio života građana srednje Evrope odlazi s Angelom Merkel, u novo doba ulazimo bez rukavica

    Predsjednik Vlade Republike Mađarske Viktor Orban objavio je u ponedjeljak na službenoj stranici Ureda premijera tekst o njemačkoj kancelarki na odlasku Angeli Merkel pod naslovom “Angela Merkel 8. decembra prestaje biti njemačka kancelarka. Dio života građana srednje Evrope otići će s njom”.

    • Mi smo je razumjeli i ona je razumjela nas. Sovjetska invazija, komunistička diktatura, otpor i narodni pokreti 1988. i 1989., pobjeda, sloboda, ponovno ujedinjenje i osnivač nove države Helmut Kohl, kancelar.


    Kao mađarski premijer 1998. godine, imao sam priliku na nekoliko mjeseci obnašati političku dužnost u isto vrijeme kada je njemački kancelar bio Helmut Kohl, moj dragi, stari prijatelj, kršćanski brat te predani zaštitnik srednjoevropljana.

    Godinama smo Merkel i ja trpjeli teškoće jer smo bili u opoziciji. Prvo je ona postala kancelarka, a onda smo se mi pet godina poslije toga vratili na vlast. Upravljali smo finansijskom krizom 2010. godine, bili smo partneri u borbi da Evropsku uniju održimo na okupu i zajedno smo bespomoćno i beznadno gledali izbijanje evropske tragedije, rusko-ukrajinskog rata.

    Lojalni i disciplinirani Nijemci te buntovni i nesmotreni Mađari zajedno su se borili za isti cilj: Evropu u kojoj će se sve nacije osjećati kao kod kuće.


    A onda ruptura, ili bolje rečeno fraktura, otvorena fraktura 2015. godine, invazija migranata. Povreda nakon koje se sportaš više nikad neće kretati kao prije. On ide na rehabilitaciju, trudi se, muči se, ali više iz časti. On zna, a nakon nekog vremena i prizna da više ne može povratiti staru formu.

    Migrantska je kriza sama po sebi bila velik test. Postala je Rubikon jer je pokazala duboke filozofske, političke i emotivne razlike između nas u poimanju nacija, slobode i uloge Njemačke.

    Kriza je otkrila da je Mađarima i drugim žiteljima srednje Evrope domovina ključna. Nacija je ishodište, a da bez patriotizma ne može biti zdravog emotivnog života. Ispada da su se Nijemci priklonili drugom razvojnom putu evropske civilizacije, da idu ka tome da budu postkršćanska i postnacionalna država.


    Mi, Mađari, razumijemo da Nijemci to ne smatraju problemom. Oni to ne smatraju civilizacijskom bolesti koju treba izliječiti, nego to smatraju prirodnim, poželjnim, pa čak i moralno superiornijim ishodom. Tkanina Evropske unije bila se tada razdvajala po šavu i nije bilo načina da se to spriječi. Migracije, pol, federalizirana Unija, germanizacija Evrope. Obnavljanje evropske saradnje zahtijevaće nadljudske napore u post-Merkel eri.

    Je li Angela Merkel otvorila vrata problemu? Ili je, baš suprotno, pokušala zauzeti čvrst stav, ali je na koncu podlegla pritisku ljevice te se maknula u stranu? Danas ne znamo odgovor na to pitanje. Gledajući na novu proimigracijsku, pro-rodnu, federalističku, pronjemačku agendu nove njemačke krajnje lijeve vlade, na misterij Merkel moguće je dati oba odgovora. Vrijeme će pokazati. Jedino za čime žalim, kao bivši borac, je to da nama, svojim kolegama, njeno životno djelo i 16 godina na čelu njemačke vlade nisu dali odgovore. Jedna je stvar sigurna: era dvosmislenosti, prikrivene politike i vrludanja završilo je s Merkel. U novo doba ulazimo bez rukavica – zaključio je Orban u svom tekstu.

  • Nova pretnja iz EU: Sankcije

    Nova pretnja iz EU: Sankcije

    Urusula fon de Lajen zapretila je Rusiji novim sankcijama ako se nastavi sa ugrožavanjem Ukrajine.Ove pretnje dolaze u vreme pojačanih tenzija između dve zemlje i migrantske krize na poljsko – bjeloruskoj granici.

  • Njemačka mijenja politiku, biće posledica po Balkan?

    Njemačka mijenja politiku, biće posledica po Balkan?

    S novom njemačkom vladom, koja ovih dana počinje s radom, Francuska je u evropskim institucijama dobila važnog saveznika za promjene evropske spoljne politike.

    Pretpostavlja se da će taj novi politički put imati veliki uticaj i na Zapadni Balkan.

    Naime, Francuska je i s Angelom Merkel, odlazećom kancelarkom, pokušala da nađe način da se spoljna politika EU pojednostavi, odnosno da je ubuduće za spoljnopolitičke odluke u Savjetu EU potrebna prosta većina, a ne konsenzus, kao što je sada slučaj, ali Merkelova nije prihvatala tu ideju. Nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, mnogo je bliže francuskoj poziciji.

    Kako piše “Politiko”, već ovih dana bi mogao da se pojavi predlog koji bi pojednostavio neke spoljnopolitičke odluke, poput donošenja sankcija. Prema važećim pravilima, za odluku o sankcijama potreban je konsenzus, dok će, ako prođe novi prijedlog, za to biti dovoljna prosta većina.

    U narednim mjesecima mogu se očekivati i prijedlozi o uvođenju odlučivanja prostom većinom i u ostalim oblastima spoljne politike, što je Francuska, uz još nekoliko uticajnih zemalja EU, i do sada zagovarala, ali sada i uz pomoć Njemačke, najuticajnije zemlje EU, to postaje značajno izvjesnije.

    Prema pisanju “Politika”, prvenstvena namjera ovog novog prijedloga je da ojača uticaj EU u globalnim odnosima kako bi se lakše pozicionirala u odnosu na ostale globalne sile, poput Kine, SAD i Rusije. S obzirom da nijedna zemlja EU sama ne bi mogla da blokira nijednu spoljnopolitičku odluku, to bi značilo jači uticaj Brisela i brže donošenje odluka. Iako se ne odnosi direktno na zapadni Balkan, očigledno je da bi jedno od područja gde bi novi mehanizmi mogli da se primjenjuju u praksi upravo na region Balkana.

    “Jedina globalna moć EU je njena ekonomska snaga, ali Komisija ne može ovo sredstvo da koristi u spoljnoj politici zbog pravila o vetu kada su u pitanju sankcije i spoljna politika. Čak i u situacijama kada se sve zemlje EU usaglase o uvođenju sankcija protiv, recimo, Rusije, pojedine vlade EU često koriste moć veta da osiguraju ustupke u nekim drugim oblastima ili da razvodne samu odluku”, ističe “Politiko”.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da je nova Njemačka koalicija u svom sporazumu postavila prelazak na glasanje o spoljnopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima u Savjetu Evrope kroz kvalifikovanu većinu.

    “U samom sporazumu stoji da će se to pokušati napraviti kroz davanje određenih sigurnosti manjim zemljama da će njihovi interesi biti zaštićeni. Sama Njemačka ovo zagovara već nekoliko godina, ali da bi do toga došlo, moraju se sve zemlje članice saglasiti”, naglašava on.

    Uprkos početnim najavama, kako on ocjenjuje, biće teško postići ovu vrstu promjene u praksi.

    “Mnogi u Berlinu vjeruju kako bi ponuda jedne šire lepeze reformi EU, a koje se nalaze u samom koalicionom ugovoru i za koje u Berlinu u prethodnoj vladi nije bilo interesa, mogla da podstakne EU da u okviru neke šire reforme pristane na promjene načina glasanja o spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Teško je predvideti da li će to i postići, naročito jer zagovaraju i stvaranje istinskog ministarstva spoljnih poslova EU”, ocjenjuje on.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka, koja je dobra poznavateljka Njemačke spoljne politike, ocjenjuje da će nova njemačka vlada, čak i ako ne dođe do promjene načina odlučivanja, sigurno da promijeni spoljnu politiku, što će direktno značiti i promjenu spoljne politike EU.

    “Nova njemačka vlada će definitivno napustiti kurs i odnos prema proširenju na način da se žrtvuje demokratija zarad stabilokratije, koja je dosta štete nanela kako EU tako i samim demokratijama u ovim zemljama”, naglasila je ona.